
Vladimir
Zašto šuti hrvatska javnost?
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA POSTAVLJA PITANJA -
Interesantna je činjenica da se u javnosti gotovo svi potezi Milanovićeve vlade prezentiraju kao jako dobri i bez kritika, stoga HSS drži svojom dužnošću oštro protestirati protiv dva Vladina poteza. Odricanja hrvatske nacionalne naftne kompanije INE prihoda od Sirijskih naftnih izvora i najnovijeg poteza eutanazije Hrvatske poljoprivredne komore.
Koji je to djelomični politički suverenitet koji će hrvatska država zadržati po ulasku u EU ako već sada mora slijediti takve, za Hrvatsku samoubilačke poteze kao što su sankcije EU prema Siriji i to unatoč činjenici da Švicarske pa i Francuske kompanije uvoze i trguju čak i naftom iz Irana usprkos dugogodišnjim sankcijama?
Zašto je obavezno članstvo i plaćanje članarine hrvatskih tvrtki u Hrvatskoj gospodarskoj komori, što ju čini najbogatijom hrvatskom institucijom, tako dobra stvar za hrvatske radnike i poduzetnike, a postojanje poljoprivredne komore tako loša stvar za hrvatske poljoprivrednike da poljoprivrednu komoru treba uništiti? HSS-ovo protivljenje uništavanju te poljoprivredne institucije ne proizlazi iz činjenice da je HSS seljačka stranka nego se protivimo zbog toga jer je poljoprivreda jedan od najznačajnijih razvojnih resursa Hrvatske. HSS-u je prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori potpuno neprihvatljiv jer predstavlja udar na organiziranje poljoprivrednika kao partnera Vlade, Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.
Radi li se ovdje o nespretnosti i nerazumijevanju ili se potvrđuje teorija da ovoj Vladi očuvanje sela i proizvodnje hrane nisu u nikakvim prioritetima?
Dragovoljac zasadio tri ha vinograda
VETOVO – Dragovoljac od 21.12.90. i branitelj iz Domovinskog rata, prvo u policiji, pa onda u HV-u, više puta ranjavan, s još nekoliko gelera u tijelu, nije bio baš oduševljen kada su ga poslali u mirovinu po završetku rata. Mirko Kuliš je osjećao da još može nešto raditi, da još može biti od neke koristi, a ne samo da se povuče u kuću ili da vrijeme provodi u kafićima. I nakon razmišljanja odlučio se za vinogradarstvo. Posadio je na lokaciji Starac iznad Vetova tri hektara vinograda, koji je posađen po svim pravilima i posebno uredan.
- Zasadio sam merlot, cabernet souvignon, shiraz i graševinu, oko 10.000 trsova. Sada je to u punom rodu, no ne idem na maksimalan urod. Evo vidite sada u rezanju već određujem koliko će grožđa biti. Režemo ga na jedan lucanj i jedan reznik, tako da možemo po trsu očekivati od 1-1,5 kg grožđa. Idem na maksimalnu kvalitetu, jer samo tako možeš prodati grožđe – kaže Mirko, kojega smo u vinogradu zatekli baš na izvozu loze nakon rezanja. U rezanju, izvozu trsa, ali i u ostalim poslovima pomažu mu njegovi prijatelji, također branitelji, brat i cijela obitelj.
Volim raditi u društvu mojih prijatelja, branitelja, tako nam posao lakše ide. Družimo se nešto ispečemo a imamo i vina jer sam pomalo krenuo s pokusnom proizvodnjom. Sve teže ide s prodajom grožđa. Prošle godine sam imao odličnu kvalitetu i zato sam uspio prodati Krauthakeru, Čamaku i Jakoboviću, ali kako će ići dalje neznam. Mnogima je ostalo puno grožđa prošle godine ili su ga prodali pošto poto. Stoga ću krenuti graditi i podrum, nabaviti bačve i početi proizvoditi i vino. I u sadnju vinograda sam krenuo vlastitim sredstvima i kreditom koji sam dignuo u banci. Nisam mogao dobiti nikakva poticajna sredstva zato što imam mirovinu – dodaje Mirko.
Lijep vinograd je podigao, sve je na drvenim stupovima, a pokazuje još jedan komad zemlje na brdu uz graševinu. – Evo tamu ću zasaditi još 1,5 ha vinograda, moram požuriti prije nego što uđemo u EU. Bit će posla za one koji vole raditi, a i budućnosti za moju djecu – kaže Mirko i nakon predaha uz koji smo malo prezalogajili dobre slanine i kobasice i zalili crnim vinom, sjeda na traktor koji je već pun loze. Razmišlja da bi i tu orezanu lozu trebao nekako bolje iskoristiti, a ne samo zapaliti, nego iskoristiti za grijanje.
Uskoro trebamo od ovog vrijednog dragovoljca umirovljenika očekivati i Vetovačku graševinu sa Starca.
Birana vina u Krčmi Zlatni lug
PREDSTAVLJENA NOVA VINOTEKA ZLATNOG LUGA VINARIMA POŽEŠTINE -
DONJI EMOVCI –Od nedavno je svoja vrata otvorila Krčma Zlatni lug i time znatno proširila ugostiteljsku ponudu Požeštine. Krčma je uređena u autohtonom stilu, a postavljena je u objekt nekadašnje staje i štaglja starih 70 godina. Osim ponude biranih domaćih slavonskih specijaliteta, jela iz kotlića, jela ispod peke i s ražnja, u Krčmi Zlatni lug moći će se dobiti birana, najbolja vina Požeštine. U starom zidanom podrumu ispod prenočišta uređena je prava vinoteka u kojoj se nalazi izbor najboljih vina dvadesetak vinara s kutjevačkog, pleterničkog i požeškog vinogorja, od Kutjeva d.d., Krauthakera, Enjingija, Mihalja, Adžića, Jakobovića, Tandare, Galića, Josipovića,Markote, Bartolovića i dr.
- Svi vinari koji su nazočni sa svojim vinima pozvani su da im prezentiramo kako čuvamo njihova vina, u kojim uvjetima i da nam pomognu u što boljoj prezentaciji vina, svojim prijedlozima i kritikama. Karakteristika ove vinoteke je da u ponudi ima samo vina požeškog kraja – istakao je ThomasHeinz Pandžić, idejni začetnik turističkog kompleksa Zlatni lug, koji malo po malo pokreće neki od sadržaja, u koji je uključena i cijela obitelj Pandžić.
Vinoteka Zlatni lug predstavljena je javnosti, a predstavljanju su nazočili i svi vinari čija se vina nalaze u ponudi vinoteke. Svaki vinar je za vrijeme degustacije i predstavio svoj podrum i vina koja se degustiraju. - Na taj način predvidjeli smo da kad imamo veću grupu gostiju, da pozovemo i vinara čija vina će se piti, da gostima ispriča svoju priču. Organizirat ćemo i obuku našeg osoblja, da bude što bolje educirano o vinima, te gostu uvijek prezentirati pravu priču koja ide uz svako vino – rekao je Thomas Pandžić.
Revija ljepote, frizura i stylinga
TRADICIONALNO DRUŽENJE I BAL FRIZERKI -
- Zadovoljni smo što se ponovno sekcija pojavljuje sa svojim aktivnostima. To je i prije bila najaktivnija sekcija, a nadam se da će ponovno biti s puno aktivnosti. Drago nam je da su se sa svojim Balom ponovno vratile u prostorije našeg Udruženja, koje imamo na raspolaganju i želja nam je da i ostale sekcije te prostore koriste češće i za druga druženja, za edukacije, sportska druženja i obilježavanja – istakao je predsjednik požeškog Udruženja obrtnika, Slavko Rich, pozdravljajući okupljene frizerke.
Skup je pozdravila i bivša predsjednica Ceha frizera Antonija Nikšić, koja je bila nositeljica brojnih aktivnosti, te dala podršku svojim dosadašnjim kolegicama, da ustraju, aktiviraju se, više druže, organiziraju edukacije i treninge s novim metodama i novim materijalima koji se koriste u frizeraju.
Naša sekcija danas broji 60 članova, no članstvo se malo pasiviziralo, pa ćemo ga morati malo probuditi. Jedno od nastavka aktivnosti je i organizacija ovog bala, na kojemu se dobro družimo. Očekuje nas organizacija edukacije o odlaska na sajmove frizerske opreme i novih tehnika rada – rekla je predsjednica sekcije frizera Marijana Hip.
Na balu su za zabavu bili zaduženi članovi TipTop banda iz Požege, catering je organiziralo ugostiteljstvo Ivana Pejić. Ne moramo posebno naglašavati da je bal bio prava revija ljepote, frizura i stylinga. Bilo je to večer kada su se okupile najljepše žene Požeštine na jednom mjestu, njih 45, a o svemu svjedoče i fotografije.
Županija je taoc kamata i tečajne razlike
12. SKUPŠTINA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
POŽEGA – 12. Skupština požeško-slavonske županije započela je "Aktualnim satom" kojega je svojim pitanjima otvorio vijećnik Nikola Brekalo. Njega je zanimalo što je od investicija s područja Požeško-slavonske županije ušlo u državni proračun, koji su to projekti koje će županija kandidirati prema fondovima, te rade li se projekti vezani uz energetsku učinkovitost.
Na prvo je pitanje Brekalo je zatražio pisani odgovor. Požeški župan Marijan Aladrović je odgovorio kako je do sada već 20-ak javnih objekata obrađeno za energetsku učinkovitost te da je županija dosta projekata kandidirala bilo da je riječ o izgradnji novih objekata ili adaptaciju i uređenje onih starijih.
Seriju pitanja imao je i vijećnik Ivan Begić kojega je zanimalo kada će biti završena cesta od Vesele do Požege. Njega je zanimao i rad Županijskog sportskog saveza s koliko novaca on raspolaže te koje udruge on financira. Zanimalo ga je i čija su parkirališta mjesta obilježena za invalide uz Dom zdravlja. Jesu li ona namijenjena djelatnicima hitne medicinske pomoći, liječnike obiteljske medicine koji imaju stupanj invaliditeta ili ravnatelja Doma. Ukoliko nisu onda bi ta dva parkirna mjesta, rekao je Begić trebale koristiti osobe s invaliditetom.
Prema riječima požeškog župana Aladrovića rok za izgradnju ceste koja je ugovorena u kolovozu prošle godine je godinu dana, no prema njegovim saznanjima i neslužbenim informacijama ona bi mogla biti asfaltirana već do Uskrsa. Kada je riječ o Domu zdravlja on nema svojih površina kao ustanova već su to javne površine za koje vrijede pravila kao i na drugim javnim površinama.
U nastavku sjednice poduža se rasprava vodila oko izvršenja proračuna za prošlu godinu kojega ipak nisu usvojili vijećnici SDP-a kao ni godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste također za prošlu godinu iako je ŽUC izašao iz stečaja i pozitivno posluje sa čak 10 milijuna kuna ostatka, koji je nastao povećanim prihodima i manjim troškovima na održavanju i asfaltiranju cesta koji su ostvareni manjim cijenama na javnim natječajima zbog krize u gradnji.
Da je požeško-slavonska županije u dubiozama svima je poznato no koliko je uistinu ta situacija nezavidna moglo se čuti i na skupštini Požeško-slavonske županije. Ukupne obveze županije iznose 48 milijuna kuna od kojih je na naplatu dospjelo 46 milijuna kuna. Nedospjelih obveza županija ima još u iznosu 52 milijuna kuna.
Iako je Požeško-slavonska županija unatrag tri godine nastojala uredno podmirivati sve svoje obveza i vraćati kredite najveća je tragedija što se dugovanja nisu smanjila i ukupni se dug nije pomaknuo s mrtve točke. Upozorio je požeško-slavonski župan Marijan Aladrović pojašnjavajući kako je samo lani na kamate po kreditima iz županijske blagajne otišlo čak 3,6 milijuna kuna.
- Sve ono što smo vratili nismo smanjili zbog kamate i tečajnih razlika ni za "jotu" obveze ove županije, niti za jednu lipu - rekao je Aladrović koji je ujedno stanje u županiji vrlo slikovito opisao riječima: - Mi smo taoci kamata i tečajnih razlika. S nama bankari rade kako hoće. Mi znamo tko je kriv no neće nam ništa pomoći što ćemo nekoga prozivati i što ćemo trošiti vrijeme".
Servisiranje naslijeđenih obveza opterećuje Požeško-slavonsku županiju iznad njenih fiskalnih mogućnosti, te je u 2011. godini izdvojeno gotovo 35% vlastitih prihoda za podmirenje obveza prema poslovnim bankama i vjerovnicima ŽUC-a u stečaju. Otplata obveza po kreditima seže sve do 2023.godine. Zbog svega navedenog je zatražena pomoć od Vlade RH, istakao je župan Aladrović i u svojem polugodišnjem izvješću koje je podnio Skupštini.
Županijske nagrade
Županijska skupština je odlučila kako će dodijeliti tri nagrade za životno djelo, koje će dobiti prof. dr. sc. Dragutin Pavličević, kojega predlaže Državni arhiv iz Požege, prof. Zlatko Crnković kojega predlaže Državni arhiv Požega i posthumno dr. Željko Muljević, kojega predlaže HSP dr. Ante Starčević. Dodijeliti će se i tri godišnje nagrade, koje će dobiti tvrtka Color Emajl d.o.o., koju predlaže HGK Požega, Vlada austrijske pokrajine Tirol i Peter Logar, koordinator Vlade Tirola za cjelokupnu pomoć Požeško-slavonskoj županiji, koje predlaže Vatrogasna zajednica županije. (v.re. i v.pr.)
Kako tražiti posao
5. SAJAM POSLOVA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE -
POŽEGA – Po peti puta Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Požega organizirala je Sajam poslova, tj, susret poslodavaca i onih koji traže posao, bilo kao nezaposleni, bilo kao oni koji traže promjenu posla. No i ove godine najviše je bilo onih mladih, koji po prvi puta traže posao. Oni su se mogli informirati o poslovima i strukturi poslova koji se nude kod dvadesetak tvrtki koje su se predstavile na sajmu.
Danas u situaciji kad nezaposlenost sve više raste bitno je kako kvalitetno tražiti posao, kako napisati životopis i predstaviti se poslodavcu na najbolji način, a to je svim nezaposlenima i bilo omogućeno na Sajmu poslova. Osiguran je direktan kontakt s predstavnicima tvrtki koje djeluju na području županije ali i s nekoliko tvrtki s mora koje traže zaposlenike. Nakon toga mogli su odmah svoju molbu i predati kod poslodavaca koji su ih interesirali, te razmijeniti i druge informacije.
Na Sajmu poslova svoje programe iznijele su i obrazovne ustanove, koje su nudile obrazovanje učenika za profitabilna i tražena zanimanja, ali i ustanove koje se bave edukacijom i prekvalifikacijama odraslih, za poslove koji su trenutno konkurentni.
Sve sudionike na otvorenju sajma pozdravio je Ivica Tomljanović u ime Zavoda za zapošljavanje i zahvalio se na sudjelovanju, čime su svakako dali svoj doprinos na smanjenju nezaposlenosti. U ime pokrovitelja sajma sudionicima su se obratili Željko Jakopović, zamjenik župana za gospodarstvo i Ivan Čolak savjetnik gradonačelnika grada Požege. Sajam je održan uz pomoć partnera Udruženja obrtnika Požega i Županijske obrtničke komore.
U sklopu Sajma poslova održane su i radionice Kako tražiti posao, tribina Mobilnost i zapošljavanje na europskom tržištu rada, prezentacija računalnog programa Moj izbor, te prezentacije nekoliko poslodavaca.
Mjesec sa 75 požara
Tijekom ovog mjeseca zabilježeno je 75 požara na otvorenom prostoru, za koje su policijski službenici pronašli 21 počinitelja. Samo protekli vikend od 16. do 18. ožujka dogodila su se 33 požara od kojih je policiji poznat počinitelj za njih 10. Protiv počinitelja slijede optužni prijedlozi.
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 150.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.
Požar u Osječkoj ugrožavao kuće
POŽAR GASILO PET VOZILA JAVNE VATROGASNE POSTROJBE GRADA POŽEGA I DVD POŽEGA
Požar koji je izbio tijekom dopodneva u vrtovima kuća u Osječkoj ulici proširio se nošen vjetrom na površinu od nekoliko ha. Kako je do područja Orljave dosta i zapuštenog zemljišta, te puno voćaka i drveća požar se vrlo brzo širio nošen vjetrom. Na požarište su odmah izašlo pet vatrogasnih vozila Javne vatrogasne postrojbe grada Požege i DVD Požega, koji su u početku branili pojas uz kuće i nekoliko tvrtki. Taj dio su uspjeli obraniti jer posebno u tim objektima ima gorivog materijala, dva auto servisa i prodavaonice automobila, skladište trgovina Braco, a poslije se požar sve više širio prema trgovačkom centru Plodine. Vatrogasci su ubrzo širenje požara stavili pod kontrolu, a unutar požarišta biljni otpad i drveće gorilo je još dva sata.
Kako neslužbeno saznajemo požar je izazvala jedna građanka paleći biljni otpad, no prevario ju je vjetar koji je brzo požar proširio na potez od nekoliko stotina metara. Očevid će obaviti policija PU požeško-slavonska pa će se točno utvrditi uzrok.
Ovo je samo još jedna opomena da se ne treba spaljivati biljni otpad, a ako se već spaljuje da to mora biti miran dan bez vjetra, te osigurati okolinu oko mjesta spaljivanja da ne može doći do širenja požara.
Smrtno stradala 17-godišnja djevojka
U nedjelju, 18. ožujka, oko 5.26 sati u mjestu Eminovci u ulici Vukovarskoj 23-godišnji vozač osobnog automobila marke „VW golf“, požeških registracijskih oznaka, uslijed nepropisnog uključivanja u promet s kolnog ulaza ispred prodavaonice, vožnjom unazad nije propustio sva vozila zbog čega je u njega udario osobni automobil marke „Opel Corsa“, također požeških registracijskih oznaka, kojim je upravljao 21-godišnjak, a nailazio je iz pravca Jakšića. Vozilo „VW Golf“ sletjelo je s kolnika, a „Opel Corsa“ je udarila u betonski most kolnog ulaza i prevrnula se.
U prometnoj nesreći 17-godišnjakinja iz „Opel Corse“ Antonija Vidaković iz Sulkovaca smrtno je stradala. Ostale osobe iz „Corse“, brat Petar, te prijatelji, takodjer brat i sestra Marija i Ivan Liščević iz Sulkovaca su stradali u nesreći i zadobili teške ozljede. Protiv 23-godišnjeg vozača Golfa slijedi kaznena prijava.
Želimo spriječiti stradanje roda
DJELATNICI HEP-a SKIDAJU GNIJEZDA RODA S ELEKTRIČNIH STUPOVA -
Zašto djelatnici HEP-a skidaju gnijezda roda sa svojih električnih stupova, pitaju se ovih dana mještani nekoliko naselja u Požeštini? Naime, hepovci su čak na 12 mjesta u Zlatnoj dolini uz pomoć svojih dizalica skinuli rodina gnijezda s električnih stupova.
-Razlog je jednostavan. S jedne strane ne želimo da rode stradaju od struje, posebno su u opasnosti kod visokih napona, a s druge na taj način to energetsko mjesto činimo sigurnim. Napravili smo im zamjenske stupove iste visine i na njih postavili staro gnijezdo ili dio starog gnijezda što je rodama dovoljno da se vrate na to mjesto. A ono na kojem je do sada bilo gnijezdo 'blokiramo', odnosno stavimo nekakve šiljke kako na njima ne bi ponovno počele praviti gnijezdo - objasnio je Mirko Veić, poslovođa u požeškom HEP-u dodajući da rode jako vole svoje 'kuće' koje znaju težiti i do jedne tone praviti na električnim stupovima.
Ovakve akcije do početka ožujka, odnosno prije nego što se rode vrate, provode već dvadesetak godina. Znaju da su rode zaštićene životinje pa žele spriječiti njihovo stradanje. Hepovci ih poslije povremeno i posjete. Popnu se u svojih korpama do njih, posebno kada rode imaju mlade da provjere da se nekoj od njih nije zamotala kakva špaga oko noge jer se u gnijezdima zna svašta naći. Isto tako prošle godine su mladu rodu koja je ispala iz gnijezda u Migalovcima vratili nazad na njezino mjesto.
Veić dodaje kako u HEP-u posebno pažnju poklanjaju izoliranju vodiča na mjestima za koja se zna da na njih dolaze ptice kako ne bi stradale. - Svake godine moramo prijaviti mjesta gdje smo primijetili da je bilo stradanja ptica kako bismo ih poslije izolirani i to spriječili. Na taj način štitimo i neke druge životinje, posebno vjeverice i puhove koje privlači toplina transformatora zbog čega stradaju – objasnio je Veić. (A.T.)
Odnijeli dva prva mjesta
Učenici razrađuju određeni sustav radi odgovora na unaprijed postavljeno pitanje vezano uz promjenu sustava, ili njegovog dijela, uz promjenu djelovanja sustava u njegovoj okolini, odnosno uz promjenu cjelina koje sustav uzima iz okoline. Razradu prikazuju u obliku eseja koji se sastoje od obveznog dijela u vidu dijagrama uzročno-posljedičnih veza i interpretacije procesa u sustavu do kojih dolazi prilikom unaprijed zadane promjene određenog elementa.
Na završnom natjecanju sudjelovalo je 12 najboljih ekipa iz Republike Hrvatske. Javno izlaganje rada sastojalo se od prezentacije i odgovora na pitanja članova povjerenstva.
Ekipa Tehničke škole iz Požege sudjelovala je s dva rada i postignut je odličan uspjeh. U kategoriji 1. i 2. razreda učenici Petar Antolović i Tomislav Jakovljević (2.f) osvojili su prvo mjesto s radom «Digitalni grad». U kategoriji učenika 3. i 4. razreda prvo mjesto osvojili su učenici Mateo Došlić (3.h) i Filip Hormot (4.f), autori rada «Bolnički informacijski sustav». Mentorica učenicima Tehničke škole bila je profesorica Marina Mirković. Učenici su osvojili priznanja i diplome, te prigodne knjige na poklon.
- Tehnička škola Požega četiri godine uspješno sudjeluje u natjecanju «Opisujemo sustave». Ove godine je postignuto dvostruko prvo mjesto – istakla je prof. Marina Mirković.