ZAVRŠENI RADOVI NA IZGRADNJI CESTOVNE INFRASTRUKTURE GRADA PLETERNICE  -

GRAD PLETERNICA NEMA VIŠE NEASFALTIRANIH ULICA A PRIKLJUČAK NA VODOVODNU I KANALIZACIJSKU MREŽU OSIGURAN JE SVIM STANOVNICIMA

PLETERNICA - Radovi na modernizaciji državne ceste D-38  koji se izvode u Pleternici u ulici Josipa bana Jelačića u dužini od  2.300 metara privode se kraju i ta bi prometnica trebala biti otvorena tjedan dana pred Uskrs. Najavio je to na konferenciji za novinare gradonačelnik grada Pleternice Franjo Lucić dodajući kako se kraju provode i radovi u Vinogradskoj ulici, te ulici Kralja Zvonimira u Pleternici.

U sklopu modernizacije državne prometnice izvršeni su mnogi zahtjevni radovi. Tako je napravljena odvodnja oborinskih voda koje su plavile pojedina kućanstva, a postavljene su i nove podzemne instalacije za vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu, nogostupi s rubnjacima s obje strane prometnice, te nova javna rasvjeta, te moderna prometnica širine 6,25 metara s rubnjacimna.

- S ovim radovima mi u Pleternici zapravo završavamo skoro 98 posto izgradnje kanalizacijske mreže. Upravo je to bio veliki problem stanovnicima ulice koji su ujedno imali problema s oborinskim vodama. Uz to ova će kapitalna investicija na modernizaciji  državne ceste ne samo umnogome podići standard življenja stanovnicima ulice Josipa bana Jelačića, već će i povećati prometnu sigurnost i Pleterničana i svih sudionika u prometu koji se kreću ovim najprometnijim pravcem - rekao je Lucić dodajući kako će i sa skorašnjim završetkom radova u Vinogradskoj  ulici dugoj 1.200 metara tamošnji stanovnici dobiti i prekrasnu šetnicu s mjestima za odmor i klupama. Uz to ta će županijska cesta ujedno biti i jedan novi i dobar alternativni pravac prema Požegi. U toj je ulici ujedno i uređen potok Dol koji je godinama stvarao probleme tamošnjim stanovnicima. Samo za te je radove bilo osigurano preko dva milijuna kuna.

- Među ulicama koje su zbog modernizacije ceste poprimile ljepši izgled je i Ulica Kralja Zvonimira od raskrižja do prijelaza preko pruge. Uz nove nogostupe s obje strane napravljena je i odvodnja oborinskih voda. Ukupna vrijednost ovog posla bila je 2,3 milijuna kuna – istakao je dalje Lucić.

Antonija Jozić, zamjenica gradonačelnika na konferenciji za novinare podsjetila je na važnost tih kapitalnih investicija koje će umnogome poboljšati život stanovnicima Pleternice, koja više nema neasfaltirane ulice, gdje svi stanovnici imaju priključak na vodovodnu mrežu, a uskoro će biti postignuta i stopostotna pokrivenost kanalizacijskom mrežom.

Uz Hrvatske ceste radove financiraju, Hrvatske vode, Županijska uprava za ceste, grad Pleternica, te komunalna tvrtka Tekija". U modernizaciju prometnica u Pleterničkom kraju koje su upravo završavaju ovih dana ukupno je uloženo oko 27 milijuna kuna. - To je pravi poklon građanima Pleternice za blagdan Uskrsa – dodao je gradonačelnik Lucić.

(V.Re. i V. Pr.)

BURNA 26. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA KUTJEVO  -

KORIŠTENJA GRADSKIH PROSTORA PLAĆAT ĆE I POLITIČKE STRANKE

KUTJEVO – Korištenje gradskih prostora plaćat će svi korisnici pa i političke stranke,  za Kinodvoranu 70 kuna po satu, a 50 kuna za vijećnicu, a moći će prostore koristiti samo oni koji donesu dokaz o uplati na gradski račun. Odluka je to gradonačelnika Ivice Nikolića, protiv koje su se pobunili vijećnici HDZ-a s prigovorom da oni nisu dobili na korištenje prostor od gradonačelnika. Demantirala ih je statistika jer od ukupno 14 korisnika, udruga, stranaka, knjižnice, škole, koji su prostore koristili 40 puta, HDZ je prostor koristio čak 16 puta. - Ako itko ima pravo prigovora, HDZ nema prava, a niti osnove za prigovore. „Problem“ je iskrsnuo u trenutku kada je od strane Grada poslana okružnica svim političkim strankama da će prostore ubuduće moći koristiti samo ako podnesu pravovremeno zahtjev za korištenje istih uz obvezu uplate za korištenje. Istakao je gradonačelnik Nikolić.

Veliku diskusiju na sjednici izazvao je i podatak da je utužena i Turistička zajednica grada Kutjeva za neplaćeni račun iz 2004. Godine sa turnira u preponskom jahanju Grand-prix Kutjevo 2004., za iznos od 138 tisuća kuna koji je djelomično plaćen, no na kojemu je novih 120 tisuća kuna kamata. Račun će morati platiti grad Kutjevo.

Gradonačelnik Nikolić je upoznao vijećnike i da su pristigle nove do sada neevidentirane obveze iz prije nekoliko godina, plaćanje semafora, troškovi Razvojne agencije Valis Aurea, obveze za Crveni križ Gradsko društvo Požega, troškovi održanih manifestacija prije 2009. godine, koje su te neevidentirane obveze podigle na 2,15 milijuna kuna. Ukupne obveze grada tako se penju na 6,5 milijuna kuna što je po riječima gradonačelnika veliki teret koji gradski proračun neće moći sam izvršiti, a zaustavljeni su i projekti s kojima bi mogli privući sredstva iz Eu i ostalih fondova za razvoj.

Nakon burne diskusije o saznanjima novih a starih dugova grada Kutjeva predsjednik vijeća Vlado Krauthaker je prekinuo sjednicu optuživši gradonačelnika Nikolića da su se ti dugovi morali evidentirati kod primopredaje od bivšeg gradonačelnika Ante Pavkovića. Nikolić je samo posjetio da primopredaje nije bilo jer se bivši gradonačelnik nije odazvao, za što je i osuđen u sudskom procesu zbog neizvršenja svoje zakonske obveze.

ZAVRŠENO SUĐENJE BIVŠEM DEKANU POŽEŠKOG VELEUČILIŠTA  -

POŽEGA - Bivši dekan požeškog Veleučilišta i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku prof. dr. sc. Stjepan Madjar nepravomoćno je na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi osuđen na dvije godine zatvora koje su mu preinačene u četiri godine uvjeta.

Njega je Sud proglasio krivim za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, nesavjesnog rada u službi, protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, odnosno utaje poreza i drugih davanja te poticanja na krivotvorenje službene isprave.

Madjar je službu dekana obavljao od osnutka Veleučilišta 1998. pa do 2007. godine isplaćivao si je od 2002. do 2005. godine naknadu za odvojeni život u mjesečnom iznosu od 1.500 kuna, a kasnije u iznosu od 1.600 kuna iako nije živio odvojeno od obitelji. Utvrđeno je da je u Požegu dolazio dva puta tjedno, te da je koristio službeni automobil. Na taj način stekao je protupravnu imovinsku korist od 68.000 kuna koju će po pravomoćnosti presude morati platiti u državni proračun. Isto tako je osuđen jer je propustio zaključiti pisane ugovore o školovanju i poslijediplomskom studiju s jedanaest zaposlenika kojima bi bila regulirana njihova prava i obveze. Naime, oni su od Veleučilišta dobili novac, a da za uzvrat nisu imali nikakve obveze pa je tako zaposlenik Nikola Raguž koji je od Veleučilišta za školovanje dobio 42.000 kuna napustio istu ustanovu bez ikakvih osobnih posljedica. Sud je utvrdio da je time za Veleučilište nastala šteta od 42.000 kuna.

Dekan je osuđen i zbog bonova za Uskrs i Božić u 2005. i 2006. godini. Naime,  on je, kako se navodi u presudi, samoincijativno odlučio da sebi i zaposlenicima iz redovnih sredstava Veleučilišta isplati nagradu po djelatniku u iznosu od 1.000 kuna, a da pri tom ne plati državi porez i doprinos. Novac je osiguran ispostavljanjem narudžbenice za fiktivnu kupnju robe u Presoflexu. Nakon plaćanja fiktivne robe ta je tvrtka Veleučilištu izdala bonove za kupnju. Za ovo kazneno djelo tereti se i tadašnja šefica računovodstva Verica Budimir koja je naredila plaćanje takve robe te tajnik Veleučilišta Nikola Raguž koji je to odobrio svojim potpisom. Njih dvoje je osuđeno na dva mjeseca zatvora što im je preinačeno u godinu dana uvjeta. Svi troje mogu se žaliti Vrhovnom sudu.     (a.t.)

UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU „JOSIP KNEŽEVIĆ“  -

NOVA LJESKOVICA - Udruga za sport i rekreaciju „Josip Knežević“ Nova Ljeskovica održala je 25. ožujka 2012. godine redovnu godišnju skupštinu, na  kojoj je istaknuta dobra aktivnost u prošloj godini. Svečano je obilježena 20. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja Josipa Knežević a i ulica u mjestu dobila je njegovo ime. Udruga je sudjelovala u otkrivanju spomen obilježja za šest poginulih pripadnika 1. Gardijske brigade ZNG RH nedaleko od Erduta. Spomen obilježje je podigla „Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara“. Predstavnici udruge sudjelovali su i na obilježavanju 21. obljetnice  osnutka Jedinice za specijalne namjene u Rakitju.

Posebno su članovi udruge aktivni u svom mjestu. Tako su na sportskom terenu sela izradili i postavili 6 stolova i 23 klupe, te tako omogućili „komotnije“ praćenje sportskih događanja, posebno malonogometnog turnira kojemu su domaćini. Malonogometna ekipa udruge sudjelovala je na 11 turnira širom Županije. Za još jednu uspješnu godinu rada svi članovi udruge zahvalili su se svima koji su na bilo koji način pomagali rad udruge, prigodnim zahvalnicama i plaketom.

DRŽAVNO NATJECANJE IZ INFORMATIKE – RAČUNALSTVA INFOKUP 2012   -

PRIMOŠTEN – Ove godine  na Infokupu 2012. u Primoštenu natjecalo se 195 učenika osnovnih i srednjih škola koji su se plasirali na školskim natjecanjima u kojima je sudjelovalo 5.000 učenika i na županijskim natjecanjima u kojima je sudjelovalo 2000 učenika. Učenici su se natjecali u  tri kategorije: Algoritmi, Razvoj softvera i Osnove informatike.

Najbolji predstavnici Požeško slavonske županije stekli su pravo sudjelovanja na državnoj razini, i trodnevno natjecanje su završili s zapaženim rezultatima. Učenik Gimnazije Požega, Antun Tonko Jakobović (2. razred) postigao je 3. mjesto u skupini prirodoslovno - matematičkih gimnazija, za što je nagrađen priznanjem, medaljom i prigodnim poklonom. Njegova mentorica bila je profesorica Sanja Grabusin. Mario Borna Mjertan učenik je Osnovne škole fra Kaje Adžića u Pleternici (6. razred) i osvojio je 4. mjesto u skupini natjecatelja osnovnih škola. Njegova mentorica bila je profesorica Marijana Škvorc. Učenik Tehničke škole Požega, Marko Adžić (4. razred) osvojio je 7. mjesto u skupini natjecatelja strukovnih škola. Markova mentorica bila je profesorica Marina Mirković.

Uz pripreme za natjecanje kroz rješavanje brojnih zadataka, učenici su u slobodno vrijeme upoznali znamenitosti Primoštena, grada koji je  osvojio zlatnu medalju i prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2007. godine, za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

Organizatori natjecanja Infokup 2012. su  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje i DUMP Udruga mladih programera, a suorganizator je Hrvatska akademska istraživačka mreža CARNet.

IZLOŽBA RUČNIH RADOVA U MALOM SALONU MUZEJA  -

POŽEGA – Ovih dana u Malom salonu Gradskog muzeja Požega postavljena je vrlo interesantna izložba ručnih radova vez na platnu i ukrasnih predmeta ukrašenih u salvetnoj tehnici, interesantna po uradcima, ali i zato što su je postavili majka i kćerka Jadranka i Marija Mikačić. Majka Jadranka je već nekoliko godina umirovljenica, pa se ručnim radom koji je naučila davno sada bavi intenzivnije. – Vezom se sada bavim naravno jer imam više vremena, ali i kao umirovljenica sa malom mirovinom pokušavam pomoći svom kućnom budžetu. Radim svaki dan, prvenstveno iz svoje ljubavi prema tome. Vezem na platno uglavnom cvjetne motive i motive iz naše baštine, nešto iz glave, nešto iz brojnih časopisa, nešto sa starih uzoraka. To su uglavnom ukrasi za stolove i klub stoliće, za fotelje, komode, a nekada su se obvezno ukrašavali i zidovi u kući – istakla je Jadranka.

Kćerka Marija pak bavi se drugačijim ručnim radom, ona ukrašava brojne uporabne predmete salvetnom tehnikom, boce, čaše, tacne, kutijice.

Izložba je prodajnog karaktera a mogu se kupiti i neki stari premeti, od ručnika i stolnjaka, prekrivača, starih sto i više godina, koje je Jadranka renovirala, sašila nove čipke umjesto onih uništenih, te popravila uništeno tkanje. – Za iznenađenje, kupuju jednako i stariji i mlađi, uglavnom oni koji cijene ručni rad, kod kojih se nekada u kući radio ručni rad. Nekima je draže kinesko, no ovo je sve izrađeno ručno, s našim motivima – dodaje Jadranka.

MLADI HDSSB-A IZRAZILI SVOJE NEZADOVOLJSTVO STANJEM DRUŠTVA   -

POŽEGA – Mladi HDSSB-a tiskovnom konferencijom su izrazili svoje nezadovoljstvo stanjem u društvu grada Požege i Požeško-slavonske županije u kojoj nitko ne rješava probleme mladih. – U gradu i županiji ne postoji nikakva aktivna udruga mladih i netko tko okuplja mlade po pitanju života mladih. Mi želimo mlade uključiti i probuditi im svijest, istaći koliko je bitno da djeluju u svemu u čemu sudjeluju i seniori - rekao je Igor Čorković, povjerenik Mladeži HDSSB-a.

- U Požegi ima problema što se tiče sporta i rekreacije jer ne postoji dovoljno infrastrukture. Zašto na vidiku nema sportske dvorane na Ratarnici, zašto nema zatvorenog bazena i zašto se ne radi na izgradnji atletskog stadiona koji je nestao. Mladež HDSSB-a podupire sve projekte koji će se baviti izgradnjom igrališta i mjesta za igru djece i mladeži. Mi smatramo da svaki kvart i svako naselje zaslužuje svoje igralište, kao i ideju mladih sa Sajmišta da dobiju svoje igralište. Treba u organizaciji grada urediti prostor za mlade nešto kao kulturni dom u kojemu bi oni imali prostoriju za društvene igre, druženje – istakao je Marko Bulj.

Igor Gelenčir smatra da je najveći problem mladih nezaposlenost jer mladi sve više ostaju u mjestima gdje su otišli na školovanje. - Ne vraćaju se više u Požegu jer ovdje nema nikakve perspektive, nema uvjeta za zapošljavanje niti za otvaranje obrta. Mi tražimo da se što više stipendira mladih u deficitarnim zanimanjima, tako da se mladi nakon školovanja vraćaju u Požegu. Nema nikakvog kulturnog doma za okupljanje mladih pa se mladi neorganizirano okupljaju u parkovima Stari grad ili kod Orljave.

30. PAPUČKI JAGLACI PRIVUKLI PREKO 2000 PLANINARA  -

VELIKA – Tradicionalni 30. po redu Papučki jaglaci na veličke livade i okolna izletišta privukli su preko dvije tisuće planinara iz cijele Hrvatske, te planinara iz BiH. Ovogodišnji Papučki jaglaci kao jubilarni održani su na sjećanje na Ivana Jakovinu, poznatijeg kao Mali Pajdo, koji je bio jedan od pokretača ove planinarske manifestacije i kreator imena koje je postalo simbol najmasovnije planinarske manifestacije u Hrvatskoj.

Ove godine organizator Planinarsko društvo Sokolovac Požega i općina Velika za planinare su sa suorganizatorom Javnom ustanovom Park prirode Papuk pripremili šest staza koje su sve kretale s veličkih livada, pa do do Veličkog grada, Jankovca, Duboke, Trišnjice i Mališčaka, a prilagođene su željama planinara po dužini hodanja od 2-4 sata.

Nakon podneva s najkraćih staza već su se na veličke livade počeli vraćati planinari s kraćih staza. Na livadama je za njih priređen ručak po želji, iz naprtnjače ili grah sa slaninom i kobasice koje su pripremili članovi Sokolovca po popularnim cijenama. Izuzetno dobri domaćini priredili su i okrjepu za sve planinare u jaglac baru, a svi su počašćeni i domaćim kolačima koje su pripremili vrijedni članovi Sokolovca. Odlično je bez prestanka cijeli dan svirao glazbeni sastav Amor, koji je svojom svirkom i umorne planinare nakon višesatnog hodanja podigao na noge za ples ali i kolo. Sve su budno pratili i djelatnici Gorske službe spašavanja i ostale žurne službe, no ove godine je sve proteklo u redu na zadovoljstvo planinara, koji su oduševljeni ovogodišnjim Papučkim jaglacima obećali ponovno dolazak i slijedeće godine.

DAN NARCISA – POSVEĆEN OSOBAMA OBOLJELIMA OD RAKA DOJKE  -

POŽEGA – Ovogodišnji Dan narcisa – dan koji je posvećen osobama oboljelima od raka dojke provodio se u 30 gradova Hrvatske. U gradu Požegi akciju obilježavanja Dana narcisa i prodaje cvijeća organizirali su Zavod za javno zdravstvo županije, Liga borbe protiv raka županijska podružnica i Klub žena liječenih na dojci Požega.

Na štandu u pješačkoj zoni Požege dijelile se edukativne brošure i prodavali cvjetovi narcisa. Sva prikupljena sredstva i ovaj puta usmjerena su za pomoć u ranom otkrivanju raka dojke, te za pomoć ženama oboljelima od raka dojke. Dosadašnjim akcijama i prikupljenim sredstvima, koja su iz godine u godinu sve veća, učinjeno je puno za podizanje opće razine svijesti o vodećem uzroku smrti od karcinoma kod žena.

– Svake godine sredstva su sve veća i tu smo izuzetno zadovoljni i zahvaljujemo svim sugrađanima koji su iz godine u godinu sve svjesniji potrebe da nekome treba više pomoći. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ide već sedmu godinu, do sada su bila dva ciklusa mamografije, krenuo je treći ciklus na kojemu imamo još bolji odaziv, što govori da su žene sve svjesnije. Možemo reći da je sada 7 od 10 žena pod redovnom kontrolom i imamo još ove tri od deset koje moramo obuhvatiti. Pojavnost raka dojke u našoj županiji je u prosjeku s pojavnosti u RH, ali moramo istaći da smo u prednosti i imamo bolji prosjek odziva žena na kontrolne pregleda – istakla je dr. med.  Jasmina Kovačević iz Zavoda za javno zdravstvo županije. Ona je još jednom pozvala i sve žene koje se do sada nisu odazvale na mamografski pregled da se odazovu. Svaka žena s navršenih 50. godina života mamografski pregled treba napraviti bar jednom u dvije godine.

PILOT PROJEKT PRERADE KULENA U KUTJEVAČKOJ INDUSTRIJSKOJ ZONI PET GODINA ČEKA ZAVRŠETAK  -

BJELIŠEVAC - Slavonski je kulen, uz dalmatinski pršut i maslinovo ulje, trebao biti prepoznatljiv domaći izvozni brend za zahtjevno europsko tržište. Zato je država, još prije sedam godina, donijela Operativni program proizvodnje slavonskog kulena. I to u dogovoru s proizvođačima, Udrugom 'Slavonski kulen – kulin', a za provedbu osigurala 47 milijuna kuna. Tim se novcem trebala kreditirati i potaknuti njegova proizvodnja, ali i izgradnja i povećanje suvremenih preradbenih kapaciteta. Pilot projekt za proizvodnju izvornih suhomesnatih proizvoda bila je kulenarska obitelj Hruška iz Bjeliševca. Povrat kapitalnih ulaganja još čekaju, a njihov objekt u industrijskoj zoni Kutjeva već petu godinu stoji nedovršen i prazan.

- Trebali smo biti pioniri u tome, pilot projekt za još tridesetak sličnih objekata za preradu prema europskim standardima. Vlastitim kreditom od milijun kuna i državnom subvencijom krenuli smo u taj projekt još 2007. Za godinu dana, sve je bilo pod krovom, a iz kapitalnih ulaganja trebalo ga je opremiti najsuvremenijom opremom. A onda je izišao novi pravilnik i počeli su naši problemi. Prema članku 12. novog propisa, ukoliko je projekt sufinancirala država, nemamo pravo na povrat kapitalnih ulaganja što je za nas prava katastrofa - kaže Vjenceslav Hruška koji je u izgradnju novoga preradbenog objekta u industrijskoj zoni Kutjeva krenuo prema starom pravilniku i potpuno drugačijim 'pravilima'. Unatoč obećanjima bivših dužnosnika Ministarstva poljoprivrede pa i samog bivšeg ministra Čobankovića, kapitalna ulaganja od 480 tisuća kuna do danas nije dobio. Nakon višegodišnje prepiske, čekanja, dopuna dokumentacije koju je Hruška morao doplatiti, lani pred izbore stigla je i odbijenica uz dobro poznato obrazloženje – kosi se s važećim pravilnikom.

Objekt u kojemu se na godinu trebalo preraditi 25 tona kulena i suhomesnatih proizvoda 'zjapi' golih zidova iako je odavna trebao vraćati kredit čije rate uredno stižu svakoga mjeseca. S pet puta manjom proizvodnjom na svojemu gospodarstvu, obitelj Hruška je pred zidom, na rubu bankrota.

'Zlatne' medalje i pehari za vrhunsku kakvoću i izvornost njegovih proizvoda birokraciju ne zanimaju. Ne zanima nikoga ni to što je domaća proizvodnja svinja pala na niske grane, a uvoz i dalje jednako caruje. Od donedavnih gotovo 80 svinjogojaca Požeškog kraja s kapacitetom 700 rasplodnih krmača i 6.500 tovljenika, danas ih je ostalo malo. Trebali su biti sirovinska baza za proizvodnju izvornih domaćih proizvoda poput kulena, šunki, kobasica, slanine, no od ambicioznog projekta nije ostalo gotovo ništa, ističu u Udruzi svinjogojaca.

- Pali smo na niske grane. Za samo nekoliko godina ostalo nas je tridesetak uzgajivača. Nekada smo svaki držali po 30 do 40 krmača, a sada smo na pet do 10 rasplodnih grla. Sve su to ljudi koji su uistinu pokušali spasiti i održati svinjogojsku proizvodnju, ali zadnje potpore dobili smo 2009., a u međuvremenu glavnina poticaja u ovoj je grani stočarstva ukinuta - kaže Zvonko Štimac u kojega su novi objekti za tov svinja gotovo potpuno prazni pa o ulaganju u preradu više i ne razmišlja.

Standardi koje u proizvodnji autohtonih mesnih proizvoda traži Europska unija su strogi. Dosadašnji način i uzgoj neće biti mogući, a država o tome nije pravodobno razmišljala. Iako je slavonski kulen trebao biti izvozna perjanica s oznakom izvornog, prave strategije nije bilo, upozorava Zdravko Klesinger, jedan od osnivača požeške udruge kulenara. Kaže kako mjerodavne institucije nisu pratile kulinare i proizvodnju izvornih suhomesnatih proizvoda na način kako su to činile primjerice vinogradarsko vinarske ustanove i zavodi.

Uz to nema kontroliranog uzgoja, organizirane domaće proizvodnje pa je od nekada ambicioznog projekta malo ostalo. Ne bude li više dobre volje mjerodavnih i to ubrzo, sudbina 'zlatne' kulenarske obitelji Hruška i njima sličnih mogla bi doći pod upitnik, a od izvornog slavonskog kulena kao izvoznog brenda tek jedna od dobrih zamisli bez konkretnog rezultata.

(SN)