OBILJEŽILI 15 GODINA PARKA PRIRODE PAPUK  -

 VELIKA – U sklopu obilježavanja 15 godina od uspostave i postojanja Parka prirode Papuk organiziran je u sjedištu ustanove i okrugli stol pod jedinstvenim nazivom „Povijest Papuka“. Na okruglom stolu prezentirano je 20-tak stručnih i znanstvenih radova koji će biti ukoričeni u obliku prvog Zbornika radova o Papuku.

 - Kao Park prirode osnovani smo prije 15. godina zbog svoje vrijedne biologije i geologije, ali i izuzetno bogate kulturne baštine. Ovaj okrugli stol će dati značenje toj kulturno povijesnoj baštini Papuka. Radovi se bave Papukom u školskim udžbenicima, kulturi, Papuk u srednjem vijeku, Papuk od najstarijih dana, jer papuk se istražuje čitav niz godina. Postoje mnoga saznanja, ali uvijek može bolje i više, a ovaj okrugli stol je prilika mladim i potencijalnim povjesničarima i znanstvenicima, da im otvori vrata a da Javna ustanova Park prirode Papuk dobije suport od ljudi koji žive u regiji, u okolici Papuka, da se skroz svoj doprinos još više povežu s Papukom. Ove radove planiramo izdati u Zborniku koji bi izašao do 2. Okruglog stola slijedeće godine – istakla je Kristina Kožić, ravnateljica JU Park prirode Papuk.

Veliki zaljubljenik u Papuk i inicijator ovog okruglog stola je prof. Zdenko Samaržija, poznati povjesničar i pisac udžbenika, prijatelj Parka i organizator skupa. – Ideju sam donio u Park prije desetak godina dok sam bio djelatnik ustanove. Etablirani povjesničari su u međuvremenu i dostavili svoje radove, objavili ih u domaćim i inozemnim časopisima, no misija Parka je da bude generator društvenog razvoja okolice. Okupili smo povjesničare iz Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske županije, muzejske djelatnike iz cijele regije, kako bi mladi znanstvenici dobili mjesto i medij gdje bi mogli prezentirati svoja iskustva ali i da Park prirode postane mjesto društvenog prestiža. Mjesto gdje će se okupljati slavonska intelektualna, znanstvena, kulturna, prosvjetna elita, što Park zaslužuje i mora imati – kaže Samaržija, te dodaje da će se svi radovi moći naći na web stranicama Parka prirode Pauk, a izdanje Zbornika do slijedećeg okruglog stola.

 Jedan od moderatora na okruglom stolu i učesnik s dva rada je mladi profesor povijesti Goran Đurđević. – Jedan od mojih radova je o Klaudijskoj gori, jednom od naziva kako se ovo gorje nazivalo u starom vijeku, jer neki rimski izvori govore o Klaudijskoj gori. Nije se prije znalo da li se govori o moslavačkom gorju ili ovom našem, no naknadna istraživanja prof. Potrebice i prof. Dizdara dala su naslutiti da se ipak radi o slavonskom gorju, o papučkom gorju. Uglavnom po vrsti materijala koja se ovdje nalazi. Zajedno s Kristinom Rupert u drugom radu obrađujemo srednjevjekovne šume Papuka, gdje smo dokazali da je Papuk nekada bio znatno više pod šumom a da su ljudi puno više ovisili o šumama. Tako smo saznali da su postojale i drvena crkva i drvena utvrda, brojne građevine, a da su ljudi više i živjeli sa šumom, bilo je više divljih životinja, ogrijev se isključivo pravio u šumi, čak se i većina posuđa pravila od drveta, oruđe, oružje i dr.