ZAGREB - U Državnoj vatrogasnoj školi Hrvatske vatrogasne zajednice u Zagrebu danas je održana svečana primopredaja vatrogasne opreme. Svečanosti su prisustvovali ministrica poljoprivrede mr. sc. Marija Vučković, predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, te predstavnici vatrogasnih postrojbi koje su dobile vatrogasnu opremu. Svečanosti je nazočilo i izaslanstvo Vatrogasne zajednice pokrajine Baden Württemberg koja je u radnom posjetu Republici Hrvatskoj.

Na svečanoj primopredaji uručena je osobna i skupna zaštitna vatrogasna oprema, nabavljena iz sredstava naknade općekorisnih funkcija šuma, a u vrijednosti oko 800.000 EUR-a. Osim uručene opreme, u tijeku je nabava zaštitnih rukavica, ukupne procijenjene vrijednosti od 62.000 eura. Opremu su primili i predstavnici Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prije samog obraćanja pozvao je nazočne na pljesak podrške svim vatrogascima koji su trenutno ne terenu na najugroženijim mjestima u borbi od poplave. Također je poslao riječi podrške slovenskim kolegama napomenuvši da je Hrvatska vatrogasna zajednica u prvim trenucima nepogode kontaktirala zapovjednika i predsjednika Gasilske zveze Slovenije te ponudila pomoć. Dodao je da hrvatski vatrogasci surađuju sa slovenskim kolegama na pograničnim područjima te da i nadalje hrvatski vatrogasci stoje na raspolaganju. - Dragi kolege zapovjednici, mnogi od vas ste došli s poplavljenih područja te vam se zahvaljujem na tome. Zahvaljujem se ministrici Mariji Vučković kao i Ministarstvu poljoprivrede na podršci koju pružate vatrogascima Republike Hrvatske – rekao je zapovjednik Tucaković - naglasivši da se vatrogasci nadaju i daljnjoj, kontinuiranoj  suradnji.

Ministrica Vučković zahvalila se vatrogascima na svemu što rade u svim ovim nepovoljnim prilikama koje su zadesile Hrvatsku kao i na pružanju nesebične pomoći drugim državama, našim susjedima, koji se teško nose s posljedicama ovih poremećaja u prirodi. - Koristim ovu priliku da vam se zahvalim na svemu što činite u spašavanju života, što činite da je hrvatsko vatrogastvo ovako uspješno te prepoznato u svijetu – rekla je ministrica Vučković.

Ministrica je dodala da se kroz naknadu za opće korisne funkcije šuma financiraju potrebe hrvatskog vatrogastva gdje je promijenjen zakonodavni okvir i posebni propisi kojima je udio naknade za financiranje potreba vatrogastva povećan s 5 % na 20 %, a korištenje sredstava se s priobalnih županija proširilo na cijelu Hrvatsku. - Čast mi je biti dionikom ovog višegodišnjeg sporazuma kojim smo opremili hrvatsko vatrogastvo vatrogasnim vozilima i vatrogasnom opremom – rekla je ministrica te zaključila da će se nastaviti ova suradnja, sufinanciranjem vatrogasne djelatnosti koja je povezana s ulogom koju Ministarstvo poljoprivrede ima u ruralnom prostoru, a to je očuvanje hrvatskih prirodnih resursa.

Podsjetimo, od 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede RH svake godine  izdvaja prema Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici 20 % prikupljenih sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Sukladno posebnim sporazumima o financiranju vatrogasne djelatnosti za aktivnosti opremanja i aktivnosti osposobljavanja vatrogasnih zajednica, potpisanih između Hrvatske vatrogasne zajednice i Ministarstva poljoprivrede,  financira se nabavka osobne i skupne zaštitne opreme, osposobljavanje vatrogasaca (vozači C-kategorije) te nabavka vatrogasnih vozila za gašenje šumskih požara.

Sukladno odobrenom programu opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica za razdoblje 2020.-2023. godine plan je nabaviti 76 vatrogasnih vozila za gašenje šumskih požara u iznosu od gotovo 17 milijuna eura, te nešto više od 530.000 eura za osposobljavanje vozača u sustavu vatrogastva.

U okviru Programa podrške brdsko-planinskim područjima za 2023. godinu odobreno je sufinanciranje 39 projekata u cilju poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda i doprinosa održivom razvoju brdsko-planinskih područja. Među odobrenim projektima je i onaj Požeško-slavonske županije za izgradnju novog sportskog terena u Kaptolu za kojega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo sufinanciranje u iznosu od 69.000,00 eura.

- Novi teniski teren u Kaptolu bit će namijenjen vrtićkoj i osnovnoškolskoj djeci, ali i svim rekreativcima pružajući kvalitetan sportski sadržaj na korištenje. Odobrenim sufinanciranjem kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima pokrit će se 40% troška ukupne investicije, dok smo za preostala sredstva već aplicirali na druge natječaje i trenutno čekamo ocjenjivanje i objavu rezultata – rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.  

Osim Požeško-slavonske županije, sredstva za svoje projekte osigurale su i Općine Kaptol, Velika, Brestovac te Grad Pakrac. Općina Kaptol istim je Programom ostvarila sredstva za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture gospodarske zone „Novi Bešinci“ faza II., Općini Velikoj osigurano je sufinanciranje sanacije odvojka ceste u naselju Radovanci, Općina Brestovac sredstva je ostvarila za izgradnju pješačke staze u naselju Boričevci dok će Grad Pakrac dobivena namjenska sredstva utrošiti u sanaciju Ulice Ivana Gorana Kovačića.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu  -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je  ukupno 43 prekršaja, od čega izdvajamo  sedam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, osam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te 16 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 4. kolovoza 2023. oko 18.15 sati u Lipiku u Ulici Ante Starčevića, gdje je 20-godišnja vozačica koja je pod utjecajem alkohola od 2,05 promila upravljala osobnim automobilom i skrivila prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Vozačici je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.580,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U nedjelju 6. kolovoza 2023. oko 19 sati u mjestu Donji Emovci, 22-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, izlaskom iz zavoja ulijevo uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, prešao na suprotnu prometnu traku i sletio vozilom u putni kanal.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
 

Zabrana novih automobila na fosilna goriva s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. ambiciozan je plan. Broj novih registracija električnih vozila raste, a istočna tržišta zaostaju za zapadnim. Čak i s 10 godina razmaka do ambicioznog cilja dužnosnika EU-a, stručnjak za automobile iz tvrtke carVertical Matas Buzelis dijeli svoj pogled na probleme na koje vladajući, izgleda, ne obraćaju pažnju.

Očite prednosti za one koji si to mogu priuštiti

U 2021., udio električnih vozila u ukupnom broju automobila provjerenih na platformi za provjeru povijesti iznosio je samo 0,2 %. Godinu dana kasnije, udvostručio se na 0,4 %, a u 2023. povećao se na 0,6 %. Iako se ovi brojevi mogu činiti tek kao kap u moru, desetci tisuća električnih vozila prolaze kroz provjeru povijesti.

Sve više vozača prelazi na električna vozila. Održavanje i operativni troškovi čine tu odluku jednostavnom. Iako je vrijednost električnih automobila kroz godine zabrinjavajuća, s električnim je vozilima lakše živjeti jer su manje sklona kvarovima i zahtijevaju manje održavanja, bez potrebe za promjenom različitih tekućina i filtera svakih 30 000 kilometara.

Potrebno je dosta vremena da se naviknete na punjenje, ali vozači koji su uspješno razvili svoje navike punjenja baterije smatraju da je to mnogo prikladnije od točenja goriva. Obično pune svoja vozila noću, a samo u rijetkim slučajevima koriste javne stanice za punjenje.

Problem je u infrastrukturi

Međutim, čak i ako si vozači mogu priuštiti električno vozilo, to ne znači nužno da će im život s njima biti dobar. Ljudi koji nemaju vlastite punjače ili stanice za punjenje koje bi mogli koristiti tijekom radnog vremena suočit će se s nepraktičnošću korištenja javnih punjača jer njihovo korištenje nije jednostavno kao točenje goriva danas.

Ne samo da traje mnogo duže nego točenje benzina ili dizela, već obično zahtijeva i instaliranje posebnih aplikacija koje su ključne za punjače. To nije ni blizu procesa na koji su vozači navikli kada je u pitanju točenje goriva jer ne postoji praksa „natoči pa plati.”

Također, iako su električna vozila vrlo učinkovita u gradovima i okruženjima gdje je stalno kočenje neizbježno, električni automobili nisu toliko učinkoviti na autocestama i cestama kategorije B. Postoji kvadratni omjer između brzine i aerodinamičkog otpora, što znači da, kada se brzina udvostruči, otpor se učetverostručuje. To značajno smanjuje domet i brzinu kretanja, što električna vozila čini daleko od idealnih za duža putovanja.

Problemi o kojima malo ljudi razmišlja

Ali najveći su problemi oni o kojima samo nekolicina govori. Prvo, neka parkirališta na više razina nisu dizajnirana za teške automobile poput električnih. Teške baterije obično znače da su električna vozila vrlo teška, a neki objekti, poput parkirališta na više razina ili mostova, vlasti će možda trebati pregledati i ponovno procijeniti.

Štoviše, postoje nesigurnosti i oko sigurnosti električnih vozila. Budući da baterije troše velike količine energije, plamen je izuzetno teško ugasiti u slučaju požara. Do sada, vatrogasci su imali poteškoća s gašenjem požara na električnim vozilima s baterijama većeg kapaciteta. Situacija postaje još ekstremnija ako se električni automobil zapali na podzemnom parkiralištu, na primjer, ispod stambenih zgrada.

Ono što je još veće pitanje za budućnost električnih vozila jest njihovo stanje 20 godina nakon proizvodnje. Trenutačno postoji prilično velik izbor rabljenih električnih automobila, ali za 10 godina, bit će starijih električnih vozila. Koliko će biti vrijedni na tržištu rabljenih automobila, s baterijama kojima već ponestaje vijeka trajanja?

I dok se zbrajaju i oduzimaju učinci zabrane rada nedjeljom – gdje mnogi vide prednosti kao što je poboljšana ravnoteže između posla i privatnog života te vrijeme provedeno s obitelji, a drugi pad gospodarskih aktivnosti posebice u visoko turizmu orijentiranoj Hrvatskoj – mnogi poduzetnici našli su takozvani treći put. Naime, iako je svega nekoliko nedjelja bez rada na snazi, rastući je trend poduzetnika koji istražuju i primjenjujualternativne poslovne modele zbog ove zabrane. Među njima trenutačno je izrazito popularan takozvani „lateralni“ biznis.

Poduzetnički način razmišljanja, ali i djelovanja izrazito je sposoban prilagodbi uvjetima na tržištu, te daje vrlo često učinkovite odgovore kroz prilagođavanje promjenjivim okolnostima poput zabrane rada nedjeljom. "Lateralni" poslovi, samo su jedan od tih odgovora, a odnose se na inovativne i prilagodljive strategije koje poduzetnici koriste kako bi se snašli oko određenih restrikcija ili ograničenja, poput zabrane rada nedjeljom u Hrvatskoj. Lateralnim poslovnima poduzetnici pronalaze alternativne načine ostvarivanja prihoda nudeći proizvode ili usluge na koje zabrana izravno ne utječe, što im omogućuje legalno poslovanje, a da pritom zadovoljavaju potrebe potrošača – pojašnjava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

U slučaju hrvatske zabrane rada nedjeljom, poduzetnici su morali razmišljati izvan okvira kako bi nastavili s poslovanjem. Oni identificiraju tržišne nedostatke i područja mogućnosti koja su u skladu sa zabranom te grade svoje poslovne modele oko tih prilika.

Poduzetnici su se prvo „bacili“ na identificiranje dopuštenih aktivnosti koje su izuzete od zabrane, poput poslovanja u sektoru ugostiteljstva, turizma, kulture ili zabave. Ovi su sektori često iznimke zbog svoje prirode poslovanja i činjenice da služe za slobodno vrijeme i zabavu vikendom. Zatim su išli na diverzificiranje ponude proizvoda ili usluga – u prvom redu u svoju su ponudu uključili proizvode ili usluge koje se legalno mogu pružati nedjeljom.

Stoga ako se pitate hoće li se uskoro kruh prodavati na benzinskim postajama – nemojte se iznenaditi ako se i to ne dogodi u vrijeme zabrane rada nedjeljom – dijagnosticira futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Tu je svakako i prilagodba radnog vremena na način da poduzetnici maksimalno koriste svoje poslovanje u vrijeme kada je dopušteno raditi.

Lateralni biznis znači i otvaranje tržišnih niša – dakle da se nedjeljom radi ono što smijemo i kako smijemodok ne smijemo raditi ono što primarno radimo. Tu je i porast svakako pružanja online usluga i poslovanja kroz e-trgovine tj. fokusiranje na prodaju proizvoda ili usluga putem digitalnih kanala nedjeljom, jer te transakcije nisu vezane fizičkim radnim vremenom. Također iako je vrijeme godišnjih odmora, dio poduzetnika se uključio aktivno u sadržaje zajednice, različite sajmove, radionice, događaje te na taj način nude svoje proizvode i usluge nedjeljom bez bilo kakvih zakonskih poteškoća -  uočava direktorica poslovne zajednice „Osjeti Hrvatsku.

Zanimljivo je i da su u porastu takozvane suradnje i partnerstva gdje poduzetnici surađuju ​​s tvrtkama u sektorima koji nisu ograničeni zabranom kako bi ponudili kombinirane usluge ili pakete koji korisnicima pružaju dodanu vrijednost.

U biti, koncept "lateralnih" poslova uključuje kreativno rješavanje problema i prilagodljivost. Ovaj prilagodljivi pristup ne samo da pomaže poduzetnicima da održe svoje poslovanje, već također pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta unutar granica postavljenih zabranom rada nedjeljom. Još uvijek je rano govoriti o konkretnom učinku ovog „bajpasiranja“, ali je pozitivno gledati „dovijanje“ poduzetničkog način razmišljanja i prilagodljivost u uvjetima zabrana – zaključuje futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić. 

Vatrogasci aktivno rade na uklanjanju posljedica kišnog nevremena. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 do sada je zabilježeno 392 vatrogasne intervencije na kojima je sudjelovalo 1505 vatrogasaca sa 498 vatrogasnih vozila.Većina tehničkih intervencija odnosila se na ispumpavanje vode iz objekata, punjenja vreća sa pijeskom i gradnje nasipa te uklanjanje grana i stabala sa kolnika.

• - U mjestu Medsava pored Samobora oko 100 vatrogasaca su do ranih jutarnjih sati izrađivali i postavljali zečje nasipe, a sada su također na terenu i kontroliraju stanje – rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Zagrebačke županije Dario Kezerić. Dodao je da se stanje konstatno prati i da su vatrogasne snage na te

Podaci po županijama:

• Na području Grada Zagreba zabilježeno je 33 intervencije na kojima je sudjelovalo 133 vatrogasaca s 41 vatrogasnih vozila.
• Na području Zagrebačke županije zabilježeno je 52 intervencija na kojima je sudjelovalo 361 vatrogasaca s 103 vatrogasnih vozila.
• Na području Splitsko-dalmatinske županije zabilježeno je 66 intervencija na kojima je sudjelovalo40 vatrogasaca s 15 vatrogasnih vozila.
• Na području Zadarske županije zabilježeno je 59 intervencija na kojima je sudjelovalo 174 vatrogasaca s 72 vatrogasna vozila.
• Na području Vukovarsko-srijemske županije zabilježeno je 9 intervencija na kojima je sudjelovalo 22 vatrogasca s 9 vatrogasnih vozila.
• Na području Virovitičko-podravske županije zabilježeno je 12 intervencija na kojima je sudjelovalo 30 vatrogasaca s 12 vatrogasnih vozila.
• Na području Bjelovarsko-bilogorske županije zabilježeno je 9 intervencija na kojima je sudjelovalo 29 vatrogasaca s 9 vatrogasnih vozila.
• Na području Karlovačke županije zabilježeno je 9 intervencija na kojima je sudjelovalo 28 vatrogasaca s 11 vatrogasnih vozila.
• Na području Primorsko-goranske županije zabilježeno je 98 intervencija na kojima je sudjelovalo 404 vatrogasaca s 114 vatrogasnih vozila.
• Na području Istarske županije zabilježeno je 31 intervencija na kojima je sudjelovalo 106 vatrogasaca s 41 vatrogasnih vozila.

Požar skladišta kod Zadra

Županijski vatrogasni operativni centar (ŽVOC) Zadar noćas u 00:40 sati zaprimio je dojavu o požaru skladišta na adresi Križanje Mazija, Briševo. Radi se o požaru hale za sakupljane otpada. Na intervenciji gašenja požara sudjeluje 28 vatrogasaca sa 17 vatrogasnih vozila iz IVP Zadar, JVP Zadar, DVD “Pljusak“ Nin, SIVP Zaton i VZŽ Zadarska.U tijeku je gašenje i sanacija požara.