POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO JOŠ JEDNO U NIZU ZANIMLJIVIH POVIJESNIH PREDAVANJA -
POŽEGA - U organizaciji Povijesnog društva Požega, Požežanka,apsolventica povijesti Tena Vinković održala je predavanje „Genocid nad Armencima“. Predavanje je održano u školskoj knjižnici OŠ Antuna Kanižlića Požega.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava o temi. Tom prilikom, Tena Vinković je, između ostaloga, izjavila: - Genocid nad Armencima smatra se 'prvim genocidom 20. stoljeća'. Prethodio je najpoznatijem genocidu u povijesti - genocidu nad Židovima. Premda postoje brojni dokazi o provođenju genocida nad Armencima od strane Osmanskog Carstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća, dio javnosti ga, gotovo sto godina nakon njegova završetka, negira. Kako bismo uopće razumjeli razloge genocida, potrebno je obraditi povijesne okolnosti koje su uvjetovale promjenu vlasti u Osmanskom Carstvu te kako je, ali i zašto, došlo do radikalizacije unutarnje politike Carstva. Pri tome stavljam naglasak na Mladoturke, pripadnike pokreta koji se danas smatra odgovornim za provođenje genocida, te Armence kao populacije unutar Carstva koja je žrtvovana da bi se stvorila jedinstvena nacija. Premda se kao službeni početak genocida uzima 24. travnja 1915. godine, taj masovni zločin pripremanje gotovo dvadeset godina, a prethodili su mu Hamidijski masakri te Masakr u Adani.
Kako bi se jasnije razumio sve lošiji položaj Armenaca u Carstvu mora se znati njihova uloga u prvim godinama Prvoga svjetskog rata. Naime, dio Armenaca priključio se Ruskom Carstvu u borbi protiv Osmanskog, zbog čega su i Armenci, koji su pristali boriti se na strani Osmanskog Carstva, proglašeni izdajicama i mahom ubijani. Na taj je način Prvi svjetski rat poslužio kao paravan za ubijanje armenske populacije. Poseban naglasak stavljam na 1915. kao godinu kada genocid uzima svoj najveći zamah, a sastojao se od dvije faze: faza prisilnih deportacija i faza premještanja u logore. Fotografije tog razdoblja prikazuju užase koje je pretrpio jedan narod, a koji se ni danas ne priznaju. Turska država još uvijek negira genocid nazivajući žrtve, koje su tijekom njega stradale, 'žrtvama multietničkog sukoba', dok su brojke stradalih koje priznajutek petina ukupnog broja stradalih Armenaca - rekla jeTena Vinković koju je ova tema zainteresirala još dok je pohađala srednju školu u Požegi upravo zbog cijele tajnovitosti oko ove teme, negiranja i vrlo malo pronađenih podataka o ovome prvom genocidu jednog naroda.
- Koristim priliku uputiti svoju riječ zahvale poštovanoj kolegici Teni Vinković na ovom vrlo poticajnom predavanju koje smo organizirali u okviru programa Povijesnog društva Požega. Genocid je vrlo mučna tema koja uvijek izaziva nelagodu. Tijekom 20. stoljeća razni ekstremni nacionalistički sustavi organizirali su i proveli genocide nad civilnim stanovništvom nekih naroda. Za genocid nad jednim narodom nikada nije odgovoran drugi narod nego točno određeni sustavi vlasti koji provode genocid. Nerijetko, ali ne i uvijek, riječ je o režimima koji nemaju demokratski legitimitet. Dakle, ne može jedan narod biti odgovoran za genocid izvršen nad drugim narodom. Tako ni turski narod u cjelini nije odgovoran za genocid nad Armencima. Odgovorne su jasno određene strukture vojne i političke elite. Nisu narodi Austro-Ugarske Monarhije odgovorni za monstruozne i masovne zločine koje su izvršili pripadnici pojedinih vojnih formacija te države nad srpskim civilnim stanovništvom na području Kraljevine Srbije u Prvome svjetskom ratu. Osim toga, nije svaki zločin genocid. Genocid je planirani masovni zločin s ciljem istrebljenja nekog naroda na određenom prostoru. Treba razlikovati etničko čišćenje i genocid te druge oblike nasilja masovnih razmjera. Nema nikakve dvojbe da je nad Armencima izvršen zločin genocida. O tome treba govoriti i pisati. Neprihvatljivo je negirati bilo koji zločin, bez obzira tko ga je počinio. S druge strane, kao odgovorni građani, moramo jasno osuditi pokušaje manipulacije i dimenzioniranja zločina u političke svrhe. To je ovdje u Hrvatskoj i susjednoj nam Srbiji gotovo svakodnevna pojava, posebno kada proustaški i pročetnički ekstremisti govore i pišu o zločinima u Drugome svjetskom ratu. Standardi suvremene demokracije odbacuju takve isključive pristupe -istakao je nakon predavanja,Vinko Tadić, predsjednik Povijesnog društva Požega.
Članovi i članice Povijesnog društva Požega i dalje će otvarati teme važne za normalan razvoj i jačanje demokratskih vrijednosti, duboko i nadasve iskreno poštovanje kršćanske tradicije, afirmaciju antifašizma u suvremenom kontekstu iostvarivanje progresivnih stremljenjima u Zlatnoj dolini uvažavajući pri tome bogatstvo svih različitosti. To znači voljeti svoju domovinu.
