Protiv vozača slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 9. ožujka 2025. oko 18.30 sati u blizini mjesta Poljana, 77-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je kotačima zahvatio putnu bankinu i udario u putni kanal nakon čega je došlo do prevrtanja vozila.

U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
 

ZAGREB - I ove godine Udruga informatičara Požeško–slavonske županije sudjelovala je na velikom državnom finalu FIRST LEGO League, koje se održalo 08.03. na FER-u u Zagrebu.

Prijavljeno je bilo 41 ekipa iz cijele Hrvatske. Poslije provedenih kvalifikacija u Buzetu i Lipovljanima naša ekipa se plasirala među 20 najboljih ekipa u Hrvatskoj.

FIRST LEGO League nije tipično robotičko nadmetanje, dapače FLL je puno više – to je prije svega platforma na kojoj mladi istražuju, uče, surađuju i razvijaju ključne životne vještine. Sastoji se od 4 ravnopravne cjeline koje evaluira velika grupa ocjenjivača i sudaca, iz raznih društvenih i tehničkih područja. Ključna specifičnost ovog natjecanja su njegove temeljne vrijednosti, koje uključuju timski rad, poštovanje, inovativnost, uključivost i sportsku čestitost. Upravo su te vrijednosti ono što čini FLL posebnim i što se želinjegovati među svim sudionicima – od natjecatelja do mentora, sudaca i organizatora.

 Robotska igra je samo 1/4 natjecanja. Tehnički intervju, projekt i temeljne vrijednosti svaki nose po isto toliko ¼.

Tema našeg inovativnog projekta su bile Posidonie. Poslije provedenih anketa u osnovnim i srednjim škola u našoj županije, dobiveni podaci su pokazali da naša okolina nije dovoljno upoznata s korisnosti morskih trava. Najviše morske trave uništava neodgovorno sidrenje. Naš inovativni proizvod je Sonar koji će omogućiti sigurnije sidrenje i očuvanje Posidonie.

Članovi ekipe su: Luka Budimir, Šime Gugić, Matej Miličević, Branimir Varžak i Stjepan Benić. Mentori ekipe su profesorice Sanja Grabusin i Ljiljana Miletić. Ideja za inovativni projekt je bila od Zdenka Miletića, dipl. inž.

Zahvaljujemo se Robotičarskom savezu Hrvatske, Županiji Požeško–slavonskoj, roditeljima i naravno učenicima bez kojih ne bi uspjeli u ovom projektu.

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u veljači 2025. godine, broj žena obrtnica iznosi 46.951, što u odnosu na veljaču 2024. godine predstavlja povećanje od 4.808 odnosno 11,4 %. U posljednjih pet godina, broj obrtnica povećao se za njih 15.803 odnosno 50,7. Udio žena u obrtima u Republici Hrvatskoj u veljači 2025. godine iznosi 36,9 %. U veljači 2020., 2024. i 2025. godine, najveći broj obrtnica kontinuirano bilježi Grad Zagreb, a slijede ga Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska županija. Također, Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija bilježe najveći porast broja žena u obrtima u razdoblju od jedne i pet godina.

Povodom Dana žena u Karlovcu se već tradicionalno organizira 4. Susret žena obrtnica, ove godine 15. ožujka u atriju karlovačkog Veleučilišta, četvrtu godinu zaredom. Susreti okupljaju relevantne ženske figure u poslu i politici u panelima i predavanjima na teme poput “Žene u muškom svijetu: Izazovi i mogućnosti”, “Cijena kao ključ uspjeha: Kako pravilno formirati cijene?”, „Kako kreirati sadržaj za svoj brend? te mnoge druge.

Inicijatorica i organizatorica Susreta žena obrtnica je Sandra Toth, vlasnica obrta, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Karlovca, potpredsjednica Obrtničke komore Karlovačke županije i predsjednica Ceha uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge HOK-a: „Jako je važno promovirati žensko obrtništvo i time poticati žene da se okušaju i u samostalnom biznisu, gdje dokazano sa svojim setom vještina i angažmanom uspijevaju. Izuzetno je važna i podrška obitelji i šire društvene zajednice, s obzirom na to da su velik broj žena poduzetnica istovremeno i majke. Žene su hrabre i poduzetne, pune inicijative i inovacije, a redovno ih krase izuzetne organizacijske i komunikacijske vještine – ne čudi da nam je samo nebo granica. Mreža žena- mreža uspjeha!“

Još jedna žena obrtnica ima važnu i odgovornu ulogu u komorskom sustavu - Ksenija Kolarević vlasnica je obrta za proizvodnju drvne ambalaže, predsjednica Sekcije drvoprerađivača Hrvatske obrtničke komore, članica Stručne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja prerade drveta i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje 2022.-2030 te dobitnica plakete „Zlatne ruke“ za doprinos obrtništvu i komorskom sustavu: „Pozivam sve žene da svoju kreativnost i marljivost realiziraju kroz obrtništvo, Hrvatska treba svakog tko želi i zna stvarati. Također, pozivam sve žene da se angažiraju u svojim djelatnostima i društvu, doprinosom i zalaganjem unapređujemo okolinu u kojoj živimo i radimo. Imamo što reći i pokazati, često držimo tri kuta kuće, ali i društvene i poslovne zajednice.„

Antonija Tretinjak vlasnica je renomiranog kozmetičkog salona De Luxe Beauty, potpredsjednica Obrtničke komore Zagreb i Udruženja obrtnika grada Zagreba, predsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika grada Zagreba te predsjednica Odbora za strukovno obrazovanje Hrvatske obrtničke komore. „Velik broj žena je veoma uspješno na poljima kojima se bave, važno je pričati o njima i motivirati nove generacije da sanjaju i dosegnu uspjeh, na svim poljima na kojima to žele. Svakako bih istaknula svestranost, mogućnost istovremenog obavljanja više zadataka, entuzijazam i predanost kao temeljne odlike žena koje ih čine tako uspješnima. Drage žene, pokažimo svijetu sve što možemo i znamo“, zaključuje Antonija Tretinjak.

JAKŠIĆ - U Vatrogasnom domu održana je 118. Redovna i Izvještajna godišnja skupština DVD Jakšić koje ima 107 članova iz svih naselja općine Jakšić, jer to je jedino vatrogasno društvo na području općine Jakšić. Izvješće o radu u protekloj godini opširno je podnijela tajnica društva Julija Panijan.

Prošle godine izašli su na 24 intervencije, imali su 3 požara i 9 tehničkih intervencija koje obavlja 29 operativnih članova koji se redovno educiraju i obrazuju za brojne vatrogasne specijalnosti. Ponos ovog društva svakako je 36 članova vatrogasnog podmlatka i mladeži koji pokazuju i sve bolje rezultate na natjecanjima i vatrogasnim kupovima. Mladež pohađa i Vatrogasni kamp u Fažani a na veći broj mladih u društvu utjecat će i odličan projekt koji provode sa OŠ "Mladost" Jakšić koji financira Ministarstvo obrazovanja i značajna je financijska pomoć vatrogasnom društvu i rasadnik mladih kadrova.

Odlične uspjehe postižu i operativni vatrogasci na natjecanjima, na Županijskom natjecanju sudjelovali sa dvije ekipe a jedna ekipa izborila odlazak na Državno vatrogasno natjecanje. Prošle godine izgradili su i dugo planiranu nadstrešnicu za smještaj stare zaprežne ručne pumpe za gašenje požara i tako sačuvali svoju povijest.

U srpnju su dobili na korištenje i dugo očekivanu višenamjensku vatrogasnu cisternu za pitku vodu od Vlade RH iz strateških robnih zaliha.

Društvo je prošle godine na raspolaganju imalo 79 tisuća eura, koja dobivaju u najvećem dijelu od općine Jakšić. Načelnik općine Ivica Kovačević čestitao im je na uspjehu i požrtvovnom radu te i za slijedeću godinu planirao 50 tisuća eura za financiranje rada DVD Jakšić. Čestitke im je uputio i Marko Ašenbrener, zapovjednik VZ Požeško-slavonske županije te delegacije prijateljskih vatrogasnih društava i udruga sa kojima odlično surađuju. Ravnatelj škole Boško Obradović zahvalio im se na sudjelovanju u projektu škole te zajedno ostvaruju napredak za učenike a kroz projekt ostvaruju i potrebna financijska sredstva.

Predsjednik DVD-a Ivan Baša uručio je na kraju priznanja i nagrade za najzaslužnije članove: Spomenice za 10 godina rada u društvu dobili su Gordan Bijelić, Ivica Kovačević, Mateo Bulaja, Zvonimir Pigl, Marina Jelušić i Marko Stipić. Spomenicu za 20 godina rada dobio je Krunoslav Glavaš a Spomenica za 40 godina Ivan Pecko (posthumno). Brončana vatrogasna medalja uručena je Stjepanu Grbeš, Srebrna vatrogasna medalja Mariji Murar a Brončana vatrogasna plamenica Tomislavu Baša i Mateu Bulaja. Zahvalnica za poseban doprinos razvoju i unapređenju društva sa statuom vatrogasca uručena je načelniku općine Ivici Kovačeviću.

POŽEGA - U prostorijama Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, održana je redovna Skupština Udruge diplomiranih studenata ALUMNI FTRR, događaj koji je okupio članove i označio važan trenutak u radu ove aktivne udruge. Prije službenog početka Skupštine, doc. dr. sc. Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje Fakulteta, pozdravio je nazočne, ističući ključnu ulogu ALUMNI FTRR-a u povezivanju bivših studenata s matičnim Fakultetom te doprinos razvoju akademske zajednice. Njegove riječi bile su potvrda snažnog partnerstva između Fakulteta i udruge.

Predsjednik ALUMNI FTRR-a, Bruno Horvat, otvorio je Skupštinu, zahvalivši članovima na odazivu i istaknuvši važnost njihova aktivnog sudjelovanja. Izvješće o radu za 2024. godinu, koje je detaljno opisalo impresivan niz aktivnosti udruge. Od promocije Fakulteta i regije na brojnim manifestacijama, preko organizacije stručnih predavanja i društvenih događanja, do humanitarnih akcija i međunarodne suradnje, ALUMNI FTRR je ostvario iznimne rezultate. Posebno su se istaknuli uspjesi u povezivanju studenata i bivših studenata, podršci razvoju studijskih programa, te otvaranju novog prostora udruge u sklopu Fakulteta. Izvješće je pokazalo kako udruga ne samo da prati trendove u turizmu i ruralnom razvoju, već i aktivno sudjeluje u njihovom kreiranju. Financijsko izvješće, kao i izvješća Nadzornog i Arbitražnog vijeća, usvojena su jednoglasno, što je potvrdilo transparentan i odgovoran rad udruge. U drugom dijelu Skupštine, predstavljen je plan i program rada za 2025. godinu. Članovi su prihvatili prijedloge koji uključuju organizaciju stručnih predavanja, radionica, studijskih putovanja, sudjelovanje na manifestacijama, jačanje suradnje s poduzetnicima i organizaciju humanitarnih akcija.

Aktivnu ulogu u radu Skupštine imali su članovi Milan Paun, Daliborka Uršić, Zdravko Matičević, Blaž Arežina, Slavenko Čuljak, Maja Dumančić, Vedran Kovačević, Goran Bunjevac i Milan Nikić, čiji su doprinosi obogatili raspravu i doprinijeli donošenju kvalitetnih odluka. Alumni "FTRR" nastavlja s misijom povezivanja, edukacije i promocije, s ciljem daljnjeg razvoja turizma i ruralnog razvoja u Požegi i okolici. Skupština je završila u pozitivnom ozračju, a članovi su izrazili optimizam u pogledu budućih aktivnosti. Udruga je potvrdila svoju snažnu ulogu u akademskoj i lokalnoj zajednici, te najavila nastavak aktivnog djelovanja na dobrobit svih svojih članova i šire zajednice.

Anonimna predaja tri ručne bombe u Kuzmici  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 8. ožujka 2025. u mjestu Kuzmica, anonimni građanin je policijskom službeniku za protueksplozijsku zaštitu dragovoljno predao tri ručne bombe.

Navedene bombe su izuzete i pohranjene u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija"  -

Zahvaljujemo savjesnim građanima koji i dalje dragovoljno predaju oružje i streljivo za sigurniju budućnost bez oružja te pozivamo građane da bez sankcija mogu predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način će učinit svoj dom sigurnijim, a možda će time i spasiti nečiji život.

Također je važno da građani ne donose sami oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, a koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

Svakog tko u Hrvatskoj nešto gradi glava zaboli od pomisli koliko mora čekati na građevinsku dozvolu. I ne samo na taj dokument već cijeli niz dokumenata o kojima ovisi gradnja. No krenimo od početka!

Prvo trebamo utvrditi od kojeg trenutka mjerimo čekanje. Ako se čekanje odnosi na period od trenutka kad je nadležnom uredu za prostorno uređenje predan potpun zahtjev s kompletnom dokumentacijom koja se zove glavni projekt i s dokazom o riješenim vlasničkim odnosima onda je taj rok određen Zakonom o gradnji i iznosi oko 45 dana. No, to nije dovoljna informacija potencijalnom investitoru jer ovom “čekanju” prethodi još nekoliko “čekanja”.

Investitori, nakon što kupe građevinsku česticu, “čekaju” idejno rješenje koje je u skladu s planom i u skladu s njihovim željama. Nakon toga “čekaju” izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Nakon toga “čekaju” izradu glavnog projekta u kojeg su uz arhitekte uključeni drugi inženjeri; statičari, strojari, geodeti… To je sve uz pretpostavku da nema još i čekanja sređivanja vlasničkih odnosa na čestici, osnivanja tvrtke koja će biti nositelj gradnje, čekanja nekih dodatnih elaborata poput geomehaničkog ispitivanja tla ili čak izmjene prostornog plana. To su samo stvari koje na prvu padaju na pamet, no našlo bi se tu još “čekanja”.

Na što onda treba sve računati ako planirate graditi upitali smo Ivu Ivas, diplomiranu inženjerku arhitekture i voditeljica arhitektonskog tima u tvrtki DI plan. „Naravno da onome tko želi graditi nije povoljno da čeka. No planiranje gradnje i projektiranje zgrade je složen proces s dosta sudionika i za taj proces neophodno je odvojiti vrijeme, a u planiranje investicije treba ukalkulirati i vrijeme za projektiranje i vrijeme za ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i sređivanje vlasničkih odnosa i/ili geodetskih poslova kao i vrijeme za izdavanje dozvole. I na sve to, da se poslužim građevinskim rječnikom, računati s faktorom složenosti. Za komplicirane zgrade/zemljišta/vlasničke odnose/probleme s priključcima - vrijeme čekanja će biti duže“, objašnjava nam Iva Ivaste nadodaje kako čekanje zna potrajati i znatno duže od očekivanog.

„Situacija se razlikuje po regijama, podatke se može pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku, no te brojke ne govore nam mnogo. Tamo će pisati da je prosječno vrijeme za izdavanje građevinske dozvole oko 30 dana, što je, u skladu sa zakonskim okvirom. No, praksa nam govori da se na neke dozvole čeka i godinama. Statistika ne bilježi vrijeme koje protekne od prve predaje projekta preko čekanja na dodjelu referenta, zahtjeva za izmjenama, dopunama, pa bolovanja pa razne druge ljudske faktore do konačne “predaje potpunog zahtjeva” nakon kojeg statistika zabilježi da je prošlo prosječno kratkih 30-ak dana“, govori nam voditeljica arhitektonskog tima u tvrtki DI plan.

Također, regionalno gledano, postoji vidljiva razlika u broju zatraženih građevinskih dozvola, a svakako i u tipologijama gradnje. Dalmacija i Istra “kipe” od zgrada namijenjenih turizmu, kampova, pansiona, vila s bazenima, stambenih zgrada s apartmanima. Naravno da u ostatku zemlje nije takav pritisak na građenje.

No postavlja se pitanje kakve su građevine najproblematičnije za dobivanje dozvola, ali i što je važno kako bismo ubrzali proces dobivanja dozvole? „Dobro planiranje! Tu Vam je Vaš arhitekt najbolji saveznik. Iz osobnog iskustva ipak se najduže čekaju dozvole za zgrade koje zaista i jesu “problematične”. Npr. zgrade kod kojih se dosta rastezljivo pokušalo tumačiti odredbe prostornog plana u smislu visina, broj katova, maksimalnog broja kvadrata, hodanja po “rubu” što se tiče dimenzioniranja ili uopće postojanja pristupnih puteva, požarnih uvjeta, osiguravanja dovoljnog broja parkirališnih mjesta itd. Ovdje najviše govorim o stambenim zgradama za prodaju stanova“, objašnjava nam ova diplomirana inženjerka arhitekture.

Ako planirate graditivjerojatno znate da postoji nešto što se zove “Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima” koji je otvorio nova prostranstva u, najčešće, krivom tumačenju za što Vam treba, a za što ne treba građevinska dozvola. Svaki građevinski zahvat, makar najmanji, koji se tiče konstrukcije ili promjene kvadrature ili promjene otvorenosti/zatvorenosti dijela zgrade - treba dozvolu. A kuća ne može biti “samo malo nelegalna”. Ili je ili nije.

„Ove godine stiže nam novi Zakon o gradnji. Možda će on donijeti neke pozitivne promjene, no o tome za sad nema službenih informacija. Rješenje nije jednostavno, nema jednog poteza kojim bi se svi problemi u našem sektoru riješili. Ali vjerujem da bi pravi put uključivao: bolje prostorne planove, detaljnije planove, manje administracije, obavezna izrada izvedbenih projekata, više odgovornosti na glavnom projektantu, arhitektu - te, u smislu financijskog udjela u ukupnoj cijeni gradnje, značajno veće ulaganje u projektnu dokumentaciju. Nadalje, zakon bi se osim gradnjom trebao pozabaviti i održavanjem građevina. Takav paket poteza bi u konačnici mogao dovesti do kvalitetnije gradnje i boljeg životnog okoliša za sve nas“, pojašnjava nam Iva Ivas.

Naravno, postoje i drugi načini da se smanji i bolje kontrolira trošak u gradnji. Dobra priprema je ključ uspjeha. To znači da projekti koji dolaze na gradilište trebaju biti što kvalitetniji. Inzistiranje na izradi izvedbenih projekata i njihova izrada u tzv. BIM programima morali bi biti minimalni standard današnjih gradilišta. To pojednostavljeno znači da nam danas kompjuterski softveri omogućavaju da u virtualnoj realnosti vidimo i kontroliramo svaki detalj zgrade, od konstrukcije, instalacija, do detalja u interijeru i vanjskom izgledu zgrade. Na taj način značajno se smanjuju greške i šanse da na gradilištu dođe do neugodnih iznenađenja.

FOTO: DI plan/Cajger Studio

Dogodilo se ukupno šest požara  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 8. ožujka 2025. oko 18.05 sati u mjestu Velika u Strossmayerovoj ulici, uslijed kvara na električnim instalacijama došlo je do požara na osobnom automobilu kojim je upravljao 19-godišnjak.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodilo se i pet požara na otvorenom prostoru u kojima je izgorjela suha trava i nisko raslinje i to u Požegi u Ulici Vanje Radauša te u mjestima Popovci, Kutjevo, Sulkovci i Poljanska.