Vremena su danas prilično izazovna. Svakim danom svjedočimo sve većim poskupljenjima a mnogim je obiteljima sve teže dočekati iduću plaću. U međuvremenu treba platiti režije, hranu i svakodnevne potrepštine. Djeci je svako toliko potrebna nova odjeća i obuća, a školske i vanškolske obaveze također pritišću kućni budžet. Svaka se obitelj na svoj način suočava s mnogobrojnim financijskim izazovima. „Sve je poskupilo, a plaće su nam ostale iste!“ žale nam se i stanovnici Požege. „Još nekako i izguramo do kraja mjeseca, ali neki veći troškovi predstavljaju problem“ – kazuje naša sugovornica. „Evo ovaj mi je mjesec potrebno dodatnih 5000 kuna za popravak automobila. On mi je nužno potreban zbog odlaska na posao, ali mi „fali“ do iduće plaće“ – dodaje.

Kaže kako ju prijateljice nagovaraju da proda zlatni nakit kojeg ne nosi. Neke od njih su tako u poslovnici za otkup zlata brzo i jednostavno došle do potrebnog novca. No, ona najradije svoj nakit ne bi prodavala. „Neke zlatne lančiće baš često nosim, a nekoliko narukvica i dva prstena draga su mi uspomena od majke i pokojne bake.“ – kaže i dodaje kako vjeruje da će dosta brzo moći doći do tih potrebnih novaca, pa bi joj bilo žao zauvijek se odreći svog zlatnog nakita.

Zalog zlata se pokazao kao idealno rješenje ovog trenutnog financijskog raskoraka u kojem se našla naša sugovornica. Uslugu zaloga zlata nudi Auro Domus, najveća hrvatska tvrtka specijalizirana za trgovinu plemenitim metalima s poslovnicama diljem zemlje. Proces zaloga je vrlo jednostavan i brz, a uključuje besplatnu i neobvezujuću procjenu zlatnog predmeta.

Stoga je ova Požežanka posjetila poslovnicu Auro Domusa na adresi Ulica Matice hrvatske 14. Bila je zadovoljna dobivenom ponudom te je odmah na licu mjesta, nakon potpisa ugovora, dobila gotovinu. Od isplaćenog iznosa uplatila je rezervaciju svojih zlatnih predmeta, koji su ostali u Auro Domusu na osiguranoj pohrani. „Rekli su mi da se po svoj nakit mogu vratiti i otkupiti ga natrag do dogovorenog roka, odnosno kad budem željela.“ - objašnjava. „Vjerujem da ću do potrebnog novca doći u predviđeno vrijeme, pogotovo zato što su ti rokovi fleksibilni. Na ovaj će način moje drage uspomene ostati u mom vlasništvu, a uz njihovu sam pomoć uspjela brzo i jednostavno doći do prijeko potrebne gotovine“ – zadovoljno zaključuje.

Za sve informacije vezane uz zalog zlata možete posjetiti najbližu poslovnicu Auro Domusa, nazvati besplatni broj telefona 0800 73 72 ili poslati upit na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Unatoč jako vrućem i sparnom vremenu veliki broj planinara Požeškog "Sokolovca" okupio se ove nedjelje kod "Ćire" kako bi pred ljetnu stanku odradili još jedan zanimljivi planinarski izlet koji ih je vodio na planinu Papuk. Nakon okupljanja planinarska družina je krenula put Velike odnosno točnije "radovanačkog pašnjaka" odakle su planinari krenuli na svoj pohod. Šumskom cestom su prolazili pored "Sokolina" poznatog penjališta pa sve do kraja puta gdje je ekipa napravila kraću pauzu kako bi se okrijepila po sparnom vremenu. Nakon odmora uspon je vodio prema Orahovim vodama te sve do vrha Ivačke glave (913 m/nv). Pogled je bio gotovo fenomenalan bez puno izmaglice na vrh Papuka te se je mogla lako uočiti Podravina i brda u Mađarskoj. Jednostavno panoramni pogled je sve ostavio bez daha te su planinari odlučili napraviti pauzu kako bi duže mogli uživati u pogledu. Put je vodio dalje prema planinarskoj kući "Mališćak" od kuda se vidi lijepo vrh Papuka, Ivačka glava koja je nedavno "osvojena", "Nevoljaš" tj. južna strana Papuka. 

Preko vidikovca na vrhu "Mališćaka" planinari su stigli do Južnog grebena s pogledom na cijelu Požešku goru, Psunj, zapadni Papuk a mogla se je vidjeti i Motajica i Kozara u Bosni.

Jednostavno prekrasna planinarska tura koja je ispunila sva planinarska očekivanja te napunila baterije. Od žarkog sunca planinare su štitili oblaci te visoko drveće. Završetak izleta je bio rezerviran za piće u jednom od poznatih kafića u Velikoj.  Navedenim izletom planinari HPD "Sokolovac" su ušli u ljetnu stanku s izletima međutim planinarske aktivnosti i akcije se nastavljaju. Posebno veseli činjenica da rad i aktivnosti Društva prepoznaje sve veći broj građana a posebno mladih koji se učlanjuju.

POŽEGA - Grad Požega već je 30. godina sjedište jednog festivala velike važnosti, festivala kojemu se ne pridodaje dovoljna pažnja, a u grad nam dovede goste iz cijelog svijeta. Radi se o Hrvatskom festivalu jednominutnog filma, a proteklog je vikenda održano jubilarno 30. izdanje na kojemu je prikazano 60 filmova te su dodijeljene nagrade za najbolje.

Na ovogodišnji Festival prijavljen je 601 film iz 48 zemalja svijeta, što je najveći broj za ovih 30 godina.

Direktor Festivala Željko Balog pozdravio je sve domaće i strane goste koji su došli u Gradsko kazalište Požega na službeno otvorenje Festivala i prikaz filmova, ali i dodjelu nagrada stručnog žirija za najbolje.

“Velika mi je čast i zadovoljstvo da vas vidim ovdje u ovoj dvorani poslije 15.284.730 minuta, toliko minuta je prošlo od prvog festivala do ovog sada. Izgleda manje ako kažete da smo 30 godina stariji, na početku bili smo samo mi i dinosauri. Zahvaljujem svima koji su nas kroz ovih trideset godina pratili, jer bez svega toga ne bi bilo ovog festivala. Ovdje u dvorani ima puno lica koja su uložili svoje mlade dane pomažući, radeći na bilo koji način i davali nam potporu. Pošto je ovo Festival jednominutnog filma, neću dužiti, samo ću se zahvaliti svima koji nas podržavaju ovih 30 godina i da će nas podržavati i idućih godina.“ – rekao je Željko Balog.

Zamjenik gradonačelnika Borislav Miličević otvorio je Festival pozdravivši autore filmova i goste te im je  zaželio dobrodošlicu u Grad Požegu.

„Meni je uistinu iznimna čast biti ovdje ispred ovog projekcijskog platna na kojemu ćete imati priliku vidjeti 60 uradaka, ozbiljnih filmskih uradaka. Jedna minuta je vrlo zahtjevan format, toliko zahtjevan da ni jedan narativ kojim ste opisali doprinos takvog jednominutnog djela, nije dovoljan. Meni je pripala čast i obveza da otvorim jubilarni 30. Festival, pa bi molio da mi pomognete da odmah nagradimo i zahvalimo sve autore jednim velikim bljeskom.“ – otvorio je tako zamjenik Borislav Miličević Festival jednominutnog filma.

Poslije službene projekcije, za najbolje filmove dodijeljene su nagrade za najbolje filmove.

Stručno povjerenstvo činili su Vaclav Antonin Šimek iz Češke, Lejla Dedić iz Bosne i Hercegovine, te Velimir Grgić, Tadija Tadić i Zvonimir Karakatić iz Hrvatske.

Grand Prix za najbolji festivalski film dobio je iranski film „Leo“, autor filma je Moein Rooholamini koji nije mogao prisustvovati, a nagradu u njegovo ime preuzeo je Veleposlanik Nj. E. Parviza Esmaeilija.

Prva nagrada je tajvanskom filmu „You Reap What You Sow“, autor filma je Chia-Hung Kao, a druga nagrada dodijeljena je iranskom filmu Pandora, autor filma je Ksamran Hooshmandian. Treću nagradu dobio je film „Mali princ za velike“, autora Zorana Ćatića.

Nagrada koja se također dodjeljuje je medalja UNICA-e za promicanje razumijevanja među narodima ili za novi način filmskog izražavanja, a  pripala je iranskom filmu Pandora, koju dodjeljuje član Komiteta UNICA-e Mitze Chapovski. Najviše glasova publike dobio je film  „Novo doba“, autor je Jan Huska.

Organizatori su i ove godine pripremili nagradnu igru za publiku, a na kojemu svake godine podijele velika putovanja. Tri nagradna putovanja dodijelio je Tomislav Mijić ispred turističke agencije, a u tome mu je pomogla pročelnica Upravnog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Požeško-slavonske županije, Sunčica Bajić. U glazbenom dijelu programa sve prisutne su očarali članovi Klape sveti Lovro iz Požege.

Izvor: rva.hr

Višegodišnje iskustvo bavljenja otkupom zlata pokazuje kako je u Hrvatskoj, pa i u Požegi sve više onih koji uviđaju vrijednost starog zlata. Starim zlatom nazivaju se već korišteni predmeti od zlata, odnosno „lom“ zlato. Primjerice, nakit koji je izašao iz zlatarnice gubi svoju vrijednost kao umjetnički odnosno obrtnički artefakt. Ukoliko zlatnu ogrlicu ili prsten ne nosimo, takvi predmeti na neki način postaju beskorisni. No, zlato u obliku već kupljenog i korištenog nakita ili drugih zlatnih predmeta s uporabnom ili estetskom svrhom vrijedi zbog materijala odnosno sirovine od koje je taj predmet napravljen. S cijenom zlata raste i vrijednost predmeta napravljenih od ovog plemenitog metala. Mnogi ljudi tako imaju nakit nemale vrijednosti koja je zapravo „zarobljena“ odnosno neiskorištena. Stoga ga je, ukoliko se taj nakit ne koristi, puno bolje prodati i dobiti za njega novac kojeg možemo koristiti za što god želimo. A obično želimo mnogo toga - zasluženo ljetovanje, obnovu garderobe, novi televizor, bolji laptop, zatvaranje duga koji nas opterećuje…

Besplatna procjena i trenutna isplata

Usluge otkupa zlata svakog mjeseca  koristi više od 10.000 zadovoljnih klijenata u osamdesetak poslovnica Auro Domusa diljem Hrvatske.

Važno je spomenuti kako je procjena zlata u Auro Domus-ovim poslovnicama besplatna i ne obavezuje na prodaju. Ljudi često dođu samo na procjenu nakita, ali zadovoljni ponuđenim iznosom odlučuju ga odmah i prodati. Za svoje zlato gotovinu dobivaju odmah, na licu mjesta. Veliki se broj klijenata zadovoljnih uslugom te dobivenom isplatom, ponovno vraća i donosi dodatnu količinu zlatnog nakita na otkup. Za mnoge je stanovnike Hrvatske ovo najbolji način za brz i jednostavan dolazak do gotovine. Otkup zlata svatko može koristiti i iz udobnosti svog doma, uz korištenje usluge otkup zlata poštom.

Sve informacije o otkupu zlata možete dobiti od korisničke službe, pozivom na besplatan broj telefona 0800/7372 ili dolaskom u poslovnicu Auro Domusa u Požegi na adresi Ulica Matice hrvatske 14.

POŽEGA / VETOVO - Učenici i učenice 3.d razreda Ekonomske škole u Požegi, smjer Trgovac koji su maturirali 1977. godine okupili su se 17. lipnja kako bi proslavili veliku 45. obljetnicu maturiranja.

Odazvalo se 12 maturanata iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, a prisjetili su se i svojih školskih kolega koji nisu mogli biti s njima.

Druženje je nastavljeno u Restoranu i prenoćištu Schon blick u Vetovu čija je vlasnica s obitelji jedna od “maturantica” Ljiljana Miličević.

Prebiralo se cijelu večer po starim uspomenama i životnim problemima i radostima uz brojne riblje i mesne specijalitete po kojima je ovaj restoran nadaleko poznat, kvalitetna kutjevačka vina i živu glazbu.

Generacija se rastala s nadom da će se ponovno vidjeti na sastanku 2027. godine, kako bi obilježili 50. obljetnicu mature.

Njima se na proslavi pridružio još jedan 3.d razred, isto Trgovci s Ekonomske škole u Požegi, ali oni koji su maturirali godinu ranije, 1976. godine te su sada slavili 46. godišnjicu mature.

POŽEGA - Učenici Poljoprivredno-prehrambene škole Požega zanimanja prehrambeni tehničar često osmišljavaju i proizvode različite prehrambene proizvode. Tako je 3. d razred tijekom ove školske godine s profesoricom Tonkom Šarić pomoću mini destilatora kroz temu destilacija iz Tehnoloških operacija i procesa te kurikulum Poduzetništvo i izvannastavnu sekciju Poduzetnik osmislio svoju za sada tajnu recepturu i na kraju nastavne godine proizveo vlastiti džin. Osim što su ga proizveli, izradili su poslovni i marketinški plan, a koristili su različite digitalne i internetske alate. Svom proizvodu dali su naziv Ratarnički džin prema prvotnom nazivu Škole. Osmislili su i izradili etiketu koristeći crno-bijelu povijesnu fotografiju snimljenu na našoj Školi, koja prikazuje plesnu ili gimnastičku skupinu tadašnjih učenica. Iako su marljivo radili na kreiranju ovog proizvoda, na kraju ga ipak nisu mogli probati jer je konzumacija alkohola u školi zabranjena, stoga su sud o svom proizvodu i rezultatima vlastita rada, istraživanja i eksperimentiranja prepustili stručnom timu.

Autor: Anita Bubak, prof.

Planinari HPD "Sokolovac" Požega iskoristili su  ovu sunčanu i po temperaturi ljetnu nedjelju za uređenje i održavanje svojih planinarskih objekata na Papuku.

Na vrućih 32 stupnja okupljanje je bilo kod Planinarskog doma gdje su se planinari organizirali u dvije grupe. Jedna grupa je otišla prema "Trišnjici" dok je je druga grupa radila posao kod Doma.

Članovi Društva redovno održavaju svoje objekte koji su u njihovom vlasništvu kako bi bili u punoj funkciji te u mogućnosti održavanja brojnih izleta i manifestacija te ugošćivanja planinara iz cijele Hrvatske. Vrijedna ekipa ove nedjelje je pokosila cijeli prostor oko planinarskog doma trimerima te porezala granje i očistila puteve. Također je došlo na red čišćenje unutrašnjosti doma od sanitarnih čvorova, kuhinje i hodnika te montiranja pridošlog novog inventara i namještaja.

Kako bi prostor zasjao u punom sjaju uređeni su i cvjetnjaci oko Doma. Nedjeljnom akcijom planinari su na Planinarskoj kući odradili veliki posao čišćenja smeća, uređivanja staza, pripremanjem drva te farbanjem planinarske klupe koja je omiljeno mjesto okupljanja svim izletnicima. Poslije radnih aktivnosti Društvo je organiziralo za svoje članove zajednički ručak i okrjepu uz hladna pića nakon čega se druženje nastavilo do kasnih poslijepodnevnih sati.

Radnim akcijama HPD "Sokolovac" Požega želi svoje objekte držati u primjerenom stanju ali ujedno i potaknuti planinare te druge građane koji se pridružuju na rad za opće dobro. Posebno je interes uključivanje što većeg broja mladih ljudi u aktivnosti koje se odnosi na očuvanje prirode i životnog prostora u kojemu radimo.

POŽEGA - U Koncertnoj dvorani Glazbene škole Požega održan je svečani prijem za učenike koji su tijekom školske godine postigli odlične rezultate na brojnim natjecanjima. Takva je tradicija da se na kraju školske godine održi ovakav prijem, a ravnatelj Alen Kovačević nije mogao sakriti svoj ponos za svakog pojedinog učenika koji je predstavljao Glazbenu školu i Požegu na natjecanjima.

„Neda se zbrojiti naš angažman na svim natjecanjima koje pohodimo i jednostavno nismo u mogućnosti organizirati prijem za nagrađene učenike nakon svakog, jer to bi bilo nekad i dva puta u jednom danu. Drago mi je da se potrefilo da je danas i Međunarodni dan glazbe, ujedno i zadnji dan škole, imamo mnogo razloga za slavlje. Da podvučemo crtu na kraju i vidimo s čime se to možemo ponositi na kraju ove školske godine. Ukupno 79 učenika će biti prozvano, oni su sudjelovali na školskom, regionalnom, županijskom, nekom od međunarodnih natjecanja ili državnom natjecanju. Veliki ih je broj, svake godine sve više nagrada i više priznanja, entuzijazam definitivno vlada u našoj školi.“ – rekao je ravnatelj Alen Kovačević.

Na svečanom prijemu prisustvovali su zamjenik županice Ferdinand Troha i pročelnica Grada Požege Maja Petrović.

„Lijepo je danas biti u Glazbenoj školi u Požegi, još vas je ljepše pozdraviti na današnji dan u prigodi dodijele priznanja ponajboljima ove naše škole s kojom se ponosimo. Danas je poseban dan, danas je puno toga, ali i Dan glazbe – dan kada slavimo glazbu. Vjerujem da je ravnatelj to i mislio kada je odabrao ovaj dan. Čestitam vam, sa željom da i dalje nastavite biti najbolji, da budete na ponos svojim roditeljima i nama, a ponajprije da budete na ponos sebi.“ – rekao je zamjenik županice Ferdinand Troha, koji je ujedno prenio i čestitke županice Antonije Jozić.

Svi učenici koji su kao solisti ili članovi komornih sastava osvojili nagrade na natjecanjima dodijeljena je zahvalnica i simboličan dar.

Također, proteklog tjedna održana je dodjela nagrade Oskar znanja pobjednicima državnih i međunarodnih natjecanja u znanju, glazbi i plesu u školskoj 2021./2022. godini, a o čemu smo pisali.

Na dodjelu Oskara pozvano je čak pet učenika i četiri nastavnika Glazbene škole Požega: Margareta Jakobović i mentorica Barbara Kšenek, nast.; Laura Vincer i mentor Ivan Luladžić, mag. mus.; Fran Matić i mentorica Kristina Banovac, mag. mus.; Ema Kovačević i Hana Knežević, mentorica Matea Šeremet, mag.mus.

Izvor: rva.hr

POŽEGA - Tradicionalna ljetna Škola plivanja Požeškog športskog saveza će se ove godine održati od 11. srpnja do 05. kolovoza. Obuka će se provoditi puna četiri tjedna odnosno svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka i to u tri termina (1. termin - od 9,00 do 10,00 sati, 2. termin - od 10,00 do 11,00 sati, 3. termin - od 11,00 do 12,00 sati). Svaka grupa polaznika radit će 60 minuta dnevno, sveukupno 20 sati = 20 radnih dana. 

Upisi će biti u subotu, 9. i u nedjelju 10. srpnja od 9,00 do 11,00 sati i od 17,00 do 19,00 sati na ulazu na Gradske bazene. U školu će se moći upisati djeca od najmanje 4 godine starosti. Na kraju obuke bit će kao i svake godine organizirana završna provjera i svečana dodjela diploma polaznicima. Školu plivanja će voditi profesori kineziologije. Prošle godine u Školu plivanja Požeškog športskog saveza bilo je upisano 510 polaznika.

Svi detalji i informacije oko održavanja škole bit će poznati kroz nekoliko dana odnosno kada Izvršni odbor Požeškog športskog saveza donese sve potrebne odluke oko organizacije i provedbe ovogodišnje Škole plivanja.

Požeški športski savez se i ove godine prijavio na natječaj Ministrstva turizma i sporta u programu "Hrvatska pliva" sa svom potrebnom dokumentacijom, a cijena ovogodišnje Škole plivanja bit će objavljena početkom srpnja i ovisi o sredstvima koje će Savez dobiti za organizaciju. 

Ove godine Škola plivanja će se organizirati u nešto kasnijem terminu nego proteklih godina, a razlog je što će se od 27. lipnja do 08. srpnja organizirati Škola plivanja za djecu s intelektualnim teškoćama, a koju Požeški športski savez ove godine po prvi put organizira. 

ODRŽANA 8. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE - 

POŽEGA - Na 8. sjednici Županijske skupštine Požeško-slavonske županije pred vijećnicima se našlo 16 točaka dnevnog reda, a sve točke su prihvaćene većinom glasova. Neke od važnih stavki bile su kupovina nekretnine koja je u vlasništvu Podravske banke u Požegi (k.č.br.1354 k.o. Požega), a koja bi služila kao prostor ustanovama u nadležnosti županije. Županijska skupština je također prihvatila Odluku o raspisivanju Javnog poziva za program potpora poduzetnicima radi ublažavanja posljedica rasta energenata. Osim toga, prihvaćen je i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Županije, polugodišnji izvještaj o radu župana za razdoblje od 1. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2021. godine, godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2021. godinu, te prijedlog I. izmjena i dopuna proračuna županije za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, kao i prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izvršavanju proračuna županije za ovu godinu.

Na aktualnom satu našlo se nekoliko pitanja upućenih županici Antoniji Jozić, a većina ih se odnosila na brzu cestu čija će izgradnja dati našoj županiji izlaz na autocestu.

„Što se tiče projekta brze ceste i spajanja Požege s autocestom, ono što me izuzetno veseli je činjenica da je kompletna projektno-tehnička dokumentacija predana na ishođenje građevinske dozvole. Građevinsku dozvolu s obzirom na veličinu investicije i razinu investicije, izdaje Ministarstvo graditeljstva, ja se nadam da će taj postupak ishođenja biti relativno brz. Znamo da ti postupci pri Ministarstvu idu sporije nego što to ide kod izdavanja građevinskih dozvola, nego što je to kod nas u Županiji. Po dobivanju građevinske dozvole, može se pristupiti javnom natječaju za odabir izvođača radova. Onu informaciju koju imam je da se troškovnici rade, nadam se da će i ta procedura ići relativno brzo. Moramo biti svjesni da su to nabave velike vrijednosti, to su međunarodni natječaji i procijenjena vrijednost prije povećanja cijena bila je oko 900 milijuna kuna, a sada je poraslo za skoro 25%. Ne baratam trenutnim cijenama na tržištu nakon tih porasta, ali znam da je snažna podrška od strane Vlade RH i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Isto tako i Hrvatskih cesta koji su nositelji te investicije i koji trebaju osigurati sredstva za provedbu toga projekta.“ – objasnila je županica Antonija Jozić.

„Svako ulaganje u gospodarstvo je veliko ulaganje, ako će iz toga proizaći pozitivna gospodarska kretanja i bolji trendovi za Požeško-slavonsku županiju. Mi smo često previše skromni u svojim razmišljanjima, ne moramo se slagati, ali mi Slavonci smo često skromni u traženjima. Ako pogledate po Hrvatskoj i koje prometnice i ulaganja se rade, onda ovih milijardu kuna nije neka velika vrijednost koju bi netko uložio u Požeško-slavonsku županiju. Mislim da to naši građani i naše gospodarstvo zaslužuje, Požega će biti bliža, koliko god se nama činilo da nije problem tih 30 kilometara do autoceste – je, jer investitor promatra koliko ste blizu nekoj brzoj prometnici.“

Nadovezano pitanje na tu temu imao je i vijećnik Samardžija koji je izrazio kako građani Požeštine imaju pitanja o toj velikoj investiciji za cestovnu infrastrukturu, dok su prometnice u gradu Požegi u lošem stanju.

„Građane treba educirati o vlasništvu i nadležnosti ustanova nad tim cestama. Mislim da bi mi našim građanima trebali objašnjavati koje prometnice su u čijoj nadležnosti, tu bi učinili jako puno. Prvenstveno jer Županijska uprava za ceste upravlja prometnicama koje su pod njihovom nadležnošću. Jedinice lokalne samouprave upravljaju cestama u njihovom nadležnošću, državnim cestama upravljaju Hrvatske ceste. Građanina zapravo ne bi trebalo biti briga tko kojom prometnicom upravlja, njega zanima da je ta prometnica uredna, sigurna za promet – ali, ne bi škodilo kad bismo s vremena na vrijeme radili taj dio nekakve edukacije prema našim građanima. Na posljetku, ako su Hrvatske ceste, država, spremne uložiti milijardu ili dvije milijarde kuna u prometnu povezanost Požeško-slavonske županije, to ne znači da mi to nećemo prihvatiti jer Županijska ulica u Požegi nije uređena.“ – dodala je županica Jozić.

„Da oni lakše razumiju određene odluke, jer prometnica u Čaglinu koja je pod nadležnošću Općine sigurno će teže doći u obnovu u odnosu na prometnicu koja se nalazi u Požegi i koja je u nadležnošću Grada. Samo ako gledamo visine proračuna, netko može biti nezadovoljan radom načelnika, a netko zadovoljan radom gradonačelnika. Moramo i o tome pričati, što je u čijoj nadležnosti i kojom sumom novca zapravo raspolaže taj netko tko je nadležan za tu prometnicu. S druge strane, bez obzira koliko su naša sredstva za ulaganje u infrastrukturu mala, naše prometnice su odlične kakve su one u drugim dijelovima Hrvatske.“ – objasnila je županica.

Na postavljeno pitanje od strane vijećnika Milkovića o poduzetim radnjama nakon elementarnih nepogoda koje su zahvatile Požeštinu, županica je odgovorila već poznate stavke o retencijama koje će biti napravljene u svrhu obrane od novih elementarnih nepogoda.

„Ide se prema ishođenju građevinskih dozvola, nakon toga i potrošnji 100 milijuna kuna da se odrade retencije na Požeškoj gori. Podsjetit ću na ono što sam rekla i govorit ću to stalno – to nisu projekti koji se mogu odraditi u šest mjeseci ili godinu dana, to su projekti koji će trajati ovaj naš mandat. Preostaje nam samo nadati da se neće dogoditi ono što se dogodilo prošle godine, prije nego što izgradimo sustave obrane od poplave.“ – rekla je županica.

„Također, Županijska uprava za ceste dobila je 7,5 milijuna kuna za sanaciju prometnica i mosta u Biškupcima, od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Most u Biškupcima je završen, to svi znamo, prometovanje je omogućeno, a sad se radi na postupku nabave za sanaciju prometnica.“ – dodala je županica.

Također, vijećnik Milković je postavio pitanje o Logističko distributivnim centrom za voće i povrće i izgradnji istog, na što je županica odgovorila jednom rečenicom kako je vijećnik prethodno zatražio – „Hoće.“

Postavljeno je i pitanje od strane vijećnice Arijane Pospišil, a ono se odnosilo na stanje sigurne kuće na području Požeško-slavonske županije – na što je županica odgovorila kako se veliki podatci ni ne smiju iznositi baš zbog namijene te lokacije, te da trenutno ima 11 korisnika.

Točka dnevnog reda koja je zaprimila najviše rasprave između vijećnika Županijske skupštine odnosi se na kupovinu nekretnine u vlasništvu Podravske banke.

„U tijeku je otvoreni natječaj vezano za sredstva Ministarstva i regionalnog razvoja fondova EU, na kojima možemo aplicirati dio troškova, odnosno obnovu ove zgrade. To ćemo mi i učiniti, no to ne znači da smo mi poduzeli radnje npr. Narudžbe troškovnika za ovu zgradu, jer preduvjet su nam riješeni imovinsko pravni odnosi za koje vjerujem nakon ove Skupštine da će biti jednoglasno. No, projektni i prijavni obrazac možete popunjavati čak i ako niste vlasnik nekretnine, a u razgovorima s Podravskom bankom smo bili jedan određeni period vremena u kojemu su se analizirale mogućnosti Županije i ponuda banke za prodaju ove nekretnine.“

Županica Jozić je objasnila da bi u toj nekretnini prvenstveno bili smješteni zaposlenici Regionalnog koordinatora razvoja „Panora“. Podsjetila je također na prethodnu Skupštinu koja je otvorila pitanje o cijeni trenutnog najma koji se plaća za smještaj iste.

„Županijska uprava za ceste, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima županije, Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, Vatrogasna zajednica koja je udruga, ali su u trenutnim prostorima. Sve te ustanove trenutno su u prostoru koje je u vlasništvu Grada Požege, mi najam ne plaćamo, ali s druge strane – preseljenjem tih službi u zgradu koja će biti u vlasništvu Županije, Grad Požega natrag stječe upravljanje nad svojim nekretninama i sigurno imaju dobru ideju što s njima učiniti.“ – rekla je županica Jozić.

Vijećnik Mitar Obradović izrazio je nepotrebne troškove tom kupnjom, na što je županica dodatno pojasnila o kakvom ulaganju se radi, te do kakvih će ušteda doći u konačnici.

„Ono što je ovdje bitno za napomenuti je da činjenica da Podravska banka želi ostati u najmu idućih 10 godina u zgradi gdje su sad smješteni. Ako smo preračunavali po onim kvadratima koje oni žele koristiti, i po cijeni kojoj je utvrđen najam – dolazimo do toga da ćemo negdje oko 350 tisuća kuna na godišnjoj razini prihodovati od najma. S druge strane, uštedjeti što se tiče najma za „Panoru“, oko 150 tisuća kuna. Dakle govorimo o pola milijuna kuna što prihoda, što ušteda u proračunu Požeško-slavonske županije na godišnjoj razini. Osobno smatram da je kupnja ove nekretnine jako povoljna za Županiju, što je u konačnici pokazala i procjena od strane ovlaštenog procjenitelja – koja kaže da je cijena te nekretnine veća od cijene o kojoj mi sada razgovaramo i po kojoj sklapamo kupoprodajni ugovor. Naglašavam da ćemo u budućnosti, osim ovog natječaja na koji se planiramo javiti, planiramo se javiti i na natječaje za energetsku obnovu zgrade. U konačnici, to je imovina od koje u budućnosti možemo imati još nekakvih prihoda. “ – objasnila je županica Jozić.

Jedna od vrlo važnih stavki je raspisivanje programa potpora za poduzetnike radi ublažavanja posljedica rasta cijena energenata za 2022. godinu, naime Požeško-slavonska županija ima 600 tisuća kuna na raspolaganju za potpore.

„Uistinu bi voljela da do kraja godine donesemo jedan cjelokupan program potpora u gospodarstvu za područje Županije, te da od iduće godine krenemo s nekim izdašnijim sredstvima od 500-600 tisuća kuna godišnje koje izdvajamo za razvoj gospodarstva. No, obzirom na okolnosti koje su gospodarstvo zadesile upravo zbog porasta cijena energenata – tu mislim na električnu energiju, plin i gorivo. Odlučili smo da ovih 600 tisuća kuna koje imamo na raspolaganju u okviru proračuna za potpore malom i srednjem poduzetništvu – usmjerimo na program ublažavanja posljedica porasta cijena energenata. Današnjom Odlukom ćete dati primjene programa, a to su potpore za cijene isporučenog plina, električne energije i goriva za komercijalni prijevoz robe i putnika. Dajete ovlast meni kao županici da raspišem Javni natječaj, te da povjerenstvo odradi svoj dio posla i da pokušamo naći način kako da pomognemo gospodarstvenicima u ovim teškim vremenima.“ – objasnila je županica.

„Podsjetit ću na činjenicu da je Vlada RH usvojila pamet mjera koji je usmjeren prema gospodarstvu i prema kućanstvima, težak 4.8 milijardi kuna. Jedan od tih mjera u programu je i vaučer za plin od iznosu od 15 lipa po kilovat satu potrošenog plina, mi ćemo vjerojatno takav nekakav model i uzeti. Po litri goriva ili kilovat satu ćemo odobriti određenu pomoć i potporu za područje Požeško-slavonske županije.“ – dodala je županica Antonija Jozić.

Ostale točke dnevnog reda koje su prihvaćene bile su:

Kodeks ponašanja vijećnika Županijske skupštine Požeško-slavonske županije, Plan razvoja sustava civilne zaštite županije za 2022. godinu, Analiza stanja zaštite i spašavanja na području županije za 2021. godinu, Izvješće o provedbi Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Požeško-slavonske županije, Prijedlog Odluke o stipendiranju učenika koji se obrazuju za poljoprivredno prehrambena zanimanja u šk. god. 2022./2023., Godišnje izvješće o radu Savjeta mladih županije za 2021. godinu, Program rada i Financijski plan Savjeta mladih županije za 2022. godinu, Prijedlog Odluke o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za promicanje ravnopravnosti spolova Požeško-slavonske županije, Prijedlog Rješenja o razrješenju suca porotnika Općinskog suda u Požegi.

Izvor: rva.hr