UDRUGA GRAĐANA „PUT, ISTINA I ŽIVOT“ IZ RUŠEVA ORGANIZIRALA FORUM DEMOKRACIJE -
RUŠEVO – Želeći promjenu na bolje, okrenuti se sebi, onima koji znaju i umiju, hoće i mogu još jednom dokazati kako iz naizgled bezizlaznih situacija postoji izlaz članovi Udruge građana „Put, istina i život“ iz malog i zapuštenog sela Ruševa, smještenog na sjevernim obroncima Dilj gore organizirali su Forum demokracije. Događaj je to na koje su pozvali i brojne stručnjake i sudionike koji dijele sudbinu Ruševa ili o tome imaju što reći, na forum pod nazivom „Ostati i opstati u Ruševu i okolici“. Temom su htjeli pokazati na vlastitom primjeru kako se može doseći dno dna, urušavanje vrijednosti tradicije, demografski slom, marginalizaciju neatraktivnih područja, što se osim na područje Ruševa i Čaglina gotovo primijeniti na dobar dio Slavonije, no i dati odgovor na pitanja Zašto je važno ostati i opstati iz raznih djelokruga gledanja. Forum je organiziran uz potporu Požeško-slavonske županije, općine Čaglin i HGK ŽK Požega.
Sve sudionike foruma pozdravili su, predsjednica Udruge Andrijana Plavi, dopredsjednik Ivan Brkanović koji je iznio i dugu povijest ovog kraja koji bilježi prvu spomen na Ruševo još 1221. godine, te načelnik općine Čaglin, Dalibor Bardač koji je sve sudionike upoznao s današnjim podatcima i referencama općine.
Situaciju u kojoj se danas nalazimo prokomentirao je na forumu poznati hrvatski demograf, prof. dr. sc. Stjepan Šterc: - Ova demografska situacija u negativnom smjeru može još ići nekoliko godina. Konačno smo shvatili da nam je ljudska populacija najvažniji dio prostora društva i da bez stanovnika ne možemo razvijati ni gospodarstvo niti neku drugu djelatnost. Kad se zapravo ugrozi mirovinski i zdravstveni sustav počet ćemo donositi ključne odluke. One moraju biti povezane s klasičnim poticajnim mjerama u koje moramo uključiti porezne mjere. Bez uključivanja poreznog sustava više s klasičnim mjerama više ne možemo učiniti puno. Moramo ići na decentralizaciju države, jer je sada još nevjerojatno sve centralizirano u ministarstvima, agencijama i ustanovama u Zagrebu. Moramo se složiti da je naše bogatstvo i u iseljeništvu, jer smo sada već treća zemlja u svijetu koja ima više stanovnika izvan zemlje nego u zemlji. Moramo se osloniti na njih i razviti poticajne modele za njihovo uključivanje u gospodarski život Hrvatske. To bi se moralo napraviti po Irskom modelu i oslobodimo ih 10 godina od plaćanja poreza na dobit. Još uvijek politika ne shvaća ozbiljnost situacije.
Sada kad sam se vozio, kaže Šterc ne mogu vjerovati kakvu mi imamo zemlju, što sve imamo oko nas, ali je nevjerojatno da je sve više prazno, čovjek bi rekao da to nije slučajno. Uvijek je Slavonija imala veliko doseljavanje, a sada je to šokantno obrnuto. – Mi moramo shvatiti da svi prostori u državi ne mogu imati jednak porez. Moramo razlikovati poreze po djelatnostima i teritorijalnim jedinicama. Mislim da u ovoj regiji ne mogu imati poreze kao u Zagrebu, jer da se ovdje ljudi zadrže mi ih moramo stimulirati raznim poreznim stopama. Bitno je i da neke djelatnosti s visokim dobitima plaćaju veći porez a ovdje u ruralnim krajevima za poljoprivrednu djelatnost manji porez.
Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević je i osobno dao podršku ovim ljudima koji žele nešto sami za sebe napraviti, a ne čekajući da netko drugi za njih nešto napravi. – Ovaj je prostor zapušten zadnjih 70-tak godina i mi se moramo boriti za ovaj bogom dani i prelijep prostor. Ostajalo se i kad su bila puno teža vremena, pa moramo sve poduzeti da dademo ovom kraju zamah u razvoju gospodarstva, ali to mora poteći odavde željama i htjenjem. Ne možemo svoju prehranu rješavati u trgovačkim lancima, nego napuniti naše farme, naše svinjce. Ovdje na području općine Čaglin imamo nekoliko projekata kroz koje želimo spojiti obiteljska gospodarstva s turizmom, baštinom i kulturom. Ovdje kroz EU projekte moramo ovdje zaustaviti iseljavanje i dovesti stanovnike koji će ostati – istakao je župan Tomašević, koji pozdravlja i ovu mjeru decentralizacije vlasti, jer se državna uprava stavlja pod nadležnost županija. Ova financijska decentralizacija poreza na dohodak ove godine općinama, gradovima i županiji donijela je novih 72 milijuna kuna za značajnije potpore našem razvoju. Općine, gradovi i županija žele preuzeti odgovornost razvoja ali uz dodatnu financijsku decentralizaciju. Dobili smo sada pravo odlučivati i od raspodjeli državne poljoprivredne zemlje. Teško je kada netko u Zagrebu, tko nema potpuni uvid u našu situaciju odlučuje o nama birokratski potezom pera. Model fiskalne decentralizacije i PDV-a bi trebao biti model, jer sada velike tvrtke posao rade kod nas, koriste naše resurse, a svi porezi odlaze u Zagreb gdje imaju sjedište.
Zamjenik župana za gospodarske djelatnosti Željko Jakopović, koji je i stanovnik općine Čaglin zdušno se bori za ovaj kraj i podržava sva pozitivna kretanja. – Svi koji odlučuju i u vlasti su uvijek trebaju saslušati prijedloge, a i zaključke koji će biti ovdje danas na forumu iskristalizirani. Ovaj skup stručnjaka raznih profila, interesnih sfera, dobnih skupina, različitih iskustava, različitih pogleda na razvoj ovog prostora i cijele Slavonije, iznijet će realne zaključke i rezultate koji se realno mogu i implementirati u zakone i sve naše aktivnosti. Aktivnosti ministarstava i ostale aktivnosti moraju se prilagoditi ovakvim prostorima. Ovakvo stanje, možda je danas i prednost ovog kraja koji će potaći i osigurati si brži razvoj od ostalih u nekim novim mogućnostima koje se danas nude. No bez pomoći države, institucija, ovo neće opstati, a za brži razvoj trebamo se svi uključiti i posebno europski novci mogu pridonijeti bržem razvoju ovog kraja. Mislim da ovaj kraj ima svjetlu budućnost, jer imamo potencijala, a treba nam politika razvoja regija. Stoga poručujem i našim europarlamentarcima, Slavonija je među dvije najnerazvijenije regije u EU, što znači da bez obzira na stranačku pripadnost i unutar EU parlamenta, moraju tražiti izravne poticaje i podršku razvoju ovog kraja i Slavonije u cijelosti, da ne ostane i dalje najnerazvijenija regija u EU.
