DUGOGODIŠNJA SJEMENARSKA TRADICIJA U HRVATSKIM DUHANIMA  -

* Što o ulozi agronomske znanosti i struke u primarnoj proizvodnji duhana kaže dr. sc. Ana Budimir, koja je nedavno doktorirala svojim znanstvenim radom o genetskim poboljšanjem agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana tipa virginia

 Sjemenarska proizvodnja kultivara duhana u Hrvatskim duhanima ima dugogodišnju tradiciju zahvaljujući suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i Hrvatska je danas od rijetkih zemalja u svijetu proizvodnje duhana koja ima vlastitu sjemenarsku proizvodnju, koja pokriva potrebe hrvatske primarne proizvodnje duhana,a preostali dio izvozi se u susjedne zemlje. Razvoju sjemenarske proizvodnje značajan doprinos dao je i dugogodišnji stručni i znanstveni rad djelatnice Hrvatskih duhana Ane Budimir, koji je potkraj protekle godine na zagrebačkom Agronomskom fakultetu okrunjen i doktorskom znanstvenom titulom za rad Genetsko poboljšanje agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana tipa virginia (flue-cured), dok je prethodno magisterij znanosti stekla 2004. godine na osječkom Poljoprivrednom fakultetu svojim radom o Genetskoj varijabilnosti hibrida virginijskog duhana.

-Do sada nisu rađena istraživanja procjene genetskog poboljšanja gospodarskih svojstava kultivara virginijskog duhana razvijenih i priznatih u Hrvatskoj, njihove interakcije s okolinom kao ni analize genetske divegentnosti istih kultivara. Dobivena saznanja su korisna kod izbora oplemenjivačke germplazme i metode oplemenjivanja kao i pri izboru sortimenta za uzgoj u određenim agroekološkim uvjetima - objašnjava dr. sc. Ana Budimir važnost svog doktorskog rada u koji su uloženi rezultati višegodišnjih istraživanja u pokusnom uzgoju kultivara duhana.

O stručnim i znanstvenim izazovima i iskustvima u proizvodnji duhana i oplemenjivanju kultivara duhana ovih dana razgovarali smo s dr. sc. Anom Budmir u Poslovnom centru Hrvatskih duhana u Kutjevu u kojemu je sjemenarska proizvodnja kultivara duhana.

– Za mene je to uvijek bio velik  izazov. Kao agronom, kada sam počela prije 20 godina raditi u Hrvatskim duhanima to je bila prva suradnja sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i suradnja s prof. Vinkom Kozumplikom. Jednostavno rečeno, nađete se u poziciji u kojoj nema više stajanja. Zahtjevi proizvodnje vas prisiljavaju da morate ići dalje. Nalazite se u polju duhana gdje su različite sorte, gdje vam one stvaraju mogućnosti da uvijek tražite nešto novo i vi jednostavno to morate pratiti i vidjeti može li neka nova sorta dati još nešto više i bolje, koje su njezine mogućnosti i njezine zadnje granice i gdje to u konačnici vodi. Da bi dobili odgovore na sva ta pitanja vi morate ići dalje i ne možete reći ja to ne želim ili ja to ne mogu, jer vas nešto vuče da idete dalje. Tu je bio i prof. dr. Vinko Kozumplik i uz  njegovu potporu, veliko znanje i iskustvo u oplemenjivanju bilja prihvaćala sam sve te izazove i onda se kod vas stvori želja da sami pokušate nešto novo stvoriti. Dakle, mora se prije imati velika želja da biste nešto ostvarili, ali istodobno to što radite morate i voljeti, jer bez toga nema ništa.

Dug i mukotrpan put do novih kultivara

Kakav je  osjećaj kad nakon višegodišnjeg rada dobijete pozitivan rezultat?

- To mi je zaista teško opisati. Naime, kada sam završila Poljoprivredni fakultet nikada nisam mislila da ću raditi na duhanu, a nisam niti njegov konzument, ali duhan je nešto što čovjek stvarno može voljeti. Oplemenjivanje je mukotrpan rad, jer da biste dobili jednu sortu ispitivanja moraju potrajati osam do deset godina. Znači da vi svake godine i svakog dana iščekujete što će to biti i hoće li biti ispunjena vaša očekivanja. Imate u polju tisuću različitih linija, a vi trebate dobiti jednu ili dvije i ako u tome uspijete to je onda zaista veliki uspjeh. To je onda onaj trenutak u kojem se skače do neba, što bi rekla djeca kad dobiju peticu u školi. Međutim, nakon tog zadovoljstva slijedi suočavanje s realnosti da ne možete na tom rezultatu stati i da morate ići dalje. Gdje je u tom granica? To ne zna nitko. Ne možete vječito povećavati ni prinos ni kvalitetu, a da ipak ne dođete do jedne granice. Jesmo li mi došli do te granice? Mislim da još nismo, jer još je mogućnosti za napredovanjem, za boljim. Osjećaj dobitkom pozitivnog rezultata u oplemenjivanju je prekrasan, ali mora se voljeti da bi se to osjetilo.

Dakle, pred novim ste izazovima!?

- Prostora za nove izazove uvijek ima. Sada imamo oko 50 novih linija i ako nam se ove godine od njih ostvari samo jedna ili dvije s kojima ćemo dalje raditi bit ćemo zadovoljni našim poslom.

Kako ocjenjujete dosadašnji odnos Hrvatskih duhana prema znanstvenom i stručnom radu u oplemenjivanju kultivara duhana?

- Kad o tome razgovaram sa svojim kolegama iz nekih drugih tvrtki oni jednostavno ne mogu vjerovati koliko Hrvatski duhani ulažu u znanstveni i stručni rad koji je u funkciji primarne proizvodnje duhana. U svom radu imam maksimalnu potporu od svih djelatnika u Hrvatskim duhanima kao i od predsjednika Uprave gospodina Mirka Boića, koji je ujedno i najveći zagovornik takvog rada. Stoga je za naš uspjeh bitna logistika, a mi je imamo u Hrvatskim duhanima. To je onaj dobar vjetar koji donosi uspjeh, ali ja sam u Hrvatskim duhanima imala i više od toga, jednu oluju koja me je naprosto nosila u ovome poslu, a to se nastavlja i dalje. ( M. B)

Obavještavamo Vas da je u nedjelju 4. ožujka 2012. godine oko 20.25 sati telefonom dojavila zaposlenica Doma za psihički bolesne odrasle osobe Nova Ljeskovica da se istog dana oko 16 sati iz Doma u nepoznatom pravcu udaljio njihov štićenik 48-godišnji Branko Galić.

 Branko je visok oko 180 cm, težak oko 76 kg, čeone ćelavosti, kratke tamno smeđe kose, smeđih očiju, uskog lica, a u trenutku odlaska na sebi je imao tamno smeđu jaknu, plave traperice i visoke cipele crne cipele.

U ponedjeljak, 5. ožujka 2012. godine, oko 22.20 sati u mjestu Londžica pronađen je 48-godišnji Branko Galić za kojim su policijski službenici tragali jer se u nedjelju 4. ožujka 2012. godine oko 16 sati udaljio u nepoznatom pravcu iz Doma Nova Ljeskovica.

21. OBLJETNICA DOMA ZA STARIJE I NEMOĆNE POŽEGA  -

POŽEGA – Punih 21 godinu zadovoljni korisnici žive u Domu za starije i nemoćne u Požegi, povodom čega su i za proslavu ove godišnjice organizirali priredbu. Kao kuriozitet na proslavi je nazočio i prvi korisnik ovog doma Rafo Lušić, koji je sve ove godine proveo u požeškom Domu. Na priredbi je nazočila i najstarija korisnica doma Bara Skretić koja je napunila 97 godina. Od kada je otvoren 23. veljače 1991. godine puno truda i rada djelatnika doma je uloženo kakao bi i nakon 21-ne godine bio na zavidnoj razini u pružanju usluga svojim korisnicima.

- Dom je od otvaranja do 2008. godine imao kapacitet za smještaj do 138 korisnika, a preuređenjem i dogradnjom jedinice za pojačanu njegu dom je dobio novih 60 mjesta, i kategorizaciju doma visoke druge kategorije. Unutrašnjost doma opremljena je po najvišim standardima za pružanje ugodne i opuštene kvalitete življenja. Kako je dom smješten u samom središtu grada jer korisnicima osigurava živjeti životom grada i njegovih stanovnika. Dom na kvalitetu življenja utječe i pružanjem usluga u kojima korisnici imaju priliku sudjelovati u fizioterapijskim, radno-terapijskim, kulturno-zabavnim i rekreativnim aktivnostima - istakla je u pozdravnom govoru Marina Varga, radna terapeutkinja, pozdravljajući goste, predstavnike osnivača, Požeško-slavonske županije, zamjenika župana Ferdinanda Trohu i pročelnicu dr. sc. Vesnu Vlašić, članove Upravnog vijeća Antuna Tereka i Damira Golužu, ravnateljicu Doma u Velikoj Mirjanu Novak i sve korisnike koji su napunili gledalište.

Korisnici su kroz pjesmu, recitacije i skečeve zabavili goste i ostale korisnike, a prikazali su i dio vježbi koje odrađuju u sklopu svojih terapija.

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD VELIKA  -

VELIKA - 118. godišnja skupština DVD Velika protekla je uz analizu rada i u izboru novih čelnika društva jer je dio dosadašnjih najavio prestanak svoga rada. Tako je umjesto Milana Grubišića novi zapovjednik Dejan Matijević, umjesto tajnika Petra Mataića novi je Anto Adžić, a novi potpredsjednik je Antun Nemet.

Dosadašnji tajnik P. Mataić istakao je brojne aktivnosti oko 70 izvršujućih članova i mladeži, a to su 15 izlazaka na požare, oko 40 vježbi, radovi na uređenju prostorija, te kompletiranje opreme za operativne članove. Mladež je u radu s brentačama pobjednik županijskog natjecanja Istaknuto je sudjelovanje vatrogasaca na svim priredbama, te dobra suradnja sa Vatrogasnom zajednicom Bakar-Kostrena u Primorju.

Čestitajući društvu na dobrom radu načelnik veličke općine Vlado Boban najavio je daljnju potporu, te u suradnji sa austrijskom pokrajinom Tirol nabavu terenskog vozila kako bi vatrogasci mogli intervenirati na području Parka prirode Papuk gdje ima dosta požara na otvorenom i nepristupačnom terenu. Predsjednik društva Franjo Zvekić ističe da su prihvatili inicijativu o formiranju Javne vatrogasne postrojbe u Pleternici čija bi dva pripadnika stalno radila u Velikoj.

Rad ovog stožernog društva za općinu Velika pohvalio je predsjednik VZ Požeško-slavonske županije Željko Petrović. Dodijeljene su diplome za zvanja u vatrogastvu, veteransku spomenici dobio je Đuro Šurbek, te medalju za 30 godina rada u vatrogastvu Josip Šostić. Nakon skupštine nastupio je mladi tamburaški sastav Zlatrni vez. (T)

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ TEHNIČKE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE  -

POŽEGA - Osnovna škola Julija Kempfa bila je prošlog tjedna domaćin županijskog natjecanja iz tehničke kulture. Učenici petih do osmih razreda koji su ostvarili najbolje rezultate na svojim školama imali su priliku pokazati svoje znanje rješavanjem teorijskih i praktičnih zadataka iz prometa, graditeljstva, strojarskih konstrukcija, obrade materijala, elektronike, elektrotehnike, aeomodelarstva, raketnog modelarstva, robotike te fotoamaterstva.

Na natjecanju su ostvareni slijedeći rezultati:

5. razred – promet: 1) Luka Korov, oš A.Kanižlića, 2) Mia Mikliš, OŠ fra Kaje Adžića Pleternica, 3) Ružica Grgić, OŠ Julija Kempfa Požega.

6. razred – graditeljstvo: 1) Ivor Kakuk, OŠ D. Cesarića Požega, 2) Lucija Relić, OŠ J. Kempfa Požega, 3) Josip Kristić, OŠ fra Kaje Adžića Pleternica

7. razred - strojarske konstrukcije: 1) Matija Mandić, OŠ Julija Kempfa, 2) Bruno Hac, OŠ A. Kanižlića, 3) Nikola Zagrajšek, OŠ D. Lermana Brestovac

7. razred - obrada materijala: 1) Ivan Saratlija, OŠ braće Radića Pakrac, 2) Tomislav Čičak, OŠ A. Kanižlića, 3) Gabriela Franković, OŠ J. Kempfa Požega

8. razred – elektronika: 1) Matej Vojvodić, OŠ J. Kempfa, 2) Matej Brekalo, OŠ A. Kanižlića, 3) Hrvoje Vacek, OŠ braće Radića Pakrac

8. razred – elektrotehnika: 1) Domagoj Marić, OŠ A. Kanižlića, 2) Dominik Bošnjak, OŠ J. Kempfa, 3) Ivan Jurina, OŠ braće Radića Pakrac

Aeromodelarstvo: 1) Dubravko Lukačević, OŠ J. Kempfa Požega

Raketno modelarstvo: 1) Filip Kojanović, OŠ J. KEmpfa Požega

Robotika: 1) Ivan Sertić, OŠ Lipik

Fotoamateri: 1) Viktorija Pilon, OŠ A. Kanižlića, 2) Lucija Mesić, OŠ J. Kempfa, 3) Tena Protić, OŠ J. Kempfa

Prvi u kategorijama idu direktno na državno natjecanje krajem ožujka u Primošten. Za učenike koji su zauzeli drugo mjesto postoji mogućnost poziva od strane državnog povjerenstva.

Na natjecanju su svoju školu promovirali  učenici Tehničke škole, prikazujući nastavu i proizvode koji učenici izrađuju na praktičnoj nastavi.

ZBOG 'LEDENE' VELJAČE U VINOGRADIMA SE 'ZBRAJAJU' ŠTETE OD IZMRZAVANJA  -

KUTJEVO / POŽEGA - Val ekstremno niskih temperatura u veljači uzeo je danak na mnogim kulturama, a nije zaobišao ni vinovu lozu, čak i u kontinentalnim vinogorjima, gdje je loza inače otporna na studen. Izmrzavali se mladi pupovi i na bijelim i nešto otpornijim crnim sortama, a na položajima niže nadmorske visine u slavonskim vinogorjima, pod ledenim je oklopom pucala i sama loza. I dok je u iločkim vinogradima najveće štete pretrpio traminac, u kutjevačkom vinogorju strahuju za mlade nasade u kojih je otpornost na izmrzavanje slabija. Iako se štete tek zbrajaju, urod će zbog teške zime podbaciti, a u pojedinim vinogorjima biti i upola manji od očekivanog.

- Sve sada ovisi o položaju svakog pojedinog vinograda, nadmorskoj visini lokaliteta pod lozom, a dijelom i o samoj sorti. Pravu sliku o stanju u vinogradu dobit ćemo tek kada porastu temperature i kada krene vegetacija, a loza 'potjera'. Nekoliko dana uzastopce temperature su bile i do 20 pa i više stupnjeva ispod nule. Zato će u vinogradima na niskim položajima biti problema, možda i do 40-tak posto urod bude manji - ističe Zorica Tandara, vinogradarka i vinarka iz Kutjeva.

No, stvarno zbrajanje šteta tek predstoji. Otpornost na izmrzavanje, ove je 'kutjevačke' zime, ovisila jednim djelom i o samoj sorti. Neke su na led i studen osjetljivije. Ipak, za ovogodišnje će štete i manje urode, presudni biti položaji, kaže struka.

- Tako niske temperature ovdje na položajima Kutjevačkog vinogorja najbolje podnose traminac i graševina, ali i rajnski rizling. Neke sorte poput ružice bijele, zweigelta manje su otporne pa će im vjerojatno više štetiti. Pup na lozi može podnijeti bez problema temperaturu i do 15 celzijevaca ispod nule, naravno i više ako su na optimalnim vinogradarskim površinama. Problem je s vinogradima u udolinama, mikrodepresijama gdje se mogu očekivati velike štete - kaže enolog i vinogradar Ivica Perak.

Na povijesnom vinorodnom lokalitetu Sokolovca na Požeškoj gori s rezidbom se nije žurilo. Obitelj Jurković uzgaja pinot sivi i crni, kao i graševinu na karakterističnim strminama pa je trebalo pričekati da ledeni oklop popusti, a duboki snijeg u vinogradu počne kopniti.

- Uvijek s rezidbom krenemo koncem veljače i bude sve gotovo do Grgureva. To sada daje određenu prednost jer se loza još stigne oporaviti. Sve što je izmrzlo u rezidbi ćemo odstraniti i dati lozi priliku da nadoknadi izgubljeno i potjera nove pupove. Ovdje na našim položajima najosjetljiviji je crni pinot na kojemu se i vide posljedice izmrzavanja, no procijeniti uistinu kolika će šteta biti, sada je još rano - kaže iskusan vinogradar i vinar Ivan Jurković.

Da je duboki snježni pokrivač dobro došao, potvrđuje i požeški vinogradar i vinar Antun Malvić. Podsjeća kako je to lozu u njezinu donjem dijelu zaštitilo, ali i donijelo prijeko potrebnu vlagu u zemlju nužnu za proljetni razvoj loze. Za razliku od iločkih i baranjskih vinograda gdje bilježe čak pucanje loze uslijed studeni i leda, ovdje toga nije bilo. No, kada se loza probudi iz zimskog mirovanja, sokovi prokolaju punom snagom, a vegetacija krene, sve će biti puno jasnije. Tada će se stvaran danak teške zime sa sigurnošću utvrditi, a štete, nadaju se slavonski proizvođači, ne bi smjele ostaviti dugotrajne posljedice. (SN)

ZAMJENSKI AUTOBUSI NASTAVLJAJU PROMETOVATI ŽELJEZNIČKIM PRAVCEM PLETERNICA - NAŠICE  -

PLETERNICA - Zamjenski autobusi na željezničkom pravcu Pleternica-Čaglin-Našice nastavit će prometovati i nakon 29. veljače iako je iz Hrvatskih željeznica prošlog mjeseca najavljeno kako se s tim datumom prijevoz putnika obustavlja. Da se prijevoz nastavlja pismeno je potvrdila šefica Korporativnih komunikacija Mihaela Tumorad Sušac no, nije znala kazati do kada će se koristiti alternativni prijevoz.

Također se još ne zna sudbina pruge od Pleternice do Našica obzirom da je većina zastupnika u Saboru na posljednjoj sjednici odbacila amandman požeškog zastupnika Dražena Đurovića (HDSSB) da se 50 milijuna kuna iz državnog proračuna utroši za rekonstrukciju te pruge.

Za njegov amandman inače, glasovao je i pleternički zastupnik Franjo Lucić (HDZ), dok svoj glas 'za' nije dao požeški gradonačelnik Zdravko Ronko (SDP).     (v.m.)

GODIŠNJA SKUPŠTINA MATICE SLOVAČKE „KUKUČIN KUNTARIĆ“ IZ JAKŠIĆA

JAKŠIĆ - Matica slovačka „Kukučin Kuntarić“ iz Jakšića uz  različita  gostovanja diljem Hrvatske bila je domaćinom i organizatorom dvaju velikih priredbi  „Slovaci-Slovacima“ koja je bila održana u Grabarju te 13. Festivala slovačke pjesme i glazbe“ „Ked se ruža rozvijala“ koja je okupila članove svih slovačkih matica koje djeluju u Hrvatskoj.

Tako su mnogobrojne aktivnosti prošle godine obilježile rad Matice slovačke  iz Jakšića koja okuplja potomke Slovaka i njihovih prijatelja iz cijele Požeštine. Istaknuo je to između ostaloga Pavao Treger, predsjednik Matice na održanoj godišnjoj skupštini.

Zahvaljujući svojim aktivnostima i radu Matica slovačka Jakšić uspostavila je izuzetno dobru suradnju  sa Slovacima iz naselja Cigel u Slovačkoj koji su ih pozvali na gostovanje početkom srpnja ove godine kada naselje obilježava 650. godine od prvog zapisa.

Slične aktivnosti Matica slovačka planira organizirati i ove godine s tim da svoju tradicionalnu 5. po redu priredbu „Slovaci Slovacima“ planiraju obogatiti  likovnom kolonijom u kojoj bi uz potporu slovačke Vlade  sudjelovali umjetnici iz četiri zemlje.

Uz to Matica očekuje i potporu EU za projekt koji bi okupio  predstavnike  općina 5 zemalja i to Ukrajine, Poljske, Češke, Slovačke i Hrvatske  a koji bi omogućio da se u naselju Hrušov u Slovačkoj okupe kulturni i folklorni djelatnici ali i obrtnici. Na održanoj su skupštini bile  uručene i zahvalnice onima koji su pomogli radu Matice.

Ono što posebno raduje svakako je činjenica kako je od ove godine pri osnovnoj školi „Mladost“ u Jakšiću s radom  počelo i jedno odjeljenje s 25 polaznika koje uči slovački jezik.

- Nešto smo kasnili s početkom nastave no sada je sve  dobro krenulo. Imamo dvije skupine one od prvog do četvrtog razreda i od petog do osmog razreda“. U budućnosti možemo očekivati i veći broj polaznika - istaknuo je  dalje, predsjednik Matice slovačke dodajući kako učenje slovačkog jezika financira Hrvatska  ali i Slovačka koja osigurava udžbenike za nastavu. (V.Re)

DEMOKRŠĆANI PLETERNICE DVADESET GODINA  ORGANIZIRAJU OKUPLJANJE RODBINE I PRIJATELJA POGINULIH BRANITELJA  -

PLETERNICA - Dvadesetu godinu zaredom na poziv demokršćana Pleternice okupili su se rodbina i prijatelji kako bi se prisjetili poginulih hrvatskih branitelja s pleterničkog područja, te im odali počast. Nakon polaganja vijenaca na spomen obilježje u župnoj crkvi sv. Nikole je služena sveta misa zadušnica.

- Želimo se danas spomenuti svih onih koji su prije 20 godina položili svoje živote za našu slobodu. Pozdravljam posebno roditelje i one najbliže naših poginulih i želim zajedno s njima, s njihovim osjećajima, povjeriti njihove preminule Bogu živom, Isusu

Kristu pobjedniku nad smrću da u njemu, u njegovoj pobjedi nad smrću svi oni nađu svoju pobjedu, svoju sudbinu i smisao - rekao je na početku mise požeški biskup Antun Škvorčević.

Po završetku misnog slavlja rodbina i prijatelji nastavili su druženje i tom prilikom su ih u ime organizatora pozdravili Marko Vidakušić i Ivo Jagustin. Zahvalili su svima koji su im dvadeset godina pomagali u organizaciji okupljanja i svete mise za poginule branitelje te su najavili kako će se ubuduće toga prihvatiti grad Pleternica i udruga koja okuplja branitelje. General Alojz Tomašević je podsjetio kako branitelji na početku rata nisu tražili ništa osim puške i krunice te se zahvalio svima koji proteklih godina nisu zaboravili poginule. - Svojim dolaskom na misu i ovo okupljanje zahvaljujemo ljudima koji su za našu slobodu dali svoje živote a ujedno dajemo i obećanje kako ih nećemo zaboraviti. Grad Pleternica namjerava stoga uraditi spomen sobu posvećenu poginulim braniteljima a nadam se kako ćemo uspjeti napraviti i prigodnu monografiju – istakao je gradonačelnik Pleternice Franjo Lucić.

Svetoj misi i okupljanju rodbine poginulih branitelja nazočili su i demokršćani iz Zagreba Mijo Mendeš i Ante Solić, župan Marijan Aladrović, zapovjednik požeške vojarne Ivica Pejaković, predsjednik pleterničke UDVDR Zvonko Polić i predsjednik Udruge specijalne policije Trenk Željko Grgić.

U dvorani sv. Valentina u sklopu pleterničke crkve bila je postavljena izložba "Pleternički branitelji u Domovinskom ratu".     (v.m.)

RUŽA I TOMO NIKOLIĆ IZ BUKA PROSLAVILI ZLATNI PIR  -

BUK - Prije 50 godina nakon samo šest mjeseci 'ašikivanja' brak su u župnoj crkvi Šćit u ramskoj dolini u Bosni i Hercegovini sklopili Ruža i Tomo Nikolić. Svoje bračne zavjete, sada u župnoj crkvi u Buku, ponovno su obnovili nakon pola stoljeća zajedničkog života i to pred sinom svećenikom Ivanom.

-Bilo mi je neopisivo lijepo, predivno. Ljepše nego kada sam se udavala. Nikada nisam pomišljala da ću doživjeti ovu proslavu – ističe 74-godišnja Ruža koja se zajedno sa suprugom vršnjakom Tomom prisjetila kako je i prije 50 godina bilo snijega, ali ne ovoliko, te kako im unatoč tome što su na vjenčanje išli s konjima te kolo plesali u snijegu nije bilo hladno.

Nakon dvije i pol godine doselili su se u Slavoniju, u selu Buk kraj Pleternice. Rodilo im se šestero djece, ali je jedan sin blizanac odmah umro. Na slavlju zlatnog pira pored sina Ivana i Ante, kćeri Marije, Zorke i Ane njihovih supružnika okupilo se desetero unučadi te ostala rodbina i prijatelji. - Najžalosniji trenutak mi je bio kada mi je dijete umrlo, a najsretniji kada je sin Ivan imao mladu misu. Za to sam postila o kruhu i vodi tri dana u tjednu. Hvala Bogu što sam uslišana – kaže Ruža koja nam je otkrila i recept za uspješan i dug brak.

- Bez opraštanja nema uspješnog braka. Vjerom u ljubav i Boga sve se krize mogu prebroditi. Posvađamo se kao i svi drugi, ali naša pomirba nikada nije trajala dulje od pet minuta. Svi se moramo na kraju pomiriti pa zašto gubiti vrijeme i čekati – jasno poručuje baka Ruža. (a.t.)