Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU, rutinski objavljuje mjesečne klimatske biltene u kojima izvješćuje o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, hidrološkim varijablama i morskom ledenom pokrivaču. Svi prijavljeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

Temperatura zraka na površini u travnju 2022.:

• Travanj 2022. bio je na globalnoj razini šesti najtopliji travanj otkako se bilježe podaci
• Travanjske temperature u većem dijelu Europe bile su blizu prosječnih vrijednosti za razdoblje 1991.-2020
• Temperature su bile neobično visoke od sjeveroistočne Afrike preko Bliskog istoka do središnje i južne Azije
• Temperature prije monsuna bile su iznimno visoke nad Pakistanom i sjevernom Indijom

Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S) pri ECMWF-u, komentira: “Iako je prerano procijeniti u kojoj su mjeri klimatske promjene pridonijele ekstremnom toplinskom valu koji je zahvatio dijelove Indije i Pakistana krajem travnja, porast globalnih temperatura općenito povećava vjerojatnost pojave toplinskih valova. Copernicus kontinuirano prati globalne površinske temperature, a Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) izvodi površinske temperature zraka iz ovih podataka kako bi pružila regionalnu i međuregionalnu analizu koja je posebno korisna u praćenju i promatranju ekstremnih klimatskih događaja kao što su iznimni lokalizirani toplinski valovi za koje se očekuje povećanje učestalosti u godinama koje dolaze.”

Karte i navedene vrijednosti podataka za temperaturu su iz skupa podataka ERA5 ECMWF Copernicus službe za klimatske promjene. Područni prosjek temperature u europskoj regiji odnosi se samo na kopno sa sljedećim granicama zemljopisne dužine/širine: 25W-40E, 34N-72N. Prosjeci temperature u području Arktika su za sve površine sjeverno od 66N.

C3S je slijedio preporuku Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da koristi najnovije 30-godišnje razdoblje za izračun klimatoloških prosjeka i promijenio se na referentno razdoblje 1991.-2020. za svoje C3S klimatske biltene koji pokrivaju razdoblje od siječnja 2021. nadalje. Brojke i grafike za novo i prethodno razdoblje (1981.-2010.) pružaju se radi transparentnosti.

POŽEGA - Članovi HPD "Sokolovac" Požega iskoristili su praznik rada na najbolji mogući način a to je izletom odnosno boravkom u prirodu što je glavna nit vodilja svim planinarskih skitnji. Mjesto okupljanja planinara bio je Trg Sv. Trojstva odnosno bolte ispred Gradske kuće gdje se krenulo na izlet nakon popijene prve jutarnje šalice kave. Planinarski izlet je bio jako zanimljiv koji je vodio najljepšim dijelovima Požeške gore koja kao slap uranja u sam centar Požege.

Tura kojom su se kretali planinari bila je Trg Sv. Trojstva – Sokolova – Jagodnjak – Ulica Ivana Mesnera – izvor Iskrica - Badine – potok Komušanac – Budim – kota 283 – Komušina – Stojanci – Vranduk –Vranovac – Sveti Vid – repetitor – Veliki Kamen – Ulica Svetog Duha – Trg Sv. Trojstva. Duljina ove zanimljive staze je bila 12 km koju su kao od šale prešli okupljeni planinari. Tijekom izleta osjetio se miris prirode koje se budi te koja u stotinama boja pozdravlja u ovo doba godine sve one koji ju pohode. Prekrasni proplanci te brojni izvori i potoci primali su u zagrljaj sve izletnike koji su ih pohodili u ovo praznično jutro. Pohod je bio popraćen i vrhunskom kapljicom te gastro doživljajem što je zapravo i planinarska tradicija. Tijekom dana vrijeme je bilo sunčano i toplo a izlet je završio oko 16.30.

Vodiči ove prekrasne proljetne ture su bili Tomislav i Andrej Garilović. Požeška gora je neprocjenjivo "blago" koje Požeški planinari redovito posjećuju te pozivaju sve ljude dobre volje da im se pridruže.

Nepoznati počinitelj otuđio stabla

U razdoblju od 13. travnja do 4. svibnja 2022. u blizini mjesta Bratuljevci, nepoznati počinitelj (ili više njih) je posjekao i otuđio nekoliko stabala graba i bukve u vlasništvu 49-godišnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. 

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Lipiku u Ulici Ante Starčevića te dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi u Frankopanskoj ulici i u mjestu Gradište.

U srijedu 4. svibnja 2022. oko 12.45 sati između mjesta Pleternica i Frkljevci, policijski službenici su u prometu zatekli 61-godišnjaka koji je upravljao biciklom pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,53 promila. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio njegov identitet. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 61-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

POŽEGA - U prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Požega u Osječkoj ulici broj 12 bilo je organizirano dobrovoljno davalaštvo krvi u svibanjskoj trodnevnoj akciji.

Dana 2. svibnja akciji je pristupilo 110 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 92 darovatelja.

Dana 3. svibnja akciji je pristupilo 99 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 78 darovatelja.

Dana 4. svibnja akciji je pristupilo 108 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 76 darovatelja.

Ukupno  2.,3. i 4. svibnja akciji je pristupilo 317 potencijalna darovatelja a  krv je dalo 246 dobrovoljnih darovatelja i time spasilo nečiji život. Akcija se odvijala u posebnim epidemiološkim uvjetima.

Iz GD CK Požega poručuju: Darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno  kontroliramo naše zdravlje. Krv kao LIJEK je nezamjenjiva.

 - Zahvaljujemo se  na razumijevanju i pomoći svim medijima koji prate naš rad i pridonose animaciji potencijalnih darovatelja krvi - istakao je ravnatelj GD CK Požega Miroslav Zelenika.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 161 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 9 osoba je hospitalizirano, 152 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 8 osoba, a ukupno je testirano 102.079 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 60 uzoraka, od kojih je 23 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U posljednja 24 sata zabilježena su 1.184 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5.334 -

Među njima je 411 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 17 pacijenata.

Preminulo je 8 osoba a ukupno do sada imamo 15.856 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 1.124.762 osobe zaražene novim koronavirusom, ukupno se oporavile 1.103.572 osobe od toga 368 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 2.393 osobe.

Do danas je ukupno testirano 4.799.675 osoba, od toga 4.730 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 3.5.2022. utrošeno je 5.244.810 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,49% ukupnog stanovništva, odnosno 70,76% odraslog stanovništva. Na dan 3.5.2022. utrošene su 484 doze cjepiva, a od toga su 74 osobe cijepljene prvom dozom.

Zaključno s 3.5.2022. 2.313.391 osoba cijepljena je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.242.087 osoba ( 2.039.713 osoba cijepljeno s dvije doze te 202.374 osobe cijepljene cjepivom Jannsen), što čini 68,69% odraslog stanovništva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr.  

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 5. svibnja 2022. nove prigodne poštanske marke nastale u suradnji sa Švicarskom poštom u povodu obilježavanja 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Švicarske. Motivi na markama su jezero Visovac na rijeci Krki (hrvatski motiv) i alpsko ledenjačko jezero Cauma (švicarski motiv). Autor zajedničkog izdanja prigodnih marki je zagrebački dizajner Dean Roksandić, a fotograf i dizajner švicarskog motiva je Gaudenz Danuser. Marke su izdane u arčićima od 9 maraka i u nakladi 70.000 primjeraka po motivu. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Gospin otok sred jezera – mjesto stoljetnog mira, ljepote i baštine

Otok nasred rijeke. Dug svega 200, širok 150 m, naseljen je još u 14. stoljeću. Čuva najmanju knjigu na svijetu, koja sadrži molitvu Očenaš na sedam jezika, i vrijedan primjerak basni slavnoga Ezopa. Dio su bogate samostanske riznice, koju su franjevci brižno gradili gotovo šest stoljeća. Visoki jablani koji ga okružuju prepoznatljiva su slika najpoznatije razglednice s Krke. Skoro da je nezamislivo da je nekada na tom mjestu stajala tek „Bila stina“ – Lapis albus – što je postala Visovac.

Visovac se smjestio usred pitomog proširenja rijeke Krke između Skradinskog buka i Roškog slapa. Franjevački samostan i crkva na otoku čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu u prekrasnom krajobrazu Visovačkog jezera. Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, a sam samostan i Majci od Milosti, pa je Visovac stoljećima odredište hodočasnika iz cijelog svijeta. Otok se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1345. pod imenom Lapis albus (Bijela stijena) zbog osnovice od čvrstoga kamena, dok se naziv Visovac u ispravama javlja tek sto godina poslije. Početne površine 13 000 četvornih metara, otok je tijekom godina proširivan, pa je danas dug oko dvjesto, a širok sto pedeset metara. Unatoč izloženosti vremenskim nepogodama, Visovac je kultiviran kao samostanski vrt s brojnim dekorativnim vrstama u kojem danas obitavaju ptice i domaće životinje, a prepoznatljiv je po vizuri visokih jablana koji okružuju otok.

Zbog svojega specifičnog položaja i meditativnog ambijenta, Visovac su sredinom 14. stoljeća prvo naselili eremiti, pustinjaci Reda sv. Augustina, kojima je Bijelu stijenu poklonio kralj Ljudevit iz loze Anžuvinaca. Augustinci su sagradili mali samostan i crkvicu posvećenu svetom Pavlu apostolu od kojih su danas vidljivi stupovi s lukovima u klaustru i krunište bunara, dok nekadašnja crkvica služi kao sakristija današnje crkve, koju su sagradili franjevci u gotičkom stilu. Crkva je krajem 17. stoljeća produžena i obnovljena u baroknom stilu. Tada je dobila još jednu apsidu, pa je rijedak primjer crkve s dvama glavnim oltarima u hrvatskoj sakralnoj arhitekturi. U desnoj apsidi nalazi se kopija slike Gospe Visovačke, a u lijevoj barokno drveno raspelo s početka 18. stoljeća. Osim dvaju glavnih, u crkvi se nalaze još četiri oltara, kao i vrijedne orgulje iz 1771. na koru iznad apsida.

Pred prodorom Turaka eremiti su napustili Visovac, pa su ih 1445. zamijenili franjevci iz Bosne koji su, prema legendi, na otok donijeli i Gospinu sliku, koja nije sačuvana u originalu, ali je zato do današnjeg dana sačuvana pobožnost franjevaca i okolnog puka prema Gospi Visovačkoj. Osim za Kandijskog rata (1648. – 1672.), kada su se privremeno sklonili u samostan svetog Lovre u Šibeniku, franjevci do danas nisu napuštali otok, a uzdržavali su se obrađivanjem svojih posjeda u njegovoj okolici. Samostan je nekoliko puta proširivan i dograđivan. Konačan oblik samostan je dobio 1906. godine.

Visovac se nalazi u srcu Nacionalnog parka „Krka“. Za boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati arheološku zbirku, zbirku povijesnoga crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s mnogim starim knjigama i inkunabulama. Onomu tko na njega kroči na Gospu od Anđela bit će udijeljen porcijunkulski oprost.

Današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama. Nakon würmske oledbe u pleistocenu zbog općeg otapanja ledene kore na planetu Zemlji podigla se razina mora te je potopljena današnja jadranska obala. U to je vrijeme oblikovan i estuarij rijeke Krke od Šibenika do Prokljanskog jezera. Stvaranjem sedrenih naslaga u poslijewürmskom razdoblju počinje izdizanje Skradinskog buka, Roškog slapa i ostalih slapova duž vodotoka te stvaranje Visovačkog jezera i ostalih nakupina vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke.

Visovačko jezero najveće je proširenje i akumulacija slatke vode od Skradinskog buka do tjesnaca Među gredama približno dugo 9 km. Tu prirodnu cjelinu karakterizira izrazita otvorenost prostora s otočićem kao središnjim elementom kompozicije. Za jezera kao što je Visovačko, koja nastaju u krškim područjima, karakteristično je taloženje karbonatnog sedimenta. Karbonat otopljen u vodi taloži se kao kalcit, koji formira buduću sedru.

Visovačko jezero karakterizira visok unos slatkih voda. Endemične i rijetke slatkovodne ribe uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. Visovačka pastrva i visovački glavočić stenoendemi su Visovačkog jezera i prioritet u zaštiti bogatoga ribljega fonda rijeke Krke. Stenoendem je endem vrlo ograničenog areala, usko lokaliziran na malo područje, na pojedine planine, kanjone, otočne skupine i dr., pa je zato njegova zaštita iznimno važna. Oba stenoendema žive u mirnim, dubljim dijelovima Visovačkog jezera.

Hrvatska nije samo jedno od najpopularnijih odredišta za odmor prosječnog Švicarca, nego i važan trgovinski partner u jugoistočnoj Europi. Vrlo dobri odnosi između naših zemalja temelje se na švicarskoj predanosti humanitarnoj pomoći i obnovi tijekom i nakon rata u Hrvatskoj. Danas je Švicarska drugi dom brojnih hrvatskih iseljenika. Trgovinsko partnerstvo dviju zemalja postoji već 30 godina.

Jezero Cauma

Idilično švicarsko jezero Cauma (retoromanski: Lag la Cauma) smješteno je u mjestu Flimsu, u regiji Graubüngen. Ovo alpsko ledenjačko jezero napaja se iz podzemnih izvora, a nalazi se na 997 metara nadmorske visine. Razina jezera varira za otprilike četiri do pet metara, zajedno s promjenjivim protokom podzemnih voda tijekom godine. Temperatura vode ljeti je u prosjeku 21 stupanj Celsiusa, a maksimalna oko 24 stupnja Celsiusa, pa je voda u ljetnim mjesecima ugodna za kupanje.

Jezero je okruženo gustom crnogoričnom šumom i do njega se može doći samo pješačkom stazom te korištenjem uspinjače sagrađene 1939. godine, a obnovljene 1988. godine. Bajkovito jezero, tirkizne vode, s pitoresknim otočićem u sredini, pruža posjetiteljima nezaboravne trenutke. Poznato kao „Lag la Cauma“ što na retoromanskom jeziku znači „jezero popodnevnog odmora (sieste)“, jezero Cauma nudi mir, opuštanje, šetnju ili pak aktivan odmor – savršeno je za kupanje i sunčanje ljeti ili za uživanje u veslanju, odbojci, biciklizmu te drugim rekreativnim sadržajima. Osobitu ljepotu jezera Cauma treba očuvati za brojne buduće naraštaje koji će isto tako željeti doći iz prenapučenih gradova i upijati prizore bajkovitoga planinskoga krajolika, udahnuti čisti zrak, zaroniti u bistru jezersku vodu te okrijepiti dušu i odmoriti tijelo.

Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke napisala je Javna ustanova Nacionalni park „Krka“.

Povodom 4. svibnja, Dana vatrogastva i blagdana sv. Florijana upućujemo iskrene čestitke svim vatrogaskinjama i vatrogascima Požeško-slavonske županije i Republike Hrvatske -

U proteklim kriznim vremenima, kao temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite, pokazali ste profesionalnost, humanost i požrtvovnost u spašavanju imovine i ljudskih života te ste važan oslonac sigurnosti građana.

Želimo Vam puno uspjeha u budućem radu i što manje intervencija, uz pomoć i blagoslov Vašeg zaštitnika sv. Florijana.

Udruga Roditelji u akciji – Roda izradila je besplatnu i anonimnu internetsku platformu za prijavu kršenja prava žena u području ženskog zdravlja. Platforma se nalazi na adresi rodilista.roda.hr (ovdje).

Proteklih godina u Republici Hrvatskoj u javnost su izašla brojna svjedočanstva žena o verbalnom i fizičkom nasilju tijekom različitih ginekoloških postupaka uslijed neodgovarajuće primjene analgezije i anestezije. Također, tijekom pandemije ženama je bio znatno smanjen dostup ginekološkim pregledima, a u rodilištima su vladala pravila suprotna smjernicama europskih stručnih društava zbog čega je rodiljama uskraćena pratnja na porodu, novorođenčad je nerijetko bila odvojena od majki, boravak u rodilištu je skraćen na minimum, a podrška majkama i novorođenčadi po otpustu je bila nedostatna. Unatoč učestalosti takvih iskustava, zanemariv je broj žena koje se odluče na korištenje pravnih mehanizama radi zaštite svojih prava. Jedan od razloga jest taj što takvi zaštitni mehanizmi nisu lako dostupni pa žene ne znaju kome se obratiti. Osim toga, obeshrabruje dugotrajnost postupaka pred sudom, neizvjesnost ishoda i sudski troškovi, ali i nedostatak odgovarajuće pravne podrške.

„Pozivamo sve žene da prijave neprofesionalno postupanje, nepravilnost i kršenje prava ako su se osjećale poniženo, izigrano ili omalovažavano u nekoj od zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj prilikom skrbi za svoje zdravlje tijekom medicinski potpomognute oplodnje, trudnoće, spontanog ili namjernog pobačaja te poroda.“ – izjavila je Branka Mrzić Jagatić, voditeljica projekta te dodaje: „Izradile smo platformu za anonimnu prijavu kršenja prava žena u području ženskog zdravlja koja će biti trajno dostupna ženama, a kroz koju trenutno možemo ponuditi i pravnu zaštitu u obliku konzultacija s odvjetnicom i pravnicom. Vjerujemo da će takav oblik podrške osnažiti žene da prekinu šutnju i prijave nepravilnosti i kršenja prava, a koja u našem zdravstvenom sustavu nisu rijetkost kada je u pitanju žensko zdravlje.“  

Prikupljene prijave Roda će koristiti kako bi s drugim udrugama zagovarala unapređenje praksi unutar zdravstvenog sustava u području skrbi za zdravlje žena prema nadležnim institucijama u RH, donositeljima odluka te europskim i svjetskim institucijama i organizacijama koje štite prava žena.