POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO PREDAVANJE POVJESNIČARA DR. SC. DINKA ŽUPANA -
POŽEGA – Povijesno društvo Požega organiziralo je jedno zanimljivo predavanje povjesničara dr. sc. Dinka Župana o Dori Pejačević, nama bliskoj osobi iz Našica, o kojoj zaista ne znamo puno. Predavanje je održano u školskoj knjižnici OŠ Antuna Kanižlića na temu “Dora Pejačević kao čitateljica: Praksa čitanja kao oblik samoobrazovanja”.
Dinko Župan pripada redu istaknutih povjesničara. Rođen je 1970. godine u Osijeku. Diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je u Hrvatskome institutu za povijest - Podružnici za povijest u Slavonskom Brodu. Magistrirao je obranivši rad „Pučko školstvo u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića“ na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na tome fakultetu obranio je doktorski rad „Obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj 1868-1918.“ Područje njegova znanstvenoga rada je povijest školstva i kulturna povijest od kraja 18. do početka 20. stoljeća. Izborni kolegij Povijest školstva predavao je na Učiteljskome fakultetu u Petrinji i Hrvatskim studijima. Taj kolegij predaje na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Držao je nastavu na doktorskome studiju Hrvatskih studija te Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
- U organizaciji Povijesnog društva Požega Dinko Župan održat će predavanje „Dora Pejačević kao čitateljica – praksa čitanja kao oblik samoobrazovanja“. Zašto smo organizirali ovo predavanje? Cilj nam je razvijati svakodnevnu kulturu čitanja. Neuki građani ne mogu unaprijediti društvo u kojem živimo. Znanje stečeno marljivim učenjem nije vrijednost u našoj lokalnoj zajednici. Članovi i članice Povijesnog društva Požega ne mogu mijenjati gotovo beznadnu situaciju u kojoj se nalazimo, ali nećemo odustati od ogromnog napora da svojim slabim snagama barem malo ublažimo stanje u kojem živimo i radimo. To je problem cijele Slavonije, a ne samo Požege. Siguran sam da možemo nešto učiniti.
Željeli smo i podsjetiti naše građanke i građane na jednu ženu, Doru Pejačević. Stotine tisuća žena svojim su radom unaprijedile Hrvatsku. Danas su mnoge žene žrtve raznih oblika diskriminacije. Mržnja prema ženama ozbiljan je problem društva u kojem živimo. Mnoge javne ličnosti u Hrvatskoj loše skrivaju svoju mržnju prema ženama, a one koji su žene u Hrvatskoj izjednačili u svim pravima s muškarcima, mrzitelji žena proglašavaju zločincima – istakao je u uvodu predsjednik Povijesnog društva Vinko Tadić, prof. povijesti.
Dr. sc. Dinko Župan govorio je o lektiri Dore Pejačević, hrvatske skladateljice iz slavne grofovske obitelji Pejačevića iz Našica. Rekonstruirajući njezin dnevnik čitanja, vrhunsku skladateljicu Doru Pejačević predstavio je i kao vrhunsku čitateljicu odnosno intelektualku na koju su utjecale ideje onodobnih filozofa Arthura Schopenhauera, Sørena Kierkegaarda, Friedricha Nietzschea, ali isto tako i uglednih književnih imena kao što su Oscar Wilde, Henrik Ibsen, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Thomas Mann, Rainer Maria Rilke, a osobito Karl Kraus, njemački književnik s kojim je i prijateljevala i dopisivala se, čitala njegove još neobjavljena djela. - Dora Pejačević, svoju opću naobrazbu stekla je u svom obiteljskom dvorcu u Našicama, kao i sva tadašnja plemenitaška djeca kojima su učitelji dolazili u kuću. Nisu pohađali škole, nego su kasnije polagali ispite i tako stjecali i službenu naobrazbu. Dora čak službeno nije imala završenu niti osnovnu školu, no naobrazbu je imala odličnu. Dora je imala i englesku guvernantu te je tako odlično uz tada obvezne njemački i mađarski, govorila i engleski, ali i francuski i talijanski jezik. Dora je poznavala i hrvatski jezik i pročitala jedno djelo na hrvatskom jeziku. Poznavanje jezika joj je omogućilo da brojna književna djela čita u originalu, dok je ruske književnike čitala na njemačkom prijevodu. No ona je uz to što je jako puno čitala, i po pedesetak knjiga godišnje, pisala i dnevnik čitanja na njemačkom jeziku iz kojega saznajemo da je u razdoblju 1902. do 1921. pročitala ukupno 465 djela. Stekla je spoznaje iz područja filozofije, književnosti, glazbe, religije, povijesti i prirodnih znanosti, isključivo čitanjem. Posebno što se tiče filozofije, jer tada je bilo uvriježeno da se žene ne trebaju baviti filozofijom, pa čak niti pohađanjem visokih škola i fakulteta. Tu je ona također bila izuzetak jer je čitala i filozofiju. Dora je pravi primjer koji dokazuje važnost čitanja, jer je svoj cijeli proces samoobrazovanja dobila kroz čitanje – istaknuo je dr. sc. Župan, te naveo da je ona svoja pročitana djela kasnije koristila i prilikom skladanja, jer je koristila teme za skladbe iz pročitanih književnih djela, posebno iz područja filozofije. Dora je i pravi primjer tadašnje nejednakosti žena u procesu obrazovanja i tadašnjem društvenom i znanstvenom životu, koje je ona savladavala, borila se protiv nejednakosti i dokazala da je ta nejednakost neopravdana. U početku su njene skladbe potpisivali s D. Pejačević, kako se ne bi vidjelo da je skladatelj žena. Tek kada su je predstavili nakon koncerta i uspjeha, vidjelo se da je taj uspješni skladatelj - žena.
- Konstantno je čitala ali i skladala te se usavršavala kao kompozitorica. Dvije godine provela je u Dresdenu na privatnoj obuci za skladanje. Specifična je godina 1908. kada je pročitala 68 knjiga, a to je ujedno i godina u kojoj se smatra da je postala kompletna glazbenica. U svoj dnevnik, „My Book record“, Dora je na koricama upisala sve svoje kompozicije, “čitanje i skladanje u jednoj knjizi“ - zaključio je dr. sc. Župan.
