PLETERNICA - Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 12. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održanom u Interpretacijskom centru Terra Panonica u Pleternici. Na sjednici su članovima Savjeta predstavljene informacije o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.

 - Dobili smo podatke o ugovorenosti projekata vezanih za 5 slavonskih županija i to projekata koji se financiraju sredstvima EU te sredstvima državnog proračuna. Otvorili smo temu višegodišnjeg financijskog okvira i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, posebice u sektoru poljoprivrede koja je ključna strateška grana ovih pet slavonskih županija. Na području Požeško – slavonske županije trenutno se provode projekti vrijedni 1,6 milijardi kuna financirani sredstvima EU. Mi smo završili plan razvoja naše županije za sljedeće sedmogodišnje razdoblje i u njega uvrstili projekte koji su teški gotovo 1 milijardu kuna – rekla je županica Antonija Jozić, dodavši kako je ključna tema današnjeg sastanka bila prometna povezanost slavonskih županija, posebice Požeško-slavonske županije.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, koja operativno vodi cijeli projekt, predstavila je provedene aktivnosti u sklopu Projekta. - 18,5 milijardi kuna ugovoreno je na području pet slavonskih županija. Govorimo o 27.435 različitih projekata. Od ukupno ugovorenog iznosa do sada je realizirano i isplaćeno 10,3 milijardi kuna. Vrlo vrijedno slavonske županije i njihovi gradovi i općine, gospodarstvenici, OPG-i realiziraju sve projekte, pravdaju i uspješno povlače sredstva iz proračuna EU. Vjerujem da ćemo zajedničkim snagama nastaviti realizirati te vrijedne projekte i da ćemo zajedno promijeniti sliku istočne Hrvatske i da će to stanovnici ovoga područja osjetiti.

Na zaključke sastanka osvrnuo se i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. - Ugovoreno je 18,5 milijardi kuna iz protekle financijske perspektive za pet slavonskih županija. Isplaćeno je više od 10 milijardi kuna od zadnjeg sastanka u Našicama, zatim više od 3,6 milijarde kuna u području poljoprivrede, za očuvanje radnih mjesta 1,2 milijarde kuna direktno poslodavcima za plaće radnika ovdje u pet slavonskih županije. Ova struktura i okvir koji smo koncipirali polućuje rezultate u razvojnom pogledu, projektnom pogledu, investicijama, ulaganjima. Regionalna karta potpora gospodarstvenicima, kao magnet za privlačenje ulaganja, zahvaljujući našim naporima i pregovorima koje smo vodili s Europskom komisijom, bitno je drugačija sada nego što je bila prije. Ispravljaju se nepravde iz 2012. i 2013. gdje su gospodarstvenicima iste razine potpora bile ako ulažete u Zagrebu i ako ulažete recimo u Iloku, Otoku ili Pleternici. Sada toga više nema. Potpora se poduplala i na 50% za velike, za srednje i male ide na 60-70%. – rekao je premijer Andrej Plenković, dodavši kako će to zasigurno biti vrlo zanimljivo ulagačima za investiranje i otvaranje novih radnih mjesta ovdje u Slavoniji.

Premijer Plenković dodao je kako je važna tema današnjeg sastanka bila upravo prometna povezanost, odnosno ulaganja u cestovnu infrastrukturu, gdje je za Požeško – slavonsku županiju od iznimnog značaja spoj Požege na autocestu.

Uz članove Savjeta, sjednici su prisustvovali gradonačelnik Požege dr. sc. Željko Glavić te gradonačelnici i načelnici gradova i općina s područja županije.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama.

Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Okučanima.

POŽEGA - Otvoren je novi Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) Zavoda za zapošljavanje Požega na adresi Ulica Stjepana Radića 30. CISOK je zamišljen kao centralno mjesto na kojem se besplatno mogu dobiti informacije o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere, a glavni mu je cilj unaprijediti osobne potencijale korisnika za cjeloživotni razvoj. U njemu je moguće dobiti savjete vezane uz traženje i stvaranje profesionalnih prilika te uz unapređenje tehnika traženja posla. Centri su posebno usmjereni prema mladima, učenicima i studentima.

Svečanosti otvorenja CISOK-a u Požegi prisustvovali su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, gradonačelnik Požege dr. sc. Željko Glavić i njegov zamjenik, ujedno dekan Veleučilišta u Požegi, dr. sc. Borislav Miličević. U ime domaćina, okupljenima se obratila predstojnica Područnog ureda HZZ Požega Jasminka Antunović.

O značaju Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri govorio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović - Danas smo u Požegi otvorili 14 CISOK centar kako bi razvijao karijere prije svega mladih i obrazovanih, ali i svih onih koji zahtijevaju dodatne vrste obrazovanje. Ideja je da i osobama koji pripadaju NEET skupini, ali onim osobama koji su zaposlene tako pruži dodatno savjetovanje o njihovim karijerama i mogućnostima prekvalifikacije. Nalazimo se u jednom vrlo zahtjevnom trenutku za tržište rada. Promjene koje se događaju na tom tržištu sve su intenzivnije i Hrvatski zavod za zapošljavanje mora tu reagirati brzo i agilno kako bi povećao zapošljivost radne snage i kako bi radna snaga bila spremnija za sve izazove koje nameće takvo tržište.

CISOK je otvoren s namjerom okupljanja širokog spektra korisnika, a dislokacijom izvan centralnih objekata HZZ-a nastoji se korisnicima olakšati pristup, pojasnio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar. - Cilj ovih centara je pružati informacije o cjeloživotnom obrazovanju za širi spektar korisnika. Tu prije svega mislimo na mlade do 30 godina, no isto tako, pružat ćemo usluge i osobama koje se ne nalaze na Zavodu za zapošljavanje niti su u bilo kakvom obliku traženja zaposlenja. Dislocirani izvan naših centralnih objekata želimo im pružiti što lakši pristup. Centri su prepoznati i na razini Europske komisije kao primjeri dobre prakse te su kao takvi ušli i u nacionalni plan Programa oporavka za što je osigurano oko 25 milijuna kuna. Razvijat ćemo i dodatne digitalne aparate pomoću kojih ćemo doprijeti do svih onih osoba kojima je potrebna takva vrsta usluga. - naglasio je ravnatelj te dodao kako ga posebno veseli suradnja s osnovnim i srednjim školama te Veleučilištem u Požegi.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je, u četvrtak 4. studenoga 2021. godine u AGRONET-u, objavila Odluke o isplati Privremene izvanredne mjere pomoći za proizvođače tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje, vrijedne 5,8 milijuna kuna.

Cilj mjera je da utovljenu junad, utovljene svinje i janjad koja su svojom dobi i tjelesnim težinama prešli optimalne tržne standarde zbrinuti (zaklati) u subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara (klaonicama) te na taj način utjecati na nesmetanu kontinuiranost proizvodnje na farmama goveda, svinja i ovaca u Republici Hrvatskoj.

Objavljene Odluke korisnici mogu preuzeti u pregledniku AGRONET-a unutar POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA, pod karticom Nacionalne potpore.

ZAGREB – Nakon što je prije gotovo dvije godine u odabrane poštanske urede uvela uslugu otkupa kriptovaluta, Hrvatska pošta je proširila uslugu i na prodaju kriptovaluta. Kriptovalute se mogu kupiti ili prodati u više od 50 odabranih poštanskih ureda koji pokrivaju sve županije.

U poštanskim uredima trenutačno se može poslovati s 11 kriptovaluta: Bitcoin, Ripple, Stellar, Ether, Eos, Bitcoin Cash, Dai, USDT, USD Coin, Polkadot i Kusama. Uvođenjem opcije kupnje kriptovaluta odabrani poštanski uredi postali su i centralne lokacije za poslovanje s kriptovalutama u brojnim mjestima u Hrvatskoj. Zamjena kriptovaluta provodi se u suradnji s hrvatskom tvrtkom Electrocoin, koja uspješno vodi servis bitcoin-mjenjacnica.hr.

Korisnicima je na raspolaganju i Crypto centar, posebna internetska stranica na kojoj su objedinjene sve usluge Hrvatske pošte povezane s kriptovalutama. Na internetskoj stranici nalazi se tečajna lista, informacije o kupnji i prodaji željene kriptovalute te interaktivna karta s adresama poštanskih ureda u kojima je dostupna ova usluga.

Na internetskoj stranici mogu se kupiti i kriptomarke, još jedan novitet kojim je Hrvatska pošta povezala domaću filateliju s novim tehnološkim trendovima, odnosno tržištem NFT-a. Sva tri izdanja kriptomaraka koja su puštena u optjecaj imala su ukupno 3000 ekskluzivnih primjeraka koji su se mogli kupiti samo kriptovalutama i koji su u međuvremenu rasprodani, a kriptomarke se mogu kupiti u većim poštanskim uredima i na https://www.epostshop.hr/.

U četvrtak 11. studenoga 2021. oko 21 sat u mjestu Veliki Banovac, 22-godišnji vozač je upravljao teretnim automobilom te mu je iz kanala na kolnik istrčao pas u kojeg je udario i uslijed neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom, sletio u kanal, udario u metalnu ogradu i kuću u vlasništvu 77-godišnjaka, a potom u prometni znak. U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog, dok protiv 58-godišnjeg vlasnika psa slijedi prekršajni nalog zbog ne držanja životinje pod nadzorom.

U četvrtak 11. studenoga 2021. oko 20.50 sati u mjestu Brestovac, policijski službenici su kod 21-godišnjaka pronašli marihuanu zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 749 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 25 osoba je hospitalizirano, 724 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 313 osoba, a ukupno je testirano 69636 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 255 uzoraka, od kojih je 105 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije, od 02. studenoga COVID ambulanta u Požegi ponovno započinje s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U posljednja 24 sata zabilježeno je 6.987 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 38.089 -

Među njima je 2.008 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 257 pacijenata. 

Preminulo je 66 osoba a ukupno do sada imamo 9.721 preminulu osobu od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 521.837 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 474.027 osoba od toga 3.128 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 28.346 osoba.

Do danas je ukupno testirano 3.230.998 osoba, od toga 16.448 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 10.11.2021 utrošeno je 3.759.981 doza cjepiva, a cijepljeno je 49,06% ukupnog stanovništva, odnosno 58,67% odraslog stanovništva. Na dan 10.11.2021 utrošeno je 27.621 doza cjepiva, a od toga je 16.747 osoba cijepljeno prvom dozom.
Zaključno s 10.11.2021 1.990.925 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.837.846 osoba ( 1.707.700 osoba cijepljeno s dvije doze te 130.146 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 54,33% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Zbog sve učestalijih izbijanja visoko patogene influence ptica (VPIP) u divljih ptica i domaće peradi zabilježenih tijekom proteklih nekoliko tjedana obavještavamo o povećanoj opasnosti od pojave visoko patogene influence ptica u peradi, ptica u zatočeništvu i divljih ptica.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je objavila priopćenje kojim upozorava na mogućnost povećane aktivnosti VPIP podtipa H5 u kombinaciji s različitim N podtipovima u ptica i peradi na području Europe tijekom jeseni i zime 2021./2022. godine. Sojevi virusa VPIP podtipa H5 dokazani su u ptica selica u zapadnoj Europi, a najnoviji slučajevi bolesti prijavljeni su u Danskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Rizik od unošenja bolesti u druge zemlje duž migratornih puteva divljih ptica je iznimno visok.

Tijekom 2021. godine visoko patogenu influencu ptica potvrdile su sljedeće europske zemlje: - u peradi: Nizozemska, Poljska, Italija, Danska, Njemačka, Estonija, Kosovo, Češka, Francuska, Litva, Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Švedska, Mađarska, Ukrajina, Finska, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo;

- u divljih ptica: Njemačka, Danska, Nizozemska, Finska, Švedska, Estonija, Ukrajina, Francuska, Belgija, Luksemburg, Norveška, Poljska, Litva, Latvija, Češka, Austrija, Italija, Grčka, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Mađarska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovačka, Španjolska, Švicarska i Hrvatska.

Budući da su trenutno u populaciji divljih ptica i peradi prisutni i drugi sojevi virusa influence ptica, dodatno postoji mogućnost genskog preslagivanja više sojeva influence ptica te posljedično potencijalno stvaranje novih još virulentnijih sojeva. U Kini je zabilježen povećan broj slučajeva oboljenja ljudi za koje je dokazano da su bili zaraženi virusima VPIP podtipa H5N6. Zbog navedenog u tijeku je ponovno razmatranje zoonotskog potencijala virusa influence ptica i posljedično primjena strogih preventivnih  mjera osobne zaštite ljudi koji su u kontaktu s pticama i peradi.

U Republici Hrvatskoj na snazi su preventivne mjere za sprječavanje pojave i rano otkrivanje influence ptica određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 127/20).

Apeliramo na posjednike peradi da pojačaju koliko god je moguće biosigurnosne mjere, da zaštite svoju proizvodnju i spriječe ekonomske i druge posljedice za građanstvo. 

Također apeliramo na dobru suradnju s veterinarima i podsjećamo na obavezno prijavljivanje svih promjena zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, što osim kliničkih znakova karakterističnih za VPIP uključuje i sve promjene uobičajenih parametara proizvodnje kao što su: povećana smrtnost, smanjen unos hrane i vode i/ili smanjena nesivost.

U peradi oboljele od influence ptica javljaju se sljedeći znakovi:

• iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti,
• potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
• cijanoza kreste i podbradnjaka,
• sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu,
• značajan pad nesivosti i valivosti te loša  kvaliteta ljuske jajeta,
• živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
• krvarenja krijeste i podbradnjaka.