MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP HAZU -
POŽEGA – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je dvodnevni Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Unapređenje vinogradarstva i 
vinarstva nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Na skupu sudjeluju sa svojim radovima najpoznatija imena i stručnjaci s agronomskih i prehrambeno tehnoloških fakulteta i veleučilišta iz Zagreba, Osijeka, Splita, Rijeke, Poreča, Knina, Mostara (BiH) i Ljubljane (Slovenija), a 22 znanstvena rada su objavljena u sažetcima.
- Ovo je jedinstveni znanstveni skup takve tematike u RH te smo uspjeli na jednom mjestu okupiti najjače znanstvenike iz područja vinogradarstva i vinarstva. Skup je također prilika da se progovori o problemima vinogradarstva i vinarstva u RH, ali i da se daju daljnje smjernice o tome kako raditi i kakav stav treba zauzeti – istakao je akademik Dubravko Jelčić, ravnatelj požeškog Zavoda.
- RH je danas suočena s jednim kompleksnim izazovom s nešto više od 27.000 ha vinograda, sa oko 22.000 ha u ARKOD-u registriranih proizvođača vina za tržište, sa danas jednim puno jednostavnijim i slobodnijim pristupom u proizvodnji vina nego što je to bilo prije 
dvadesetak godina, sa velikim brojem proizvođača, njih preko 1400 koji su do prošle godine imali preko 5.000 zaštićenih vina zemljopisnog porijekla. Na ovako maloj površini tako puno proizvođača je izazov tim veći, jer nakon osamostaljenja Hrvatske danas imamo neusporedivo bolju kvalitetu vina nego na samom početku, imamo veliki broj renomiranih i priznatih privatnih proizvođača o čemu smo na početku devedesetih mogli samo sanjati. Imamo vina koja se bez ikakvog srama mogu staviti uz bok vodećim svjetskim državama i vinima, imamo vinare koji su slobodni u smislu hrabrih koraka u nove tehnologije i nove kreacije, nove trendove i zemlju koja je pozicionirana s ekološkim uvjetima. Dakle država u kojoj bi mogli fantastično i promovirati i prodavati svoja vina – kaže Ivana Alpeza iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo iz Zagreba, koja napominje da na naše tržište dolaze slobodno i vina europskih proizvođača i cijelog svijeta, no unatoč svemu hrvatski vinari imaju svjetlu budućnost. Vinarstvo je svake godine poseban izazov jer se radi u prirodnim uvjetima, ali i djelatnost u kojoj nema kraja. Dolaze novi izazovi, mijenjaju se i klimatski uvjeti, dolaze nove sorte, pa ovaj dio još ima puno prostora, posebice na udruživanju vinara i osvajanju novih tržišta.
Klonska selekcija je najjednostavniji i najzahvalniji način oplemenjivanja tradicionalnih sorata vinove loze. Da bi popravili stanje u našem vinogradarstvu moramo popraviti sirovinu, sa novim sortama ili popravljanjem tradicionalnih sorti. Nove sorte nisu naišle baš tako na plodno 
tlo kod naših vinogradara, pa je za oplemenjivanje i popravljanje svojstava starih sorti ostala klonska selekcija. To je dugotrajan posao koji traje petnaestak godina i uobičajen je u svim vinogradarskim zemljama. Sve klasične i poznate svjetske sorte su prošle kroz taj postupak, a mi nažalost u Hrvatskoj nismo bili aktivni po tom pitanju. Tek prije dvanaest godina započeli smo sustavno sa selekcijom našeg sortimenta. Nije problem kupiti dobre klonove chardonaya, caberneta, merlota iz Austrije, Njemačke ili Italije, nego je problem sa graševinom koja ima svega nekoliko klonova u Italiji, Sloveniji i Srbiji. Još veći problem je sa našim autohtonim sortama koje možemo napraviti samo mi, pa smo s time i krenuli, s autohtonim sortama i graševinom – istakao je prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji pozdravlja upravo ovakav skup u Požegi, u središtu Zlatne doline i carstvu graševine. Ovdje graševina daje najbolje rezultate u Svijetu, što nije prepotentna izjava, kaže Maletić.
Znanstvenike i sudionike skupa pozdravili su požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji se izuzetno zalaže da vinarstvo zauzme još veću ulogu u razvoju naše županije i požeški gradonačelnik Vedran Neferović, koji je sudionike skupa primio u staroj požeškoj Gradskoj vijećnici.