POVODOM 90. OBLJETNICI SMRTI ZASLUŽNOG SVEĆENIKA -

PAKRAC - U organizaciji Požeške biskupije, KPD Sloga Pakrac, uz suradnju Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Hrvatskom domu „dr. Franjo Tuđman“ u Pakracu u subotu 7.11. održan je Znanstveni skup o životu i djelu Josipa Pazmana. Skup je održan povodom devedesete obljetnice smrti tog po mnogočemu zaslužnog svećenika. Na početku znanstvenog skupa sve prisutne, napose domaćeg biskupa Antuna Škvorčevića i slavonskog episkopa Jovana Ćulibrka te izlagače na Znanstvenom skupu pozdravio je moderator Skupa Ivica Žuljević. Potom se prisutnima, obratio biskup Škvorčević koji je kazao: „Hrvatska je mala zemlja, koja je tijekom svoje prošlosti i u novije doba iznjedrila osobe značajne veličine, založene za opće dobro naroda i Crkve. Prilike koje su vladale kod nas, napose tuđi i totalitarni sustavi vlasti u 20. stoljeću spriječili su da te osobe vrednujemo u skladu s njihovim objektivnim značenjem. Štoviše, vladajuće ideologije nisu dopustile o njima govoriti, bile su predane zaboravu. Nakon utemeljenja Požeške biskupije u demokratskim okolnostima smatrao sam jednom od svojih dužnosti nastojati na takve osobe upozoriti, upoznati javnost s njihovim djelom, zaslugama i veličinom. Jednom od značajnih Pakračana, dr. Josipu Pazmanu, bila je dodijeljena spomenuta sudbina ignoriranja i zaborava. Radujem se što mu ovim Znanstvenim skupom o 90.-toj obljetnici njegove smrti u rodnom Pakracu vraćamo svojevrsni dug, nastojimo osvijetliti lik, upozoriti na djelo, zahvaliti za zasluge i usvojiti poruke, aktualne i za sadašnje vrijeme. Naime, on je kao pravaš i izabrani saborski zastupnik u novogradiškom kotaru nastojao različitim časnim putovima voditi borbu za prava hrvatskog naroda na slobodu i vlastitu državu.

Biskup je potom istaknuo Pazmanove zasluge i veličinu zbog kojih ga treba pamtiti: „Nije sebe štedio, nego je u svoj iskrenosti i posvemašnjoj založenosti nastojao izvršavati povjerene mu zadaće kao prvi rektor modernog Zavoda sv. Jeronima u Rimu, u službi dekana i profesora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i rektora Sveučilišta u Zagrebu, brojnih drugih crkvenih i javnih službi, na spisateljskom i pastoralnom području. Jasnoćom svoga opredjeljenja, čestitošću života i nepodmitljivošću karaktera nije bio po volji ni jednoj vlasti, te su ga gotovo sve progonile i nastojale ukloniti s njegovih službi. Kao žrtva raznih političkih spletki povezanih s nastojanjem oko uspostave Hrvatskog zavoda sv. Jeronima bio je brzo uklonjen sa svoje rektorske službe u toj ustanovi. Ubrzo nakon osnutka Kraljevine SHS završio je u zatvoru zajedno sa Stjepanom Radićem, dijeleći s njime istu uzničku sobu. Nije niti u crkvenom djelovanju bio pošteđen. U svemu je bio uspravan, vjeran svojim vjerničkim i političkim opredjeljenjima, nije ulazio u polemike i sukobe niti je vrijeđao neistomišljenike, bio ustrajno marljiv u radu, ostavivši snažan trag na mnogim područjima crkvenog i javnog života.“

Pozdravne su riječi potom su kao suorganizatori izrekli prodekan za znanost Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Slavko Slišković te rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima Jure Bogdan. Prodekan Slišković izrazio je radost što Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu ima priliku i mogućnost u suradnji s Požeškom biskupijom biti suorganizator znanstvenog skupa o životu i djelu Josipa Pazmana koji je svojim znanstvenim, nastavničkim djelovanjem na istom Fakultetu ostavi neizbrisivi trag u njegovoj povijesti. Rektor Bogdan istaknuo je kako je „najdelikatniji i glavni dio obveza oko preustroja višestoljetnih hrvatskih svetojeronimskih ustanova u Rimu, uspostava suvremenog svećeničkog Zavoda koji danas nosi ime Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima pao na leđa njegova prvoga rektora, Pakračanina, zagrebačkog svećenika i profesora moralnoga bogoslovlja Josipa Pazmana koji je taj posao obavio tako dobro da njegovo djelo kroz Zavod živi i danas“.

Tekst/foto: G.V.