PLETERNICA - U organizaciji Stolnoteniskog kluba Požega održano je 4. Međunarodno otvoreno prvenstvo u stolnom tenisu, a pozivu organizatora odazvalo se preko 90 natjecatelja iz klubova diljem Republike Hrvatske i inozemstva.

Predsjednik STK Požega, Anto Brkić, zahvalio je natjecateljima na odazivu, kao i svima koji su pripomogli organizaciji te Požeško-slavonskoj županiji i gradovima Požegi i Pleternici na pokroviteljstvu.

- Pleternica uvijek rado prihvaća sva natjecanja, pogotovo sportska koja aktiviraju i naše mlade i daju im dodatni poticaj da se uključe u sport, da se bave onim što je važno da bi zdravije živjeli - rekla je pleternička gradonačelnica, Marija Šarić.

Dobrodošlicu u Požeško-slavonsku županiju natjecateljima je poželjela i županica Antonija Jozić.

- Ovo natjecanje okupilo je preko 90 natjecatelja. Dokaz je to odličnog rada Stolnoteniskog kluba Požega koji ostvaruje uistinu vrhunske sportske rezultate, na čemu vam čestitam, ali i mimo tih velikih sportskih rezultata koje ostvaruju, ovaj turnir je dokaz da u stolnom tenisu imaju prijatelje i da mogu okupiti natjecatelje iz cijele Hrvatske i šire – rekla je Jozić.

POŽEGA - Ovu se nedjelju, 09. ožujka 2025., oko 700 planinarki i planinara iz cijele Hrvatske okupilo na Obiteljskom izletu, koji već tradicionalno osmu godinu za redom organizira  HPD Gojzerica Požega, povodom Dana Grada Požege - Grgureva. Domaćin je građane Požege i goste dočekao na parkiralištu iza Gradske kuće uz topli čaj i kavu te slavonski doručak i poslastice za najmlađe. Okupljanje je započelo u 9,00 sati uz glazbu i dobru atmosferu a jutarnje sunce je obećalo da će dan biti topao i idealan za druženje u prirodi. U posebno velikom broju okupili su se članovi HPD Bršljan-Jankovac, njih čak 150 uključujući i dječju sekciju „Bršljanovi Legosi“, koji su organizirano u tri autobusa doputovali iz Osijeka, a brojni su bili i kolege planinari iz HPD Cibalia, Vinkovci.

Prije polaska na staze nazočne građane Požege i goste iz 18  planinarskih društava, udruga i institucija, pozdravili su predsjednik HPD Gojzerica Požega Višeslav Turković, dopredsjednica Hrvatskog planinarskog saveza Jadranka Čoklica, zamjenik gradonačelnika Požege Borislav Miličević te Damir Rapčan iz HPD Bršljan-Jankovac. Govornici su istaknuli važnost ovog događaja za podizanje svijesti o važnosti boravka u prirodi i očuvanja zdravlja kroz rekreaciju, ali i za turizam Požege, jer su brojni planinari ovu manifestaciju iskoristili za prvi posjet našemu gradu.

Polazak na staze započeo je oko 10,00 sati, a planinari su imali mogućnost obilaska dvije rute: planinarske - teže i obiteljske - lakše. Planinarsku stazu vodio je licencirani vodič Hrvoje Kozarić preko Sv. Vida, Seoca, Šicane, Sv. Jelene, Sokolovca do Trga Sv. Trojstva. Obiteljsku stazu vodio je licencirani vodič Stjepan Lovrenčić preko Starog grada, Grginog dola, Sv. Vida, polja lavande,  uz  groblja Sv. Elizabete do Trga Sv. Trojstva. Obiteljska staza je ove godine bila posebno popularna, naročito među najmlađima koje je povratku dočekala voditeljica sekcije za rad s mladima Anita Savić koja je uz pomoć ostalih volontera iz društva organizirala zanimljive igre za djecu. Djeca su na 11 punktova za igru iskušavala svoje motoričke sposobnosti, brzinu, preciznost i snalažljivost, ali i znanje iz očuvanja prirode. Za tren se betonsko parkiralište pretvorilo u poligon za igru, a prostor ispunio glasnim dječjim smijehom, navijačkim uzvicima i roditeljskim povicima podrške. Ostali planinari su mogli posjetiti obližnji centar za posjetitelje Požešku kuću, koja je svoja vrata ove nedjelje otvorila samo za njih. Pod stručnim vodstvom djelatnika, mogli su iskusiti virtualnu vožnju biciklom, odigrati edukativne kvizove, okušati se u virtualnom dvoboju s barunom Trenkom, prošetati kroz povijest grada Požege kao i nabaviti prigodne suvenire. Da gosti ne bi ostali žedni i gladni, pobrinulo se ugostiteljstvo „Infinity“ koje je osim pića za sve uzraste, za planinare pripremilo slavonski čobanac te ćevape u lepinji, a da se djeca dodatno zabave tu se našao i veliki napuhanac za penjanje i skakanje.

Druženje planinara je potrajalo iza 15 sati nakon čega  je predsjednik HPD Gojzerica Višeslav Turković zahvalio gostima koji su ovaj događaj obogatili svojim dolaskom i svim članovima koji su pomogli u organizaciji i provedbi 8. Obiteljskog izleta. Brojna nasmijana i ozarena lica planinara na odlasku, samo su dokaz uspjeha organizatora i dobro provedenog dana na obroncima Požege.

Hrvatsko tržište nekretnina i dalje bilježi vrlo dinamične trendove u 2024. godini. Njuškalo je u svojoj velikoj analizi usporedio kretanje traženih cijena za kvadrate stanova i kuća po svim županijama u protekle dvije godine.

Kretanje prosjeka cijena za cijelu Hrvatsku

Podatci pokazuju kontinuirani rast traženih cijena stambenih kvadrata u svim županijama uz izuzetak Virovitičko-podravske koja bilježi pad od 3% za tražene cijene kvadrata stana. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u 2024. godini iznosila je 3.543 eura što je rast od 12,66% u odnosu na prosječno traženih 3.145 € u 2023. godini. Usporedno s 2022. kada je prosječna tražena cijena iznosila 2.658 eura po kvadratu stana rast je značajnih 33,3 posto.

Kvadrati kuća u posljednje vrijeme sve su popularniji, a to pokazuje i uzlazni trend prosječnih traženih cijena kvadrata. U kategoriji kuća, sve županije bilježe rast traženih cijena, a prosjek traženog iznosa za kvadrat kuće u 2024. godini iznosio je 2.731 euro. Ovo predstavlja rast od 14,4% u odnosu na tražene cijene iz 2023. kada je za kvadrat u prosjeku traženo 2.387 eura. I dok ćete kvadrat kuće platiti znatno manje nego kvadrat stana, rast traženih cijena u odnosu na 2022. godinu još je značajniji na tržištu kuća. Naime, tijekom 2022. u prosjeku se za kvadrat kuće tražilo 1.863 eura, što je rast od gotovo 47% kada uspoređujemo s 2024. godinom.

Kretanje traženih cijena za stanove po županijama

Među županijama, najviše tražene cijene za kvadrat stana bilježe Istarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. U Istri se za kvadrat stana tijekom 2024. u prosjeku tražilo 3.750 €, što je porast od 8% u odnosu na traženih 3.485 € 2023. godine.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji tijekom prošle godine za kvadrat stana u prosjeku se tražilo 3.748 €, dok je 2023. godine tražena cijena za kvadrat stana u ovoj županiji prosječno iznosila 3.435 €, što čini rast od 9%. Za Dubrovačko-neretvansku prosjek traženih cijena kvadrata za stanovanje iznosio je 3.705 €, dok je u 2023. godini bio 5% niži, odnosno tražilo se 3.545 € za kvadrat stana.

Najniže tražene cijene za kvadrat stana tijekom 2024. godine bile su u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Požeško-slavonska županija, iako najjeftinija prema prosječno traženim cijenama po kvadratu stana bilježi rast od 11% u odnosu na 2023. godinu. Tijekom prošle godine u prosjeku je traženo 1.120 €, dok je u 2023.godini ta cijena iznosila 1.026 €. Za Vukovarsko-srijemsku županiju rast prosječno traženih cijena za kvadrat stana rastao je 11% kada se uspoređuju 2023. i 2024. godina. Prošle godine cijene su iznosile 1.286 €, a godinu prije 1.164 €. U Sisačko-moslavačkoj županiji prošle godine se u prosjeku tražilo 1.170 € po kvadratu, što je rast od 12% u odnosu na traženih 1.170 € godinu prije.

Četiri županije koje su zabilježile najveći postotni rast traženih cijena za kvadrat stana kada se promatraju 2023. i 2024. godina bile su: Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Brodsko-posavska i Međimurska. Jedina županija koja je zabilježila pad traženih cijena je Virovitičko-posavska.

Za Krapinsko-zagorsku županiju bilježe se tražene cijene od 1.988 € po kvadratu stana u 2024. godini, dok je u 2023. to iznosilo 1.639 € što je rast od 21 posto. U Karlovačkoj županiji se također bilježi rast od 21% za traženu cijenu kvadrata stana. U 2024. je za tu županiju u prosjeku traženo 1.880 €, dok je godinu prije tražena cijena kvadrata iznosila 1.562 €. Brodsko-posavska županija imala je znatniji postotni rast traženih cijena kvadrata stana i to od 24%. Tamo je tijekom 2024. u prosjeku traženo 1.770 €, dok je u 2023. godini ta cijena bila 1.443 € po kvadratu stana.

Međimurska županija je rekorder u porastu traženih cijena sa punih 46% kada se uspoređuju 2024. i 2023. godina. Naime, za tu županiju je tijekom 2023. godine za kvadrat stana u prosjeku traženo 1.619 €, a 2024. godine 2.336 eura. Virovitičko-posavska županija jedina bilježi pad traženih cijena po kvadratu stana i to svega 3 posto. Tamo je tijekom 2024. traženo 1.342 eura za kvadrat stana, dok je 2023. traženo 1.384 eura.

Kretanje traženih cijena za kuće po županijama

Najviše tražene cijene u 2024. godini za kvadrat kuće zabilježene su u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, dok su najniže bile u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Za kvadrat kuće u Istarskoj županiji tijekom 2024. godine tražilo se 3.142 €, što je porast od 10% u odnosu na 2023. kada je ta cijena iznosila 2.855 eura. Splitsko-dalmatinska županija bilježi rast od 10% prosječnih traženih cijena kada se uspoređuju 2023. i 2024. godina. Tako je prošle godine ondje za kvadrat kuće traženo 3.103 €, dok je godinu prije tražena cijena bila 2.833 eura. U Šibensko- kninskoj županiji tražene cijene rasle su 9% i to sa traženih 2.565 € za kvadrat kuće u 2023., na 2.807 € u 2024. godini.

Slika 2. – prosjek traženih cijena kvadrata kuće u 2024. godini

U čak 11 županija Hrvatske za kvadrat kuće traži se manje od 1.000 eura, a daleko najjeftiniji kvadrati mogli su se pronaći u Požeško-slavonskoj županiji iako ona bilježi jedan od viših postotnih skokova. U toj županiji u prosjeku se 2024. godine tražilo 531 €, dok je ta cijena 2023. bila 452 eura što je porast od 19 posto. Virovitičko-podravska županija bilježi najveći rast traženi cijena po kvadratu kuće i to od čak 35 posto. I sa ovim velikim rastom ondje se tijekom 2024. tražilo u prosjeku 580 €, a u 2023. za kvadrat kuće 434 eura. I Vukovarsko-srijemska prati ovaj trend gdje su tražene cijene za kvadrat kuće među najpovoljnijima iako su i ovdje rasle 19% kada se uspoređuje 2023. i 2024. godina. Prošle godine ondje se tražilo 612 €, dok je ta cijena u 2023. godini iznosila 517 eura.

POŽEGA - Dubokom emocijom i snažnom porukom kompozicije Grgurevo – kantata za naratora, mješoviti zbor, tamburaški orkestar i udaraljke Davora Bobića, zahtjevnim projektom u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega započela je ova dugo godina iščekivana promocija jedinstvene monografije Grgurevo.

Monografija Grgurevo prva je cjelovita etnološko antropološka analiza ovog u svijetu jedinstvenog vinogradarskog običaja, zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Uz znanstveno-popularni tekst Maje Žebčević Matić, etnologinje Gradskog muzeja Požega, čiji su recenzenti dr. sc. Žarko Španiček i dr. sc. Klementina Batina, poseban dojam ostavljaju 242 nikada viđene fotografije iz projekta digitalizacije obiteljskih fotografija Kluba čitatelja vlastite prošlosti.

Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Požege monografija Grgurevo je objavljena povodom 200. godišnjice prvog pisanog spomena običaja Grgureva 1825. godine, a dodana vrijednost je i QR poveznica na kantatu Davora Bobića „Grgurevo“ u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega.

Grad Požega, kao i gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić svojim su zalaganjem, financijskom i moralnom podrškom uvelike doprinijeli realizaciji ovog važnog projekta koji je dodatno obogatio kulturno-povijesnu baštinu Požežana. Oduševljen velikim odazivom građana, gradonačelnik Glavić istaknuo je koliko je ova publikacija važna za sve Požežane jer predstavlja običaj koji je dio identiteta ovoga grada dodavši kako „Požega ima prebogatu kulturnu, povijesnu i duhovnu tradiciju“.

Kao velika podrška autorici, urednica publikacije, ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić naglasila je izuzetnu važnost ovog djela dodajući „Grgurevo kao jedinstvena manifestacija u svijetu je nešto što se ne može povezati ni s jednim gradom, osim s Požegom. Ono je nerazdvojni dio identiteta ovog grada, a kako je nastajao, kako se njegovao i čuvao taj identitet sadržaj je ove monografije. Ona je smjernica i putokaz kako i u budućnosti ova tradicija treba živjeti. I zbog toga je ona neprocjenjiva“. Ravnateljica Marić uz zahvale autorici također je uputila zahvale svim građanima koji su svojim poklonjenim vremenom, pričama i obiteljskim fotografijama doprinijeli stvaranju ove vrijedne monografije. „Vi ste čuvari ove baštine, vi ste ponos ovog grada koji je sada dobio i knjigu u kojoj je to zauvijek i zapisano.“

Kao recenzent ove publikacije pročelnik konzervatorskog odjela u Požegi dr. sc. Žarko Španiček osvrnuo se na početke autoričinih istraživanja iz 1994. godine naglašavajući kako je Grgurevo običaj koji postoji već 200 godina no nitko o njemu nije pisao na ovako opsežan i detaljan način. Dugogodišnje istraživanje ovog običaja učinilo je autoricu Žebčević Matić najvećim poznavateljem Grgureva te su prvi rezultati bili vidljivi 2007. godine kada Grgurevo postaje dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske na prijedlog autorice. Ističući veliki trud autorice i tridesetogodišnje uporno istraživanje recenzent Španiček preporučio je ovu znanstveno popularnu publikaciju svim građanima Požege jer monografija sadržava mnoštvo dokumentarnih informacija prezentiranih na zanimljiv i poučan način.

Recenzentica dr. sc. Klementina Batina, znanstvenica iz Etnološkog zavoda HAZU-a u Zagrebu istaknula je kako je „Maja Žebčević Matić kao etnologinja i kustosica unatrag nekoliko desetljeća vrijedno radila na istraživanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-povijesne i etnološke baštine požeškoga kraja i borila se za njezinu valorizaciju i vidljivost na nacionalnom nivou. Ova knjiga je samo još jedan krasan rezultat njezinog vrijednog rada“.

Klapa sv. Lovro svojim je je izvedbama (Zdravica „Domaćine dragi“ i „U boj, u boj!“) svečano uveličala promociju ove hvalevrijedne monografije.

Vrlo dojmljivog dizajna Bilić & Müller studija na 292 stranice, publikacija je zamišljena kao poluga jačanja lokalnog i nacionalnog identiteta, poticaj stručnjacima na daljnje istraživanje te uspostavljanje budućeg nužnog dijaloga i suradnje stručnjaka i zajednice u svrhu očuvanja i revitalizacije običaja Grgureva.

BJELIŠEVAC - Češka beseda Bjeliševac je udruga pripadnika češke nacionalne manjine i nositelj svih društvenih i kulturnih događanja u Bjeliševcu. Punih 20 godina ovu udrugu vodi Alenka Hruška, koja se odlučila povući, ali je obećala da će i dalje pomagati članovima udruge, a posebno novo izabranom predsjedniku Zvonku Uličniku.

U svom da tako kažemo rekapitulacijskom i oproštajnog govoru nakon izbora novog vodstva besede, zahvalila se svima koji su joj u tih 20 godina pomagali jer sama sigurno nebi uspjela toliko dugo voditi udrugu i postići znatne i mjerljive uspjehe. Danas je Češka beseda Bjeliševac aktivno društvo koje djeluje kroz dječji i odrasli folklor, mješovitu pjevačku skupinu i mušku pjevačku skupinu, a jedno vrijeme su imali i kazališnu skupinu. Kao društvo su prepoznatljivi i zamijećeni među 32 besede koje djeluju u Hrvatskoj i BiH u Prijedoru, a članovi iz Bjeliševca su ih posjetili i sudjelovali u njihovim događanjima i proslavama. Tri puta su putovali u Valašku u Češkoj, kraju iz kojega su došli svi naseljenici u Bjeliševac, obišli stari kraj i sudjelovali u njihovim manifestacijama i kulturnim događanjima. Boravili su i u Pragu, češkom glavnom gradu.

No najviše tragova svoga rada ostavili su u samom mjestu Bjeliševac, gdje su uz pomoć Saveza Čeha, Vladinog ureda za nacionalne manjine, Češke republike, Požeško-slavonske županije, Grada Kutjeva i zalaganja cijelog sela i svih članova besede izgradili na zapuštenom zemljištu dječje igralište sa svim igralima, povezali ga mostom za pristup, izgradili sjenicu i na kraju ga osvijetlili solarnim sustavom. Najveće promjene su napravili na svom Društvenom domu koji su proširili, ugradili novu stolariju, uredili novu kuhinju, glavnu dvoranu i pozornicu, postavili novu izolacijsku fasadu, asfaltirali sportsko igralište kraj doma, uredili ljetnu pozornicu pored zgrade doma, sveukupno ulaganje u dom je bilo preko 170 tisuća eura.

Uz novog predsjednika Zvonka Uličnika u Upravni odbor su izabrani Alenka Hruška, Goran Hruška, Vladimir Adamek, Zvonimir Hruška, Slavko Hruška, Dino Uličnik, Slavko Uličnik, Emil Hruška, Vladimir Kamenčak i Sandra Uličnik.

Zahvalu dosadašnjoj predsjednici i čestitke novoizabranim članovima uputio je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir i najavio i dalje podršku u njihovim aktivnostima te financijsku pomoć za rad društva. Čestitke su uputili i članovi prijateljskih udruga, folklornih društava i Marija Valhova iz Saveza Čeha iz Daruvara.

Uslijedio je kulturno-umjetnički program Mješovitog pjevačkog zbora Češke besede Bjeliševac i gostiju iz Češke besede Kaptol.

Ministarstvu zdravstva Udruga Glas poduzetnika i Udruga “Dictum Factum!” uputile su prijedlog za povećanje dopuštenih razina buke na 90 dB u zatvorenim i na otvorenim prostorima - razinu koja bi omogućila odvijanje turističke sezone i turističke ponude, ali ne bi narušila kvalitetu života lokalnih stanovnika turističkih središta i njihovih gostiju te vjeruju da će resorno ministarstvo pozitivno reagirati na rješenje koje omogućuju nastavak poslovanja i rasta standarda.

Udruga Glas poduzetnika i Udruga “Dictum Factum!” upozoravaju da Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke ograničava rad poduzetnicima, osobito tijekom turističke sezone te u pojedinim turističkim središtima te pozivaju na donošenje odluka koje će omogućiti uspješnu turističku sezonu, ali prije svega jednaka pravila poslovanja za sve na tržištu.

Pravilnikom u članku 4. određena je na maksimalna razina buke od 50-65 dB na otvorenom prostoru, ovisno o zoni namjene, a člankom 12. maksimalna dopuštena razina buke od 65 dB u zatvorenim prostorima ugostiteljskih objekata. Dopuštena je razina buke do 65 dB, onemogućava izvođenje glazbe pa čak ni organizaciju poslovnih događaja ili svadbe u cijeloj Hrvatskoj, a naročito u općinama i gradovima koji inzistiraju na strogoj primjeni ograničenja, poput Grada Hvara i nisu proglasili manifestaciju, što omogućuje višu razinu dopuštene buke.

Poduzetnici, hotelijeri i ugostitelji stoga ne mogu pružiti odgovarajuću vrstu i razinu usluge svojim gostima, koji dolaze iz cijelog svijeta upravo u potrazi za zabavnim sadržajem koji neminovno podrazumijeva i puštanje, odnosno slušanje glazbe. Ta bi okolnost nažalost mogla negativno utjecati na turističku ponudu i imidž Hrvatske kao turističke destinacije.

Udruga Glas poduzetnika i udruga "Dictum, factum!" uputile su dopis Ministarstvu zdravstva s prijedlogom za povećanje dopuštenih razina buke na 90 dB kako u zatvorenim tako i na otvorenim prostorima.- razinu koja bi omogućila odvijanje turističke sezone i turističke ponude, ali ne bi narušila kvalitetu života lokalnih stanovnika turističkih središta i njihovih gostiju. S obzirom na povećanu turističku potražnju i očekivanja gostiju tijekom sezone, ova ograničenja mogu negativno utjecati na prihode od turizma, koji čine značajan dio BDP-a Republike Hrvatske.

PRIMJERI RAZINE BUKE:

40 DECIBELA - Tišina u knjižnici, mirno susjedstvo

60 DECIBELA - Razgovor dvoje ljudi u uredu ili dnevnom boravku

70 DECIBELA - Usisavanje kuće

85 DECIBELA - Sušenje kose u kupaonici

100 DECIBELA - Koncert na otvorenom

“Hrvatski turizam godinama povećava prihode stoga je volumen turističkih prihoda narastao na gotovo 20% BDP-a, a kontinuiranim ulaganjem u ponudu i kvalitetu usluge možemo samo očekivati još bolje turističke rezultate, ali ne smijemo sami sebi postavljati klipove pod noge nego stvoriti preduvjete da naši gosti budu zadovoljni, a da naši poduzetnici budu još uspješniji”, poručila je Branka Prišlić, glavna tajnica UGP-a.

Prema iskustvima ugostitelja, postojeće razine buke često se prekoračuju čak i u situacijama kada se u objektima ne pušta glazba, već samo čuje žamor gostiju. Ovo dodatno otežava održavanje različitih događanja, uključujući svadbene zabave. Također, prilikom primjene Pravilnika i vršenja nadzora nad primjenom Pravilnika, nejasno je na koji način se buka mjeri te gdje, točnije, u kojoj udaljenosti od izvora buke.

Udruga “Dictum Factum!” ističe da Hvar, u kojem lokalna vlast nije iskoristila pravo na proglašavanje manifestacije tijekom turističke sezone i na taj način omogućila povećanje razine dopuštene buke u ugostiteljskim objektima, već trpi direktnu gospodarsku štetu jer brojne međunarodne i domaće agencije izražavaju zabrinutost zbog nemogućnosti organiziranja planiranih događaja te najavljuju odabir alternativnih turističkih destinacija u Italiji, Španjolskoj ili Grčkoj. 

“Već smo upozoravali da nam prijeti krah sezone, a nažalost vidimo da se neki događaji planirani u Hvaru sele u druge destinacije, što nam ugrožava poslovanje. Plaši nas neizvjesnost s kojom dočekujemo ovu sezonu, ali imamo povjerenja u Ministarstvo zdravstva i vjerujemo da će prepoznati prijedlog UGP-a i Dictum Factuma kao rješenje koje osigurava uspješnu turističku sezonu i nastavak rasta standarda u Hrvatskoj i održivi turizam s kvalitetnim životom za lokalno stanovništvo i njihove goste”, izjavio je Visko Visković, predsjednik udruge “Dictum Factum!”.

ZAGREB  - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva petu godinu za redom organizira izložbu učeničkih radova pod nazivom „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ te je objavljen Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanjem u izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“.

Izložba učeničkih radova na temu otpada od hrane organizira se u povodu obilježavanja Svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane s ciljem podizanja svijesti javnosti o problematici otpada od hrane, a održat će se 29. rujna 2025. godine u ulaznom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trajanju od 10:00 do 20:00 sati. Izložba je besplatna za sve posjetitelje.

Izložba „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ sastoji se od sedam tematskih sekcija koje zajedno čine cjelinu. Učenici osnovnih i srednjih škola kroz praktične i kreativne radove podižu svijest o bacanju hrane i daju jednostavne savjete kako smanjiti otpad kod kuće, u školi, restoranu i prilikom kupovine.

Ovim putem pozivamo sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj da se prijave na Javni poziv i sudjeluju kao izlagači na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ te budu aktivni sudionici aktivnosti koja doprinosi ostvarenju cilja UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine, a to znači prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe hranom.

Javni poziv je dostupan na poveznici.

Na području Policijske uprave požeško-slavonske u razdoblju od 10. do 16. ožujka provodit će se pojačani nadzor korištenja sigurnosnog pojasa  -

FOTO: Ilustracija

U organizaciji mreže prometnih policija država Europe - ROADPOL, u razdoblju od 10. do 16. ožujka, na području Policijske uprave požeško-slavonske provodit će se pojačani nadzor korištenja sigurnosnog pojasa.

Tijekom provedbe pojačanog nadzora, policijski službenici će provoditi nadzor korištenja sigurnosnih pojaseva od strane vozača, ali i putnika na prednjim i stražnjim sjedalima.

Podsjećamo, da su sve osobe u motornom vozilu (vozač, suvozač i svi putnici) dužni za vrijeme vožnje koristiti postojeće sigurnosne pojaseve.

Za nekorištenje sigurnosnog pojasa propisana je novčana kazna u iznosu od 130 eura.

Tijekom provedbe pojačanog nadzora korištenja sigurnosnog pojasa, policijski službenici će sankcionirati i ostale teže prometne prekršaje.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

I ovog vikenda su provedene pojačane mjere u prometu  -

FOTO: PU požeško-slavonska

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđen je  ukupno 70 prekršaja, od čega izdvajamo pet prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, osam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 38 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.
 
Najveća novčana kazna od 1.320,00 eura predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 7. ožujka 2025. oko 22.10 sati u Požegi u Dubrovačkoj ulici gdje su policijski službenici u prometu zatekli vozača starosti 59-godina koji je pod utjecajem alkohola od 2,04 promila upravljao osobnim automobilom.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.320,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseci.

Upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare  -

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 9. ožujka 2025. oko 14 sati u blizini mjesta Mali Bilač, 53-godišnjak je u voćnjaku spaljivao suhe grane, a da prethodno nije poduzeo sve mjere i radnje kako ne bi došlo do požara uslijed čega se vatra prošili na poljoprivrednu površinu gdje je izgorjela suha trava i nisko raslinje. Protiv 53-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Istoga dana, oko 17 sati u blizini mjesta Crkveni Vrhovci došlo je do požara na otvorenom prostoru prilikom čega je izgorjela suha trava i nisko raslinje te šuma. Slijedi očevid i daljnje utvrđivanje svih okolnosti nastanka navedenog požara.

Nešto kasnije, oko 18.15 sati u blizini mjesta Tulnik, na neutvrđeni način je došlo do požara na njivi te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote.

Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje.

 Također, pozivamo građane na dosljedno poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru.

Za fizičke osobe koje izazovu požar predviđene su kazne od 1.990 do 19.900 eura ili zatvor do 60 dana. Za izazivanje požara iz nehaja mogu se izreći kazne od 260 do 1.990 eura. Za neprijavljivanje požara kazne iznose od 130 do 1.990 eura.

Apeliramo na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili 112.