POŽEGA - U sklopu Dana Matice hrvatske u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega održano je predstavljanje monografije "Zrinski i Frankopani - 100 godina od povratka u domovinu". Predstavljanje je održano u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Požegi, a uz članove ogranka na predstavljanju je bio i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha te ostali gosti.

U travnju 2019. godine prenesene su kosti hrvatskih kneževa Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada u kriptu zagrebačke prvostolnice. Tim povodom izdavačka kuća Meridijani izdala je opsežnu monografiju akademika Dragutina Feletara, Hrvoja Petrića i Nevija Šetića o  Zrinskim i Frankopanima. S više od 300 povijesnih i suvremenih fotografija i 358 stranica monografija donosi povijest obaju plemićkih rodova od njihovih početaka u 13. stoljeću pa sve do 17. stoljeća, a sadržajno je podijeljena na sedam poglavlja.

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Požegi Ljiljana Marić, prigodnim je riječima pozdravila okupljene goste te je rekla kako je ovo jedna od najtragičnijih povijesnih hrvatskih tema – tragična smrt Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Zamjenik županice Ferdinand Troha prisutne je pozdravio u svoje ime te u ime županice Antonije Jozić izrazivši zadovoljstvo zbog događaja koji je obogatio kulturni život grada. - Zrinski i Frankopani ostali su u kolektivnoj memoriji našeg naroda, uvijek smo ih spominjali u nekim teškim trenucima, u pjesmama, kao izvor snage i nadahnuća kada nam je to bilo najpotrebnije..

ČAGLIN -   Konstuirano je i Općinsko vijeće općine Čaglin koje se sastoji od 13 vijećnika izabranim na Lokalnim izborima. Sa liste koalicije HDZ - HSU izabrano je 9 vijećnika: Željko Jakopović, Željko Šutić, Andrijana Plavi, Vera Gavran, Slavko Knežević, Tomislav Briš, Slađana Švajda, Mara Šimić i Ivan Radičević koji je u vijeće ušao nakon ostavke na viječničko mjesto Dalibora Bardača koji je izabran na funkciju načelnika općine Čaglin. Sa liste SDP-a u vijeće su izabrani Antun Emić i Danijela Beretin a sa liste HDSSB i DP u vijeće su izabrani Žarko Nemeček i Željko Matić.

Nakon davanja prisege prišlo se izboru predsjednika Općinskog vijeća, a većinom glasova izabran je Željko Šutić, a za njegovu zamjenicu izabrana je Vera Gavran.

Nakon Konstituiranja odradile su se i redovne točke Dnevnog reda, pa je tako izabrano Povjerenstvo za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost, u koje su izabrani Željko Šutić, Tomislab Briš i Slađana Švajda.

Čestitke svim izabranim vijećnicima i posebno izabranima koji će voditi Općinsko vijeće uputili su dosadašnji zamjenik župana Željko Jakopović, te ponovno izabrani načelnik Općine Dalibor Bardač. Istakli su da očekuju dobru suradnju svih vijećnika, konstruktivan rad na korist i boljitak svih stanovnika općine Čaglin.

Općina Čaglin je posebno u zadnjem mandatu provela nekoliko velikih projekata a tako se planira i nastaviti s cjelokupnim razvojem.

fotografija Ivica Tomić

POŽEGA -  U novoj akciji za Marijine obroke požeška OŠ Antuna Kanižlića održala je višednevne aktivnosti. Od  četvrtka 10. lipnja u dopodnevnim satima od 9 do 12 sati volonteri OŠ Antuna Kanižlića, Požega u okviru humanitarne akcije "Gladnoj djeci za školski obrok - Marijini obroci" organizirali su akciju prikupljanja sredstava na štandu u pješačkoj zoni. Uz promidžbeni materijal o Marijinim obrocima imali su u ponudi i sadnice sobnog i vrtnog cvijeća koje ste mogli ponijeti svojim kućama ili nabaviti zdravi eko čaj na štandu sve do subote.

Novčana donacija bit će uplaćena na račun udruge Marijini obroci Hrvatska te proslijeđena školskoj kuhinji u LIberiji kojoj je Škola Antuna Kanižlića stalni sponzor. U liberijskoj se školi, koja nosi i ime Antuna Kanižlića, trenutno školuje 201 dijete. Da bi jedno dijete svakodnevno primalo obrok na mjestu školovanja tijekom cijele godine potrebno je samo 132 kn.

 - Hvala Vam što podržavate našu akciju i nastojanja da prikupimo dovoljno donacija i osiguramo hranu kronično izgladnjeloj djeci u Liberiji - kažu volonteri koje smo zatekli i u subotu 12. lipnja na štandu, ali zadovoljni jer su gotovo sve presadnice prodali zainteresiranim građanima.

Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), koju u ime Europske unije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, redovito objavljuje mjesečne biltene o klimi koji izvještavaju o promjenama uočenim na globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta. 

Površinska temperature zraka u svibnju 2021.:

• Globalna prosječna temperatura za svibanj 2021. bila je za 0,26°C viša od prosjeka za svibanj razdoblja 1991-2020
• Za Europu u cjelini, svibanj 2021. bio je 0,46°C ispod prosjeka razdoblja 1991-2020
• Temperature su bile znatno iznad prosjeka na zapadnom Grenlandu, sjevernoj Africi, Bliskom istoku te sjevernoj i zapadnoj Rusiji

Ispodprosječne svibanjske temperature zabilježene su na jugu i središnjem dijelu Sjedinjenih Država, dijelovima sjeverne Kanade, južne središnje Afrike, većini Indije, istočne Rusije i istočne Antarktike.

Površinska temperatura zraka u proljeće 2021. (od ožujka do svibnja)

• Globalna karta proljetnih temperaturnih anomalija (od ožujka do svibnja) uglavnom pokazuje isti obrazac kao onaj u svibanj (gore), s tim da su, na primjer, veliki dijelovi Europe ispod prosjeka
• Prosječna proljetna temperatura u Europi bila je 0,45°C ispod prosjeka sezone razdoblja 1991-2020. čineći ga najhladnijim proljećem u Europi od 2013.

Kartografske i citirane vrijednosti su iz ERA5 baze podataka ECMWF Službe za klimatske promjene Copernicus. Prosjeci temperature za europsku regiju odnose se na samo kopno sa sljedećim granicama zemljopisne dužine/zemljopisne širine: 25W-40E, 34N-72N.

C3S je slijedio preporuku Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da koristi najnovije 30-godišnje razdoblje za izračunavanje klimatoloških prosjeka te nedavno promijenio referentno razdoblje u 1991-2020 za svoje C3S klimatske biltene. Međutim, i novo i prethodno razdoblje (1981. - 2010.) koriste se u svim podacima radi transparentnosti.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 125 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.128  -

Među njima je 408 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 35 pacijenata.
Preminulo je 9 osoba a ukupno do sada imamo 8.132 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 358 504 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih su 8132 preminule, ukupno su se oporavile 349 244 osobe od toga 195 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 6 445 osoba.
Do danas je ukupno testirana 2 074 221 osoba, od toga 4 701 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 11. lipnja utrošeno je 2 087 157 doza cjepiva. Dosad su 1 401 647 osoba cijepljeno s najmanje jednom dozom, među kojima je njih 685 510 primilo obje doze. Na dan 11. lipnja utrošeno je 44 268 doza cjepiva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

BRESTOVAC - Konstituiran je 8. saziv Općinskog vijeća općine Brestovac pod vodstvom Marije Barunović iz Jednstvenog upravnog odjela općine Brestovac. Na lokalnim izborima u Općinsko vijeće koje broji 13 viječnika su ušli, s liste HDZ-a 8 vjećnika: Zdravko Mandić, Tomislav Čočić, Tomo Vrhovac, Jozo Ilić, Zdenko Petrović, Darko Markanjević, Ivan Kovačević i Josip Pavić. Sa kandidacijske liste grupe birača u vijeće je ušao Igor Čančar, Jurica Nikić Čakar i Tomislav Babić, a sa liste SDP-a Igor Smoljanović i Drago Stojčević. Kako je Zdravko Mandić izabran za načelnika općine, zbog nespojive dužnosti dao je ostavku na svoj mandat i na njegovo mjesto je došla Anita Franjić.

Nakon izbora Mandatne komisije koju je predvodio Jozo Ilić uz članove Ivicu Kovačevića i Josipa Pavića, prezentirani su svi podatci o provedenim Lokalnim izborima na području općine Brestovac. Dalje je sjednicu vodio Tomislav Čočić, koji je drugi na listi koja je osvojila najviše glasova na izborima. Pod njegovim predsjedanjem izabran je Odbor za izbore i imenovanje koji je vodio Darko Markanjević kao predsjednik uz članove Zdenka Petrovića i Anitu Franjić. Odbor je predložio za predsjednika Općinskog vijeća Tomu Vrhovca, a za njegovog zamjenika Tomislava Čočića. Oba prijedloga dobila su na glasovanju većinu od 8 glasova.

Dalje je vođenje sjednice preuzeo novo izabrani predsjednik u mandatu od četiri godine, Tomo Vrhovac, koji je odmah svima čestitao na izboru i pozvao na zajedništvo u odlučivanju, jer svima prije svega treba za cilj biti razvoj cijelog područja općine Brestovac. Zakazao je prvu redovnu sjednicu Općinskog vijeća za kraj lipnja.

Svim novoizabranim viječnicima, a posebno izabranim za vođenje Općinskog vijeća čestitke je uputio načelnik Zdravko Mandić, koju je na ovu dužnost izabran po osmi puta i na čelu općine Brestovac je od njenog osnivanja. On je također pozvao sve vijećnike da njemu kao izvršnoj vlasti budu potpora u provođenju brojnih projekata. Podsjetio je da je nekada općina imala mali proračun, a da se danas zbog decentralizacije fiskalnih sredstava i korištenja sredstava državnih fondova i EU fondova proračun višestruko povećao.  Tako i sada uz neke već završene projekt,e općinu očekuje projekt gradnje Dječjeg vrtića, kružnog toka u centru Brestovca, uređenje društvenih domova, modernizacija prometnica i dr. Pozvao ih je da svi zajedno rade za dobrobit svih stanovnika općine Brestovac, koja je teritorijalno jako velika, da poboljšaju životni standard svih stanovnika.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 14 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 11 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 3 osobe su hospitalizirane. U samoizolaciji se nalazi 114 osoba, a ukupno je testirano 47241 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 86 uzoraka, od kojih je 0 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Županica Antonija Jozić, zajedno s gradonačelnikom grada Požege, održala je sastanak sa Goranom Martinovićem, rukovoditeljem poslovne jedinice Osijek u Hrvatskim cestama. Tema sastanka bila je redovno i investicijsko održavanje državnih cesta na području Požeško-slavonske županije koje su u nadležnosti sektora Osijek.

O projektima se kratko osvrnula županica i naglasila kako se radi o velikim projektima u milijunskim iznosima od otprilike 50 milijuna kuna : - U tijeku su brojni projekti kojima se projektira rekonstrukcija državnih cesta, a neki od projekata spremni su za provedbu. Radi se o rekonstrukciji državne ceste DC47 dionica Lipik-​Dobrovac, rekonstrukciji mosta Kusonje na državnoj cesti DC38, rekonstrukciji raskrižja državnih cesta u naselju Brestovac i Jakšić kroz izgradnju kružnih tokova, rekonstrukciji državne ceste DC525 Pleternica-Bilice te rekonstrukciji državne ceste kroz grad Požegu – od novih kružnih tokova do trgovačkog centra".

Na sastanku s gospodinom Goranom Martinovićem također se razgovaralo i o planovima za buduće razdoblje, a vezano za održavanje i investicijsko održavanje cesta u nadležnosti Hrvatskih cesta. Sastanku je nazočio i novi požeški gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić, jer se veliki dio inversticija provodi na području grada Požege.

 - Zatražila sam da se radi projektna dokumentacija za rekonstrukciju državne ceste kroz naselje Vidovci i Dervišaga sa izgradnjom obostranih nogostupa i kolnih ulaza kako bi se u nekom slijedećem periodu moglo pristupiti i rekonstrukciji te državne ceste do samog ulaza u Požegu, obzirom da se dio ceste u dionici od 2,5 do 3 km nije rekonstruirao. U to naravno ulazi i oborinska odvodnja, kolni ulazi, nogostupi s obje strane, mostovi, a gdje bude bilo potrebno i pješački prijelazi. Sve naravno po standardima kako to Hrvatske ceste i rade – istaknula je županica Jozić.

PLETERNICA - Kako su epidemiološke mjere dozvolile organiziranje sajmova na otvorenom odmah su odgovorili i iz grada Pleternice, te nakon dužeg vremena organizirali predstavljanje rada svojih udruga na otvorenom, na Trgu bećarca sa štandovima. Tako su na Danu otvorenih vrata udruga predstavili rad desetak pleterničkih udruga, Udruga "Pleternički čoraci", Hrvatsko žensko društvo Pleternica, Udruga „Osmjeh", Društvo naša djeca, Dječje gradsko vijeće, KUD "Svilenka" Buk, KUD „Orljava” Pleternica, Udruga slijepih "Šestočka" a uz brojne građane posjetitelji su bili i djeca iz dječjeg vrtića i učenici škole. Za građane je organizirano i besplatno kontroliranje razine šećera u krvi i mjerenje tlaka.

 - Dan otvorenih vrata tradicionalno organizira Ured za udruge Vlade RH a održava se na razini cijele Hrvatske. To je događaj gdje se lokalne udruge imaju priliku promovirati ali i predstaviti projekte koji se financiraju iz javnih izvora. Građani se mogu uključiti u radionice ili se informirati o projektima koji su društveno korisni, mogu se uključiti u volontiranje ili u neku od projektnih aktivnosti – istakla je Valentina Stojčević, stručni koordinator u Poduzetničkom centru Pleternica.

Dane otvorenih vrata udurga obišla je i novo izabrana pleternička gradonačelnica Marija Šarić, koja je sa udrugama mi do sada blisko surađivala vodeći Poduzetnički centar koji je pripremao brojne projekte za sve udruge: - Obzirom da su dopušteni sajmovi uspjeli smo organizirati Dan otvorenih vrata udruga što radimo već nekoliko godina zajednički uz udruge i naš Poduzetnički centar a uz podršku Grada Pleternice. Pokušavamo promovirati sve ono što udruge rade tijekom godina.

Ja sam na njih izuzetno ponosna jer imamo preko 80 udruga a više od pola njih je aktivno kroz cijelu godinu, ne samo da preživljavaju, nego i organiziraju brojne aktivnosti, a desetak udruga redovito provodi projekte financirane od sredstava ministarstva i kroz Europski socijalni fond. Proteklih pet godina naše su udruge provele projekata vrijednosti gotovo pet milijuna kuna. To je ono što cijelo vrijeme pokušavamo napraviti, da naše udruge ojačamo, da one najprije nauče provoditi projekte kroz one manje projekte, koje financiraju gradovi i županije, a onda kroz Europski socijalni fond pokušavamo pomoći da zaposle stručne osobe koje će dalje unaprijediti njihov rad. Upravo kroz te projekte do sada smo zaposlili preko 50 osoba u udrugama uz 100-postotno financiranje.

Vizura grada i crkva na prigodnim markama „Hrvatski turizam“  -

    Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 10. lipnja 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije “Hrvatski turizam” na kojima se ovog puta nalazi Nin. Motivi na markama su crkva Svetoga Križa, nominalne vrijednosti 3,30 kn i vizura grada s morem, nominalne vrijednosti 8,60 kn. Autor maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Marke su izdane u arčićima od 10 maraka i u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nin – prva prijestolnica Hrvata

Povijesni grad Nin smješten je u zaljevu na rubnom dijelu Ravnih kotara, a od Zadra je udaljen 14 kilometara. Unutar jedinstvene hrvatske lagune prostire se otočić na kojem se nalazi starogradska jezgra grada na površini 15 hektara s promjerom 500 metara, koja je povezana s kopnom s dva kamena mosta. Iznimno vrijedna arheološka baština od prapovijesnoga do ranoga novog vijeka pridonijela je tomu da otočna povijesna jezgra i kopnena okolica imaju pravni status zaštićenoga kulturnog dobra.Na mjestu današnje solane otkriveno je najstarije naselje na ninskom teritoriju koje potječe iz razdoblja neolitika (5500. do 5000. g. pr. Kr.). Na povijesnom otoku grad je kontinuirano naseljen već 3000 godina. Osnovali su ga Liburni u 9. st. pr. Kr., a prema bogatoj ostavštini Nin je jedno od najvažnijih liburnskih nalazišta. Na istom položaju Rimljani su razvili grad pod imenom Aenona i uzdigli ga u status municipija.

O intenzivnom urbanom razvoju svjedoče arheološki ostatci najvećega antičkoga hrama na istočnoj obali Jadrana, raskošnih mozaika, impozantnih kipova rimskih careva izloženih u zadarskom muzeju, urbanističkog rastera ulica, vodovoda i dr. Tijekom velikih seoba Slavena koji su, prema izvorima, naselili područje Dalmacije, došlo je do formiranja ranosrednjovjekovne hrvatske države. Ubrzo je grad Nin postao prvo političko, kulturno, a od 9. st. i vjersko središte Hrvatske. U turbulentnim razdobljima grad je više puta stradao, a najteže u 17. st. kada su Mlečani iz strateških razloga raselili stanovnike i porušili Nin tijekom rata protiv Osmanlija. Dugotrajne ratne nedaće opustošile su ninski kraj, a na ruševine drevnoga grada doselilo je stanovništvo iz zaleđa i Like, pa je od tada Nin tri stoljeća živio ruralnim načinom života. Razvojem gospodarstva krajem 20. st. grad je postupno dobio urbana obilježja. Nedovoljno je poznata povijesna baština najstarijega hrvatskoga kraljevskoga grada. Jeste li znali da se u Ninu čuva jedan Judin srebrnjak, prsten pape Pija II., starohrvatski brodovi Condura croatica iz 11. st., čudotvorni kip Djevice Marije, a njegove dvije romaničke crkvice, Svetoga Križa iz 9. st. i svetog Nikole iz 12. st., važne su za širi prostor Mediterana?

Nin je grad Višeslavove krstionice, kneževa i kraljeva, poznatog biskupa Grgura Ninskog, a više od 500 godina svetište je Gospe od Zečeva; u njemu je napisan i prvi hrvatski roman Planine. Nin je i grad soli koja nosi ekološki certifikat, a način prikupljanja identičan je onomu iz doba Rimljana. Od 1960. je na Kraljičinoj plaži poznato hrvatsko klimatsko lječilište ljekovitim blatom s ljetnom klinikom na otvorenom. Usto ima i bogat tradicijski život. Svetkovine Gospe od Zečeva upisane su u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nin ima očuvanu vještinu izrade drvenih brodova imenom plazulja, a očuvana je i vještina izrade jedinstvene hrvatske gastronomske delicije pod nazivom ninski šokol, zatim umijeće sviranja tamburice, koje traje više od 100 godina, a njeguje se i klapsko pjevanje. Prirodna bogatstva Nina uključuju duge pješčane plaže i očuvani okoliš s muljevitim područjima na koja tijekom godine dolazi više od 200 vrsta ptica. To je prema brojnosti i potvrdi biologa više od polovice populacije ptica koje borave u Hrvatskoj. Na širem prostoru nalazi se ekološka mreža osam „Natura 2000“ staništa, pet endemičnih, četiri kritično ugrožene i pet osjetljivih biljaka određenih u svrhu zaštite. Šarmantni gradić Nin je 2010. proglašen „Europskom destinacijom izvrsnosti – EDEN“, pa od tada razvija održive oblike turizma. Od 2015. Nin nosi titulu jednog od najromantičnijih odredišta Europe.

Crkva Svetoga Križa u Ninu

Crkva Svetoga Križa jedan je od najvrjednijih spomenika hrvatske ranosrednjovjekovne arhitekture i predromaničke umjetnosti. Smještena je u središtu starogradske jezgre grada Nina, a sagrađena je u 9. st. u razdoblju ranoga kršćanstva na ostatcima rimskih zgrada, koji su i danas vidljivi. Tlocrt crkve je u obliku nepravilnoga jednokrakoga grčkoga križa. Svi su krakovi presvođeni kubastim svodom. Plašt je s vanjske strane ukrašen nizom slijepih niša, a na crkvi dominira kupola nepravilnoga elipsoidnog oblika. Ova crkva jedinstvenoga arhitektonskog stila dugačka je oko 8,50 m, a podjednake je širine i visine. Nad ulaznim vratima ugrađen je nadvratnik iz 11. st. koji na donjem rubu ima uklesano ime župana Godečaja. Na unutrašnjem sjevernom zidu nalazi se mala površina sačuvanih fresaka iz 13. st. Prema nekim tumačenjima smatra se da je bila zavjetna građevina. U doba hrvatskih narodnih vladara crkva je bila sastavni dio obližnjega kneževa (kraljevskog) dvora, pa je služila kao dvorska kapela. Oko crkve je otkriveno i istraženo oko 170 srednjovjekovnih starohrvatskih grobova datiranih od 7. do 15. st. s pronađenim ostatcima materijalne kulture Hrvata. Kroz turbulentna vremena jedina je od 12 srednjovjekovnih crkava na povijesnom otoku Nina odoljela razaranjima grada i ostala sačuvana do danas. Svojom ljepotom i oblikom dominira prostorom u kojem se nalazi. Nepravilnosti u njenoj gradnji i tzv. greške u zidanju posljedica su praćenja godišnjeg i dnevnog gibanja Sunca, što je potvrdio Mladen Pejaković, pa je u srednjem vijeku crkva služila kao kalendar i sunčani sat. Povezano s time u njoj se od 2009. održava Festival sunca i svjetlosti. Don Luka Jelić je 1910. u crkvi uredio prvu zbirku kamenih spomenika pod nazivom Starinarska zbirka. Crkva Svetoga Križa svojevrsni je simbol zadarskog područja jer se nalazi u grbu i zastavi Zadarske županije. Istraživač Thomas Graham Jackson, opčinjen ljepotom sakralne građevine, nazvao ju je „najmanjom katedralom na svijetu“.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka pripremila je dr. sc. Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice grada Nina