Protiv 67-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 19. travnja 2025. oko 15.35 sati u mjestu Venje, policijski službenici su u prometu zatekli 67-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 0,88 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Slovenski vozač Audija austrijskih oznaka teško je kršio brzinsko ograničenje te pretjecao preko pune linije, znajući da na toj lokaciji nema ni fiksnih radarskih kamera niti policijskih kontrola. Tako sigurno ne bi vozio u Sloveniji, Austriji…

autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić za autoportal

Na sigurnost cestovnog prometa utječu vozač, vozilo i prometnica. Ali, ti utjecajni čimbenici ni približno nisu ravnomjerni, kako, nažalost, tumači naša "prometna struka" (3 x 33 posto) i time definira i potiče pogrešnu strategiju sigurnosti cestovnog prometa. To je zorno pokazala tragična prometna nesreća, u kojoj su sinoć na Turanskoj obilaznici u Karlovcu u frontalnom sudaru dva vozila, na koja su potom naletjela još dva, dvije osobe izgubile život, a tri su teško ozlijeđene.

Naime, ni najsigurniji automobil, Audi, ni najbolja prometnica (Turanska obilaznica), ne mogu spriječiti da vozač, teškim i bezobzirnim kršenjem prometnih propisa, izazove tragičnu nesreću. Obrat, naravno vrijedi, jer vozač, ako se pridržava članku 51. stavku 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama te brzinu prilagodi stanju vozila i uvjetima na kolniku, sigurno će voziti u svakoj situaciji.

A vozač Audija ne samo da brzinu nije prilagodio uvjetima, vozio je u teškom brzinskom prekoračenju (čl. 54. st. 3, odnosno 2) te je nepropisno i opasno pretječući prekršio čl. 71. i čl. 72. Stupanj oštećenja vozila, dinamika i nakon prvog sudara te naknadnih sudarnih naleta druga dva vozila, konačni položaj vozila te strašne posljedice (pogibija oba vozača i tri tri teško ozlijeđene osobe, ukazuju da je Audi brzinom od oko 140 km/h udario u nasuprotno vozilo koje se kretalo nižom brzinom.

Sve ukazuje i da je slovenski vozač tom dionicom, prethodno, odnosno u trenutku nesreće, prekoračivši dopuštenu brzinu za više od 50 km/h, počinio i kazneno djelo Obijesna vožnja u cestovnom prometu (Kazneni zakon, članak 226.).

Zašto je tako vozio? Znao je da tamo nema fiksnih radarskih kamera niti prometne policije te da može voziti kako god hoće, prekršiti sve moguće prometne propise bez rizika kažnjavanja, u konkretnom slučaju i oduzimanja vozačke dozvole. Bi li tako vozio u Sloveniji gdje je rođen, odnosno Austriji gdje boravi i radi? Naravno da ne bi.

Zbog toga je u konkretnom slučaju 100-postotna krivnja za nesreću na vozaču Audija. Prosječno, vozači su krivi za 85 posto prometne nesreće, ceste 10 posto i vozila 5 posto.

Sve je, nažalost, posljedica vozačima dobro poznate činjenice da je u posljednje vrijeme, posebice od ulaska Hrvatske u Schengen i migrantske krize prisutnost prometne policije na cestama i autocestama minimalna (možete voziti od Osijeka do Splita a da ne uočite policijsku patrolu), ceste su praktički bez policijskog nadzora, i to vozači zloupotrebljavaju, često i bezobzirno kršeći prometne propise.

To je uvelike posljedica velikog angažmana na čuvanju istočnih granica i sprječavanju ilegalnih migracija, ali i prakse, da zbog pritiska osiguravateljskog lobija sudionici u prometnim nezgodama bez ozlijeđenih često zovu policiju na očevid, umjesto da ispune Europsko izvješće o prometnoj nesreći i uklone vozila s ceste čine se rasipaju policijski resursi i umanjuje mogućnost nadzora prometa. Usto se nepotrebno stvaraju gužve.

Zbog toga naši vozači, koji na domaćim cestama bezobzirno krše prometne propise, već u Sloveniji, a posebice Austriji voze disciplinirano. Nažalost, zbog dobro poznata činjenice da se na hrvatskim cestama mogu nekažnjeno kršiti prometni propisi te da je tolerancija za prekoračenje brzine višestruko veća nego u većini zemalja Europske unije, strani vozači na našim cestama voze manje propisno i bezobzirnije. Kad shvate da je rizik  kažnjavanja za prometne prekršaje zanemariv, brzo nestaje njihova prometna kultura i sve što su stjecali kroz prometnu edukaciju. To pokazuje koliko je inzistiranje na mjerama dodatne edukacije vozača, u svrhu povećanja prometne sigurnosti, neučinkovito i pogrešno.

Ova teška, tragična nesreća ukazuje da su pasivne mjere (dodatna signalizacija, vibracijski ili intenzivniji uspornici te radarske kamere) i aktivne mjere nadzora prometa (policijske patrole) za sigurnost cestovnog prometa važnije od sigurnosne rekonstrukcija prometnica. To pokazuje i Turanska obilaznica u Karlovcu.
Zbog toga bi trebalo uvesti sljedeće mjere, a povećanje izvjesnosti kažnjavanja za prometne prekršaje trebala biti primarna i temelj strategije sigurnosti cestovnog prometa:

1. Na sve opasne dionice i nadvožnjake postaviti postolja s kutijama za radarske kamere koje mjere brzinu, razmak od vozila, pretjecanja, vezivanje sigurnosnim pojasom, nepropisno korištenje mobitela te prethodne oznake kontrola prometa. U određeni broj, na promjenjivim lokacijama postavljale bi se radarske kamere.

2. Na kritične dionice postaviti dodatnu svjetlosnu signalizaciju koja upozorava na prekoračenje brzine.

3. Ukinuti toleranciju policijskog mjerenja od 10 km/h za brzine do 100 km/h i 10 posto za više te umjesto tolerancije 10/10 uvesti 3/3.

4. Uvesti dodatne kazne za pozivanje policije na očevid prometnih nezgoda samo s materijalnom štetom te mjere da osiguravateljske tvrtke bezuvjetno trebaju prihvatiti nalaz ispunjenog Europskog izvješća o prometnoj nesreći, koje ispunjavaju sudionici nezgode te isplaćivati odštetu.

5. Prethodnim i dodatnim mjerama (nužnim i višestruko isplativim ulaganjima u povećanje policijskih resursa) osigurati uvjete za povećanje prisutnosti policije u aktivnom nadzoru i kontroli poštivanja prometnih propisa.

ZAGREB – Povodom Dana planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, Hrvatska pošta pustit će u optjecaj novu prigodnu poštansku marku pod nazivom „Borba protiv klimatskih promjena – Globalna suša“. Ovogodišnji motiv na marki prikazuje kap vode na dlanu, simbol globalnih suša uzrokovanih klimatskim promjenama. Autorica marke je studentica Mia Štimac, pod mentorstvom izv. prof. Tomislava Vlainića na Odsjeku za studij dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Marka je izrađena u sklopu kolegija Projektiranje – Vizualne komunikacije 3, na drugoj godini preddiplomskog studija dizajna.

Nominalna vrijednost marke iznosi 1,70 eura, a tiskana je u nakladi od 25 000 primjeraka. Izdana je u arčiću od 10 maraka, a Hrvatska pošta objavila je i prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC).Marke su dostupne u poštanskim uredima od 22. travnja te putem internetske trgovine Hrvatske pošte na adresi www.epostshop.hr.

Tekst popratnog letka uznovo prigodno izdanje napisala je Prof. dr. sc. Ivančica Ternjej.

Prema meteorološkim mjerenjima, Zemlja prolazi kroz ubrzane klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, prvenstveno emisijama stakleničkih plinova. Jedna od ozbiljnih posljedica je globalna suša koja ugrožava ekosustave, proizvodnju hrane i dostupnost vode.

Izvješće Europske komisije iz rujna 2024. ističe rekordne temperature i nedostatak padalina, što je dovelo do isušivanja tla i smanjenja protoka vode u velikim riječnim slivovima poput Amazone i La Plate. Ovi uvjeti negativno utječu na poljoprivredu, gospodarstva i opskrbu pitkom vodom.

Toplinski valovi i suše znatno smanjuju prinose u Europi, Africi, Aziji i Americi, dok niske razine rijeka ugrožavaju hidroenergiju i transport. Ako se trend nastavi, milijuni ljudi mogli bi se suočiti s nestašicama hrane i vode, migracijama i sukobima.

U borbi protiv klimatskih promjena ključni su međunarodna suradnja, sustavi ranog upozorenja, otporniji usjevi i održivo upravljanje vodnim resursima. Klimatske promjene utječu na svakog čovjeka, stoga je nužno djelovati odmah.

POŽEGA -  Kako javlja OKCP Požeško-slavonske došlo je do prometne nesreće nešto poslije 9 sati na cesti D-525 iza Pleternice kod vašarišta. U prometnoj nesreći je stradao biciklista na kojega je naletio osobni automobil. Očevid provodi Policijska postaja Pleternica i pri prvim izvještajima biciklist je bio pri svijesti, a prevezla ga je Hitna medicinska pomoć na dalje pružanje medicinsake pomoći.

Nako provođenja očevida i primitka izvješća od PU požeško-slavonske izvijestit ćemo opširnije.

ZAGREB - Vlada RH Saboru je uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, kojim se želi riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti i potaknuti njegovu učinkovitu uporabu, a samu komasaciju ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.

Postupcima komasacije smanjit će se broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku/korisniku i povećati površina parcela. Provedba komasacije i ispunjavanje Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine uvjet su za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Predlaže se smanjenje postotka suglasnosti vlasnika za pokretanje postupka komasacije.

Umjesto suglasnosti od najmanje 50 posto plus jednog vlasnika zemljišta na prijedlog idejnog rješenja komasacije (PIR) uz dodatni uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 67 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na kojem se obuhvatom PIR-a planira komasacija, pri čemu je gotovo nemoguće bilo ispuniti taj uvjet, predlaže se da je dovoljna suglasnost od najmanje pet posto vlasnika zemljišta. Oni moraju biti vlasnici od najmanje deset posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u obuhvatu PIR-a na kojem se planira komasacija.

Izmjenama koje se predlažu daje se i mogućnost Ministarstvu poljoprivrede da samostalno provede komasaciju na određenoj površini poljoprivrednog zemljišta u interesu Republike Hrvatske, bez suglasnosti vlasnika zemljišta, ako je više od 50 posto zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.
Prema Prijedlogu zakona, zemljište obuhvaćeno komasacijom može biti na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

Propisuje se i da se tijekom postupka komasacije u komasacijsko područje može uključiti ili isključiti pojedino zemljište.

Umjesto procjene tržišne vrijednosti zemljišta propisuje se procjena vrijednosti zemljišta.

Donošenje zakona predlaže se po hitnom postupku radi povlačenja sredstava iz NPOO-a, da bi se postigla komasacija 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Protiv 50-godišnjaka slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo Oštećenje tuđe stvari.

Naime, osumnjičeni je u četvrtak 17. travnja 2025. u večernjim satima u Požegi u Ulici dr. Filipa Potrebice na zgradi ispisao grafite.

Protiv počinitelja slijedi kaznena prijava.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje  - 

FOTO: Ilustracija

U petak 18. travnja 2025. oko 13.40 sati u mjestu Ramanovci, 55-godišnjak je kamionskom dizalicom istovarao građevinski materijal te je prilikom istovara građevinske daske došlo do savijanja tzv. vilice za istovar, a potom i pada daske koja je udarila 31-godišnjaka koji je tom prilikom teško ozlijeđen.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje i utvrđivanje svih okolnosti navedenog događaja.

Protiv 25-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U petak 18. travnja 2025. oko 21.30 sati u Požegi u Zagrebačkoj ulici, policijski službenici su u prometu zatekli vozača starosti 25 godina koji je pod utjecajem alkohola od 1,82 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi 1.320,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.  

Policijski službenici tragaju za počiniteljem prometne nesreće koji je pobjegao  -

FOTO: Ilustracija

U petak 18. travnja 2025. oko 14.50 sati u  Kutjevu u Ulici Republike Hrvatske na parkiralištu, nepoznati vozač koji je upravljao nepoznatim vozilom je udario u desni bočni dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 64-godišnjaka.

Nakon udara vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.