POŽEGA - Društvo multiple skleroze Požeško-slavonske županije  od 23.09. do 25.09.2021.. godine obilježava je Nacionalni dan multiple skleroze pod nazivom "Multipla skleroza - bolest s tisuću lica".

Organiziran je prigodni štand sa rukotvorinama koje su nastale u sklopu radno-terapeutskih aktivnosti organiziranih u sklopu projekta društvenog Centra za rekreaciju i rehabilitaciju osoba s invaliditetom “Most Suradnje“ u iznosu od 1,98 milijuna  kuna. Ovo je prvi centar ovakvog oblika za osobe s invaliditetom u zajednici!

Oboljeli od multiple skleroze u Hrvatskoj obilježavaju svoj Nacionalni dan 26. rujna. Multipla skleroza najčešća je kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava, većinom se pojavljuje u mlađih osoba između 20. i 50. godine života, uzrok bolesti nije poznat, a žene dva puta češće obolijevaju od muškaraca.

Smatra se da multipla skleroza nastaje kao rezultat međudjelovanja genskih i čimbenika okoline, odnosno bolest nastaje kod osoba koje imaju nasljednu sklonost za bolest, ali i djelovanjem nekog vanjskog čimbenika.

Na inicijativu Saveza društava multiple skleroze Hrvatske, Hrvatski Sabor je 17. travnja 2015. godine donio odluku o službenom proglašenju Nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze 26. rujna, čime su oboljeli od MS-a diljem Hrvatske dobili priznanja za njihovo postojanje u zajednici i društvu. Ove godine Nacionalni dan multiple skleroze obilježava se virtual no, ali i održavanjem MS Vikenda uživo.

Na području Policijske uprave požeško-slavonske nije se dogodila niti jedna prometna nesreća s poginulim osobama  -

Dana 21. rujna obilježen je Dan bez poginulih u prometu, koji se obilježava već petu godinu za redom, u organizaciji međunarodne mreže prometne policije ROADPOL. Intencija obilježavanja ovog dana bila je da svi sudionici u prometu razmisle o rizicima te o tome kako njihovi postupci utječu na druge sudionike u prometu, kao i da razmisle o načinima smanjivanja rizika i povećanja sigurnosti. S tim ciljem, od 16. do 22. rujna provodili su se i Dani sigurnosti u prometu, pod sloganom ''Ostani živ i spasi živote drugih''.

Na području Policijske uprave požeško-slavonske nije se dogodila niti jedna prometna nesreća s poginulim osobama.

Policijska uprava požeško-slavonska  će i narednih dana provoditi pojačane aktivnosti u cilju smanjenja prometnih nesreća. Naglasak će biti na  sprječavanju i sankcioniranju najtežih prekršaja, a posebice tzv. četiri glavne ubojice u prometu: alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel. Osim toga, policija će aktivnosti usmjeriti prema recidivistima, odnosno osobama koje grubo krše prometne propise te prema ranjivijim skupinama sudionika u prometu: vozačima motocikla i mopeda, biciklistima i pješacima.

Policija poziva vozače da se ponašaju odgovorno i da poštuju prometne propise kako bi se smanjila stradavanja sudionika u prometu. Vodite računa o svojoj sigurnosti i o sigurnosti drugih sudionika u prometu.

Autor: N.J.

Prometne nesreće

U utorak 21. rujna 2021. oko 19.15 sati u Lipiku u Jadranskoj ulici, 28-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, pretjecao je bicikl kojim je upravljao 39-godišnjak, a da se  prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu prilikom čega je došlo do kontakta  vozila i bicikla te pada 39-godišnjaka na kolnik. 39-godišnjak je odbio liječničku pomoć te ju naknadno zatražio u OŽB Pakrac prilikom čega je utvrđeno da je teško ozlijeđen. Protiv 28-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.“

Tijekom protekla 24 sata dogodile su se i dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u mjestu Grabarje i u Požegi u Industrijskoj ulici te bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Novo Zvečevo.

Dragovoljno predao streljivo

U srijedu 22. rujna 2021. na području Požege, anonimni građanin je policijskim službenicima predao 70 komada streljiva koje je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

Autor: N.J.

U srijedu 22. rujna 2021. oko 9.30 sati u Požegi u Cehovskoj ulici, policijski službenici su u prosjačenju zatekli 47-godišnjakinju koja je na ulici zaustavljala prolaznike i tražila novac. Protiv 47-godišnjakinje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a također joj je izdana naredba o određivanju mjere opreza zabrane posjećivanja Grada Požege u trajanju četiri mjeseca.

Autor: N.J.

Putem društvene mreže prevaren za kupnju auto dijelova

U srijedu 22. rujna 2021. policijskim službenicima je prijavio 20-godišnjak s područja Pleternice da je početkom rujna 2021. putem društvene mreže ugovorio kupnju auto dijelova te nepoznatoj osobi uplatio novčani iznos od nekoliko tisuća kuna,  no do današnjeg dana mu dijelovi nisu isporučeni niti mu se osoba više javlja te se smatra prevarenim. Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Autor: N.J.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 229 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 4 osobe su hospitalizirane, 225 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 408 osoba, a ukupno je testirano 57.866 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 170 uzorka, od kojih je 31 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 01. srpnja COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

NAJAVLJEN 5. FESTIVAL SLANINE I VINA „SLANVIN“ U KAPTOLU  - 

KAPTOL –  Pretprošle godine čak 33 ekipe s cijelog područja Slavonije od Bizovca, Velimirovca, Valpova, Osijeka preko Požeštine do Pakraca natjecalo se na 4. Festivalu slanine i vina „Slanvin“ u Kaptolu, a onda je lani posjetila nas korona i zatvaranje bez javnih događaja. No ove godine organizatori Udruga Požeški čuvari baštine, Udruga vinogradara, vinara i voćara Vino-kap općine Kaptol i tjednik Kronika požeško-slavonska pripremaju ponovno pravu manifestaciju na otvorenom. Pokrovitelji manifestacije su Općina Kaptol, Općina Brestovac, Grad Kutjevo, Grad Požega i TZ Zlatni Papuk.

Jedna je to u nizu gastro i eno manifestacija kojom se želi vratiti na stol stare i tradicionalne mesne delicije Slavonije, koje su jedno vrijeme polako nestajale s tradicionalne prehrane. – Našeg Slavonca uvijek ste prije mogli prepoznati i opisivali su ga uvijek s torbicom preko ramena u kojoj je uvijek nosio komad slanine, komad kruha i glavicu luka. Slanina je nepokvarljiva, može se uvijek jesti, a mogla ga je hraniti nekoliko dana. Uvijek je teško radio Slavonac, na polju i u šumi, pa je i prehrana trebala biti jača. Danas se više ne radi kao prije, no to nije razlog da ne pripremamo i dalje svoje suhomesnate specijalitete po kojima je Slavonija nadaleko poznata. Uz švargl, čvarke, kobasice, kulen i šunku, tu je svakako i slanina. Danas zbog toga slavimo slaninu, a na našem Festivalu slanine i vina natječemo se tko će napraviti najljepšu „slaninsku ružu“ i ispeći je na otvorenoj vatri. To je poznati specijalitet koji se uvijek pravio na otvorenom, dali uz čuvanje stoke, u lovu, u šumi dok su se pravila drva. Zadovoljan sam odličnim odzivom ekipa, kako brojem ekipa, tako i brojem članova, jer je u nekim ekipama bilo i preko desetak osoba. Ova manifestacija dalje postaje tradicija – istakao je ispred organizatora, Vladimir Protić, predsjednik Požeških čuvara baštine i glavni urednik tjednika Kronika Požeško-slavonska, najavljujući 5. po redu Festival slanine i vina „Slanvin“ u Kaptolu 09. listopada u popodnevnim satima.

Puno kreativnosti moraju pokazati natjecateljske ekipe, od preciznog zarezivanja slanine, što preciznije rezanje i vodoravno i okomito, sa što ujednačenijim kockama. Osim dobrog i ravnomjernog zarezivanja da se tabla slanine prilikom pečenja polagano zatvara u krug i ističe samo komadiće slanine otvorene poput ježa, još važnije je to ispeći na vatri, da ne izgori, da se ne prepeče, nego da postane prava „slaninska ruža“. Dojmljivo je svakako gledati te bukete slanine kako se polagano peku i stvaraju novi oblik, a da o mirisu koji se širi okolinom i ne govorimo. Kako se na istoj lokaciji održava i susret vinara iz cijele Požeško-slavonske županije, cijele Slavonije i Baranje, vinara sa Krka i vinara iz Mađarske, te se dodjeljuju diplome za najkvalitetnija vina 13. Županijskog ocjenjivanja kvalitete vina u organizaciji Udruge vinara Vino-kap Kaptol, na najbolji način se prikazuje pravo sljubljivanje pečene slanine i vina. Da upravo nakon ovako ukusne slanine, degustacija vina ide kao podmazana, isticali su brojni sudionici ekipa, do sada stotinjak ekipa, ali i brojni posjetitelji, a tako se očekuje i ove godine, dodaju iz tjednika Kronika.

Nakon završenog natjecanja po ocjeni stručnog žirija za najbolje „slaninske ruže“ dodjeljuju su plakete i vrijedne nagrade sponzora, kao i za najljepši umjetnički dojam „slaninske ruže“. 5. Festival slanine i vina SLANVIN održat će se u subotu 09. listopada, od 16 sati u Sportskom parku općine Kaptol. Prije ovog natjecanja na istom prostoru "Vino-kap" organizira svoju tradicionalnu "Pudarijadu" od 12 sati i kuhanje u kotliću, od paprikaša, graha, čobanca i dr. što će biti za ručak, a onda "slaninska ruža" za popodnevni objed uz ponajbolja vina sa vinskog natjecanja. Naravno uz sve to ide i glazba za dobru zabavu, ples i po koje slavonsko kolo na otvorenom.

Pozivamo još ekipe koje se žele takmičiti u pečenju „slaninske ruže“ a i sve posjetitelje da dođu i jedno lijepo subotnje poslijepodne provedu uz pečenu slaninu i vino. Uz manifestaciju bit će organiziran i Etno sajam domaćih proizvoda i rukotvorina.

Autor: Vanja Protić

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.812 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.389  -

Među njima je 706 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 87 pacijenata.

Preminulo je 13 osoba a ukupno do sada imamo 8.539 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 395.097 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 378.169 osoba od toga 874 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 22.363 osobe.

Do danas je ukupno testirano 2.751.748 osoba, od toga 10.978 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 20. rujna utrošeno je 3.380.570 doza cjepiva, a cijepljeno je 44,10% ukupnog stanovništva, odnosno 52,93% odraslog stanovništva. Na dan 20. rujna utrošeno je 6.834 doza cjepiva, a od toga je 4.291 osoba cijepljeno prvom dozom.

Zaključno s 20. rujna 1.789.718 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.677.846 osoba (1.590.852 osoba cijepljeno s dvije doze te 86.994 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 49,70% odraslog stanovništva.
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje. Obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Nasilje nad ženama prepoznato je kao važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj te je posljednjih godina postignut značajan napredak usvajanjem i primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Obiteljskog zakona, Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Hrvatska je 2012. godine potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Svrha je ove Konvencije zaštititi žene od svih oblika nasilja i promicati ravnopravnost žena i muškaraca.

Nasilje nad ženama predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava. O ovom problemu treba javno govoriti, a društvo i institucije koje se njime bave treba poticati na međusobnu bolju suradnju i aktivnost. Ženama koje prepoznaju znakove nasilja u obitelji savjetuje se da potraže pomoć, jer u Hrvatskoj postoje organizirane službe koje će im pružiti pomoć i zaštitu. Savjetuje se da nasilje prijave: policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj postignut značajan napredak u suzbijanju nasilja, potrebno je uložiti daljnje napore u tom pravcu.

22 godine nakon stravičnog ubojstva triju žena - sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke Gordane Oraškić, koje je ubio suprug stranke u postupku za vrijeme trajanja brakorazvodne parnice, a sudsku službenicu Stanku Cvetković teško ranio, nasilje nad ženama i dalje pogađa Republiku Hrvatsku

Od 1999. godine do danas uloženo je puno napora da se iskorijeni ustaljeno mišljenje o nasilju kao privatnoj stvari koja se događa unutar četiri zida. Sustavnim radom zakonodavca na proširenju zakonodavnih okvira te njihovom prilagodbom međunarodnim standardima, ali u isto vrijeme i djelovanjem institucija i udruga, osigurana je prevencija nasilja, zaštita žrtava te je podignuta svijest o rodno uvjetovanom nasilju u društvu.

Nasilje nad ženama, uključujući i obiteljsko nasilje najteži je oblik kršenja ljudskih prava žena. Sukladno Pojašnjavajućem izvješću Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji taj fenomen je široko rasprostranjen na način da pogađa između jedne petine i jedne četvrtine svih žena. Republika Hrvatska u zadnjih nekoliko godina bilježi porast broja kaznenih prijava za obiteljsko nasilje, silovanje te spolno uznemiravanje. Naglo povećanje od 40% prijava za kazneno djelo obiteljskog nasilja te povećanje 30% za kazneno djelo silovanja zabilježeno je tijekom perioda izolacije uvedenog kao mjere uslijed pandemije COVIDa-19. Nakon proteka perioda izolacije, a kada su žrtve nasilja mogle izaći iz svoja četiri zida, primjećuje se i kontinuirajući rast zahtjeva za smještajem u skloništa. Dio do sada fizički uzrokovanog nasilja se preselio u virtualan svijet pa je tako zabilježen porast od 48% prijava za iskorištavanje djece za pornografiju. 

Dok je tako broj prijava za rodno uvjetovano nasilje naglo rastao pravosuđe je u isto vrijeme pokušavalo osigurati kontinuiran rad sudova te omogućiti sigurno i pravično suđenje. Međutim, izostanak digitalizacije, informatizacije i transparentnosti pravosuđa otežao je rad sudova, a time i otežao pristup žrtvama rodno uvjetovanog nasilja pravosuđu. Stoga, digitalizacija, pristup informacijama te regulacija rodno uvjetovanog nasilja na internetu su se tijekom pandemije COVIDa-19 pokazali kao važni faktori za brzu i učinkovitu prilagodbu novonastalim situacijama, a sve to kako bi poboljšao položaj žrtava rodno uvjetovanog nasilja i omogućilo im ostvarivanje svih zakonom zagarantiranih prava. U Republici Hrvatskoj se dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava od 2004. godine.

Autor: V.P.

 – Hrvatska pošta pustila je u optjecaj danas 22. rujna nove prigodne poštanske marke nastale u suradnji s Kirgistanom, čiji su motiv zaštićene vrste ptica. Nove prigodne marke prikazuju crvenoglavog djetlića i bjelokrilog djetlića. Autorice maraka su Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, i Daria Maier, dizajnerica iz Moldavije. Nominalna vrijednost maraka je 3,30 kn, a tiskane su u nakladi od 30.000 primjeraka po motivu. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 8 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Crvenoglavi djetlić (Dendrocoptes medius)

Crvenoglavi djetlić rasprostranjen je u Europi i samo u najzapadnijim dijelovima Azije. Na tom prostoru nastanjuje gotovo jedino listopadne šume toplih kontinentalnih područja, a njegova rasprostranjenost vezana je uz prisutnost hrasta ili drugih listopadnih stabala grube kore. Izrazito je ovisan o starim šumskim sastojinama koje postupno nestaju. Sličan je velikom djetliću, ali je oko 10% manji od njega. Za razliku od velikog djetlića, glava mu je uglavnom crveno-bijela, mrlje na lopaticama manje su, bokovi su jasno isprugani, a donji dio trbuha i stražnjica ružičasti su. Perje na tjemenu često je uzdignuto u krijestu. Često se zadržava visoko u krošnjama stabala, pa je teže uočljiv.

Poput drugih vrsta djetlića, crvenoglavi djetlić je stanarica, stoga ga možemo vidjeti u bilo koje doba godine, a za preživljavanje je ovisan o dostupnosti hrane na relativno malenom prostoru. Ponešto slabim, šiljatim kljunom i kratkim jezikom uglavnom sakuplja kukce s površine drveta i rijetko ih traži ispod kore. Zbog takve anatomije kljuna više voli staro, bolesno i mrtvo drveće i grane u kojima lakše dolazi do hrane ispod površine. Hranu gotovo u potpunosti čine kukci. Prilikom kretanja po stablu često visi naglavačke, što veliki djetlić ne čini. Za razliku od ostalih naših djetlića, crvenoglavi djetlić uglavnom ne bubnja, pa je vokalno glasanje u ove vrste mnogo važnije od mehaničkih zvučnih signala.

Tijekom sezone gniježđenja često se glasa svojstvenim kmečanjem koje podsjeća na škripu nepodmazanoga kotača. Poput drugih vrsta djetlića, crvenoglavi djetlić gnijezdi se u dupljama koje dubi sam, najčešće u trulom stablu. Sposobnost djetlića da sami dube duplje jedinstvena je i one su iznimno važne za opstanak velikog broja drugih ptica, sisavaca i ostalih životinja.

Širom područja rasprostranjenosti brojnost crvenoglavog djetlića znatno je pala, a u nekim skandinavskim zemljama tijekom 20. stoljeća je i izumro. Uzrok pada populacija na skoro cijelom području rasprostranjenosti jest velik utjecaj gospodarenja šumama na smanjivanje površina (starih) šuma. Populacija crvenoglavog djetlića u Hrvatskoj procijenjena je na od 20.000 do 24.000 parova, što je jedna od najbogatijih populacija ove vrste, pa je njeno očuvanje iznimno važno za opću zaštitu vrste.

Bjelokrili djetlić (Dendrocopos leucopterus)

Bjelokrili djetlić relativno je slabo poznata vrsta djetlića iz središnje Azije. Rasprostranjen je od zapadnih obala Aralskog jezera na istok, duž sjevernog Kirgistana i južnog Kazahstana do zapadne Kine te na jug do granica Turkmenistana i Afganistana. Riječ je o jednoj od relativno brojnih vrsta djetlića pretežito crno-bijelog obojenja. Blisko je srodan široko rasprostranjenom velikom djetliću, koji je najčešći djetlić u Hrvatskoj i Europi i kojem je fizički sličan. S velikim djetlićem dolazi u dodir samo na istočnom rubu rasprostranjenosti gdje povremeno dolazi do hibridizacije ovih dviju vrsta. Za bjelokrilog djetlića svojstvena je velika bijela krilna ploha po kojoj se najlakše razlikuje od srodnih vrsta.

Bjelokrili djetlić je stanarica, poput većine drugih djetlića, pa život uglavnom provodi na istom staništu na kojem čuva i od drugih srodnika brani vlastito područje – teritorij. Teritorij označava za djetliće svojstvenim bubnjanjem – nizovima udaraca kljunom po stablu koji se daleko čuju. Ovaj način komunikacije osobito je čest u rano proljeće, pred sezonu gniježđenja. Nastanjuje nizinske, listopadne šume bogate mekim vrstama stabala, poput vrba i topola, no dolazi i uz ljudska naselja, u vrtove i voćnjake, te u brdske listopadne šume na nižim nadmorskim visinama. Pojavljuje se čak i u polupustinjskim staništima na jugu ako u njima nalazi veće grmove štirovki (Haloxylon ammodendron).

Gnijezda radi u dupljama stabala, a duplje dubi sam, najčešće u topolama ili voćkaricama. Sposobnost dubljenja duplji u drveću iznimno je važno za opstanak velikog broja drugih ptica, sisavaca i ostalih skupina životinja koje se tim dupljama sekundarno koriste. Bjelokrili djetlići počinju s gniježđenjem relativno rano u godini, u ožujku i travnju, u gnijezdo polažu najčešće od četiri do šest jaja, a mladunci napuštaju duplje u svibnju i lipnju. Zbog važnosti duplji za druge vrste životinja, kao i prehrane kukcima koji su većini drugih životinja nedostupni, djetliće se smatra ključnim vrstama u šumskim ekosustavima – vrstama koje, s obzirom na brojnost, imaju neproporcionalno veliku važnost te utjecaj na strukturu i funkcioniranje ekosustava.

Ovo izdanje realizirano je u suradnji s operatorom Kyrgyz Express Post LLC, a tekst u povodu izlaska novih prigodnih maraka napisao je dr. sc. Davor Ćiković, znanstveni suradnik na Zavodu za ornitologiju, HAZU.