
Vladimir
Otvoreno novo Psihološko savjetovalište u sklopu Doma zdravlja u Požegi - ova usluga se vraća nakon 25 godina i za nju ne treba uputnica
POŽEGA - U novo renoviranim prostorima nekdašnje Hitne pomoći u Domu zdravlja Požeško-slavonske županije u Požegi obilježen je početak rada novog Psihološkog savjetovališta namijenjenog jačanju mentalnog zdravlja građana, a koje će djelovati na tri lokacije - u Požegi, Pakracu i Pleternici.
Otvorenjem savjetovališta započinje provedba Posebnog programa osnaživanja mentalnog zdravlja, pokrenutog od strane Ministarstva zdravstva, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i domovima zdravlja diljem Hrvatske. Program ima za cilj omogućiti građanima lakši pristup psihološkoj podršci i savjetovanju te potaknuti otvoren razgovor o mentalnom zdravlju.
Otvorenje je održano simbolično na Svjetski dan mentalnog zdravlja, istaknuo je ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije Marijan Višaticki. - Zdravlje uma i tijela čine nerazdvojnu cjelinu, a svakodnevni izazovi života često nas podsjećaju na to koliko je ravnoteža između njih ključna za našu dobrobit. Ovaj korak neće samo unaprijediti zdravlje, već osnažiti cijelu našu zajednicu stvarajući prostor za rast, razumijevanje i solidarnost - rekao je Višaticki te dodao kako za posjet Psihološkom savjetovanju nije potrebna uputnica.
Kako je ovo velik iskorak u zdravstvenoj zaštiti građana istaknula je i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić. - Nakon 25 godina Psihološka djelatnost je vraćena u domove zdravlja i to je jedan dio sveobuhvatne zdravstvene reforme koja se provodi na području cijele Republike Hrvatske i kojom se želi osnažiti primarna zdravstvena djelatnost kako bi takve usluge bile bliže građanima. O važnosti mentalnog zdravlja ne moramo puno govoriti, a otvaranjem ovih savjetovališta mislim da smo posvjedočili kako idemo u korak s vremenom i sa svim izazovima današnjeg vremena. Posebno bih istaknula izazove u roditeljstvu i mentalno zdravlje djece i mladih koji su, u vremenu digitalnih tehnologija i društvenih mreža, izloženi puno drugačijim utjecajima nego smo mi bili u njihovim godinama.
Voditeljica Službe, Barica Urh, istaknula je kako je četveročlani tim koji će brinuti o mentalnom zdravlju žitelja županije spoj mladosti i iskustva. - Psiholog sam 37 godina i znamo kako su potrebe sve veće i činjenica da će naš Dom zdravlja pružati usluge u području mentalnog zdravlja je velika dobit za cijelu našu zajednicu. Četvero nas je, radit ćemo na tri lokacije, dva psihologa u Požegi i po jedan u Pleternici i Pakracu – rekla je Urh.
Ove godine čak 79 vozača pobjeglo s mjesta nesreće - Bijeg nije rješenje – ostani na mjestu prometne nesreće!
Vozači imajte na umu dogodi li vam se prometna nesreća ako zbog ničega drugog onda iz vozačke solidarnosti te moralnih i humanitarnih razloga ostanite na mjestu prometne nesreće -
FOTO: Ilustracija
U prvih devet mjeseci 2025. na području Policijske postaje Požega evidentirano je ukupno 79 prometnih nesreća u kojima su se vozači udaljili s mjesta događaja. Od toga, u 76 nesreća nastupila je materijalna šteta, dok su u tri nesreće osobe zadobile ozljede.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane su obaveze sudionika prometne nesreće te posljedice u slučaju ne izvršavanja tih obaveza. Obaveze i posljedice se razlikuju ovisno o tome radi li se o prometnoj nesreći s materijalnom štetom ili je u prometnoj nesreći netko ozlijeđen ili je smrtno stradao.
Zašto je bitno ostati na mjestu prometne nesreće?
- Osim izbjegavanja dodatnih pravnih posljedica ostanak na mjestu nesreće odražava odgovornost prema drugima jer život i sigurnost sudionika prometne nesreće mogu ovisiti o vašim postupcima.
- Za bijeg s mjesta prometne nesreće osim novčane kazne u iznosu od 360,00 do 920,00 eura u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta, predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije u trajanju od najmanje šest mjeseci i tri negativna prekršajna boda.
- Sudionik prometne nesreće koji se udalji s mjesta prometne nesreće u kojoj je netko ozlijeđen osim novčane kazne u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura, predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije u trajanju od najmanje 12 mjeseci i šest negativnih prekršajnih boda. U slučaju najtežih prometnih nesreća (teške tjelesne ozlijede i smrt), više ne govorimo o prekršajnoj odgovornosti, već počinitelju slijedi kaznena prijava za izazivanje nesreće te prijava za ne pružanje pomoći.
Zakon o obaveznim osiguranjima u prometu propisuje da osigurana osoba gubi pravo iz osiguranja ako vozač napusti mjesto prometne nesreće prije nego što je :
- „popunio Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način razmjeni osobne podatke i podatke o vozilu u slučaju materijalne štete
- obavijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju u slučaju prometne nesreće u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen“.
Vozači koji napuste mjesto prometne nesreće moraju u cijelosti snositi trošak popravka vozila kojeg su oštetili, kao i liječničku skrb ozlijeđenih osoba.
Vozači imajte na umu dogodi li vam se prometna nesreća ako zbog ničega drugog onda iz vozačke solidarnosti te moralnih i humanitarnih razloga ostanite na mjestu prometne nesreće. Napominjemo da su policijski službenici od 79 prometnih nesreća u kojima su se vozači udaljili pronašli čak 59 vozača.
Zauvijek u srcima i nakon osamnaest godina - Toše Proeski - tuga koja ne prestaje, ljubav koja ne umire...
ZAGREB / NOVA GRADIŠKA - Godine prolaze, ali emocije ne blijede. Toše Proeski ostaje zauvijek glas naše ljubavi i dobrote, dio svake pjesme, humane geste i svakog trenutka kad biramo biti bolji ljudi.
Iako je prošlo više od desetljeća od kako nas je Toše napustio, njegov glas, osmijeh i poruke ljubavi još uvijek odjekuju među njegovim brojnim obožavateljima diljem regije jer on nije bio samo pjevač – bio je simbol dobrote, zajedništva i iskrene emocije.
Zato i danas, osamnaest godina nakon njegovog preranog odlaska, njegovi vjerni prijatelji, fanovi i poštovatelji ne zaboravljaju, već se svake godine okupljaju kako bi mu odali počast. Upravo u tom duhu, u nedjelju, 12. listopada 2025. godine, održat će se spomen-parastos za Tošu Proeskog. Okupljanje započinje svetom misom u 10 sati u Makedonskoj pravoslavnoj crkvi na adresi Nova cesta 178 u Zagrebu.
Bit će to trenutak tišine, molitve i sjećanja na čovjeka čiji je glas spajao narode, generacije i srca.
A u utorak, 14. listopada 2025. u 17 sati, iz Nove Gradiške, točnije ispred Elektrotehničke škole, startat će memorijalni maraton makedonskih atletičara, u čast prerano preminulog glazbenika.
Svi oni koji žele prisustvovati svetoj misi ili podržati maraton, pozvani su da se pridruže i zajedno obilježe sjećanje na našeg neponovljivog Tošu.
Jer legende ne umiru, one žive – u pjesmi, u srcima i u svakom koraku prema boljem svijetu - https://youtu.be/VMT50KhLlRw?si=1MJw929UoSd6lcUq
Održan Obrtnički fokus na temu Zakona o strancima u HOK-u - Administrativno rasterećenje, digitalizacija, obavezno učenje jezika
ZAGREB - U Matici hrvatskih obrtnika održan je Obrtnički fokus na temu izazova poslodavaca u kontekstu Zakona o strancima na kojem su sudjelovali predstavnici državnih tijela nadležnih za Zakon te predstavnici obrtnika.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar i voditeljica Službe za zakonodavstvo i analitiku u Upravi za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova Anita Mandić iznijeli su podatke, usuglasili se da je Zakon donesen u ožujku postigao cilj s obzirom na veliku količinu neprijavljenog rada, velike fluktuacije stranih radnika i makinacije manjeg dijela poslodavaca te najavili da će do kraja godine biti pokrenut zakonodavni postupak izmjena Zakona koje će olakšati provedbu Zakona, ali i dodatno regulirati područje, s naglaskom da je istovremeno riječ i o važnom sigurnosnom pitanju te da je potrebno voditi računa o utjecajima istog na društvo u cjelini, uz zadovoljavanje potreba tržišta i gospodarstva.
Naime, smanjen je broj izdan radnih dozvola s 206.000 tisuća prošle godine na nešto više od 136.000 do kraja rujna, a povećan je udjel zahtjeva za produljenjem dozvola s četvrtine na 35 %, olakšana je zapošljavanje kod novog poslodavca nakon godine dana rada u istom zanimanju, kao i promjena zanimanja kod istog poslodavca. Ove godine podneseno je nešto više od 213.000 zahtjeva te je 80 posto zahtjeva riješeno. Dodatno, ove godine je aktiviran i povećan broj domaćih radnika s evidencije nezaposlenih, uz velik skok u radu uz mirovinu te rast povratnika iz inozemstva u ukupnoj brojci od 13.000. Spomenut je i pilot projekt u suradnji s Filipinima koji će dati jamstvo za 300 provjerenih radnika u kontekstu zdravlja, sigurnosti i vještine, koji će zatim biti ponuđeni hrvatskim poslodavcima.
Predstavnici tijela državne uprave su najavili izmjene i dopune Zakona o strancima za kraj ove godine te najavili administrativna rasterećenja, digitalizaciju, obavezno učenje jezika uz sufinanciranje države 50 %-70 % ovisno o veličini subjekta, produljenje roka važenja sezonske dozvole na više sezona, produljenje promatranog razdoblja za definiranje uvjeta prometa s 6 mjeseci na godinu dana.
Ante Perica iz Hrvatske gospodarske komore upozorio je na promjene trendova kod tvrtki koje se okreću drugim zemljama u potrazi za radnom snagom. Primjerice, prošle godine u prvih devet mjeseci zabilježen je dolazak 10 tisuća stranih radnika iz Bangladeša, a ove godine u istom razdoblju samo 3 tisuće. Strani radnici dolaze u najvećoj mjeri iz BIH, Nepala i Srbije, dok na četvrtom mjestu dolazi do promjene – zauzimaju ga Filipinci, a Indijci padaju na peto mjesto.
- Do unatrag pet godina nije bilo potrebe za stranim radnicima, a do sada, u 40 godina moga poslovanja, ovo je najveći izazov i problem s kojim smo se susreli. Obrazovni sustav nije odgovarao tržištu rada, nastao je vakuum te su strani radnici potreba. Nema radnika iz Hrvatske ni okruženja, bazen je prazan. Upozoravam na ugovore s investitorima koje nije moguće provesti ukoliko nemamo radnu snagu ili čekamo prekomjerno na izdavanje dozvola za njihov rad. Dodatno, poslodavci su uvjetovani na neprimjereno povećanje plaća koje ne prati kvaliteta rada - upozorava Antun Trojnar, potpredsjednik HOK-a zadužen za građevinarstvo i obrtnik koji zapošljava strane radnike, apelirajući da se mora ubrzati procedura izdavanja dozvola.
Mihovil Vuković, voditelj Odjela za gospodarstvo i savjetovanje HOK-a, naglasio je da je najveći broj upita obrtnika s terena vezan uz dužinu trajanja izdavanja dozvole, uz apel da većina uzornih poslodavaca ne smije biti kažnjena zbog nemara nekolicine. Pozdravio je produljeno trajanje dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine te za sezonskog radnika s 6 na 9 mjeseci, ali i istaknuo problem propisivanja određenog prometa te obaveza zapošljavanja hrvatskog državljanina na godinu dana kao uvjete za dobivanje dozvole. Također, naglasio je korektnu i konstruktivnu suradnju u okviru Radne skupine Zakona o strancima te istaknuo da se glas obrtnika čuje i uvažava, pozdravivši pristanak na brojne inicijative HOK-a u novim izmjenama i dopunama koje se tiču administrativnog rasterećenja, digitalizacije, sezonskog rada te olakšanog zapošljavanja provjerenih stranih radnika.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil je podsjetio na brojna traženja HOK-a prema nadležnim tijelima u smjeru tumačenja i prilagodbe Zakona, nadopunivši iznesenu problematiku i s problemom smještaja radnika te izdavanja dozvola za boravak i rad sezonskih radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na samo 90 dana, što se pokazalo nedovoljnim na terenu.
Konstituirajuća sjednica novog saziva Dječjeg gradskog vijeća Pleternice - nova dječja gradonačelnica je učenica Petra Kladarić
PLETERNICA - U sklopu obilježavanja Dječjeg tjedna u Pleternici, održana je konstituirajuća sjednica novog saziva Dječjeg gradskog vijeća Grada Pleternice, na kojoj su mladi vijećnici izabrali svoje novo vodstvo i dječjeg gradonačelnika.
Na početku sjednice, dobrodošlicu novim vijećnicima uputila je voditeljica Dječjeg gradskog vijeća Valentina Stojčević, koja je tom prilikom istaknula važnost njihovog angažmana i zahvalila dosadašnjem sazivu na trudu i idejama koje su doprinijele razvoju dječje participacije u gradu. - Ponosna sam na sve dosadašnje vijećnike koji su svojim zalaganjem pokazali koliko je važno da se i glas djece čuje. Sigurna sam da će i ovaj novi saziv nastaviti istim putem, s puno kreativnosti i želje da Pleternicu učini još ljepšim gradom za svu djecu.
Gradonačelnica Marija Šarić čestitala je novim vijećnicima na izboru te ih pozvala da otvoreno iznose svoje mišljenje, prijedloge i ideje. - Vi najbolje znate što bi se u našem gradu moglo poboljšati kada je riječ o djeci i mladima. Slobodno recite sve što mislite, sve što želite promijeniti. Zajedno možemo Pleternicu učiniti još ljepšim i ugodnijim mjestom za život.
Za novu dječju gradonačelnicu je izabrana učenica Petra Kladarić, a za njezinu zamjenicu izabrana je Korina Vukušić.
Na kraju sjednice, vijećnici su imali priliku postaviti pitanja gradonačelnici i iznijeti svoje prijedloge o aktivnostima i projektima koje bi voljeli vidjeti u budućnosti.
Osim susreta s vijećnicima, gradonačelnica se družila i s učenicima područnih škola u Brodskom Drenovcu i Ratkovici, gdje su uz topli kakao i kroasane razgovarali o njihovim idejama, željama i svakodnevnim školskim temama.
Sve aktivnosti koje su iza pogledajte u galeriji, a one koje nas još očekuju do kraja tjedna možete pogledati na plakatu u prilogu.
Požežanka Lana Derkač na književnom "Festivalu Poligon" u Mostaru
MOSTAR - Održan je jubilarni deseti književni "Festival Poligon" u Mostaru kojeg je organizator i pisac Mirko Božić otvorio predstavljanjem stvaralaštva dvoje pisaca iz Hrvatske - Požežanke Lane Derkač i Zagrepčana Davora Šalata. Ove godine tema festivala je bila „književnost kao oruđe ili oružje”. Božić je istaknuo da pisci, u okolnostima sve većih društvenih polarizacija, moraju imati slobodu stvaranja složenih književnih svjetova i da treba snažno osuditi prijetnje književnicima.
Lana Derkač i Davor Šalat, u razgovoru koji je s njima vodila mostarska pjesnikinja Anita Pajević, govorili su o svojoj književnosti, načinima pisanja i doživljavanju svijeta. Pročitali su i po nekoliko svojih pjesama pred brojnim posjetiteljima u mostarskoj Knjižari/Klubu knjige„Ivo Andrić“.
U programu je nakon njih nastupio i kantautor Ivan Škrabe iz Hrvatske koji je uživo izveo svoj novi autorski album. Derkač i Šalat nastupili su dan kasnije i u Gimnaziji fra Grgo Martić, u kojoj su učenicima predstavili svoje poetsko stvaralaštvo i održali kratku pjesničku radionicu.
Sudionici festivala druge i treće večeri bili su crnogorska pjesnikinja Dragana Tripković i bosanskohercegovački prozaik Josip Mlakić. U sklopu Festivala pisci su posjetili i Makovu hižu u Stolcu, muzejsko-galerijski centar Fondacije Mak Dizdar, posvećen životu i djelu toga velikoga pjesnika.
U obiteljskoj kući 33-godišnjaka pronašli cannabis marihuanu a 59-godišnjak prilikom renoviranja kuće pronašao 3 ručne bombe
Protiv 33-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog marihuane -
FOTO: Ilustracija
U četvrtak 9. listopada 2025., policijski službenici su temeljem naloga Općinskog suda u Bjelovaru pretražili obiteljsku kuću na području Lipika i osobni automobil u vlasništvu 33-godišnjaka te pronašli manju količinu cannabis marihuane.
Protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.
59-godišnjak ta vrijeme renoviranja kuće pronašao 3 ručne bombe zaostale iz Domovinskog rata -
FOTO: Ilustracija
U četvrtak 9. listopada 2025. na području Pakraca, 59-godišnjak je prilikom renoviranja kuće pronašao i dragovoljno policijskim službenicima predao tri ručne bombe za koje je utvrđeno da su zaostale iz Domovinskog rata.
Navedene bombe je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.
I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".
23-godišnjak zbog neprilagođene brzine udario u automobil ispred sebe a 26-godišnjak i 59-godišnjak okrznuli automobil i autobus prilikom mimoilaženja
Dogodile su se dvije prometne nesreće bez ozlijeđenih osoba -
FOTO: Ilustracija
U četvrtak 9. listopada 2025. oko 7.05 sati u Požegi u Osječkoj ulici, 23-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine udario je prednjim lijevim dijelom vozila u zadnji desni dio osobnog automobila kojim je upravljao 63-godišnjak.
Na mjestu događaja je 23-godišnjaku naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Istoga dana, oko 19.25 sati u mjestu Viškovci, 26-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom i 59-godišnji vozač koji je upravljao autobusom, prilikom mimoilaženja nisu ostavili dovoljan razmak između svog vozila i vozila s kojim se mimoilaze. Tom prilikom došlo je do udara lijevog bočnog ogledala vozila kojim je upravljao 26-godišnjak u prednje lijevo putno svijetlo vozila kojim je upravlja 59-godišnjak.
Obojici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Novo stanje s Afričkom svinjskom kugom u RH - Rješenje o zonama ograničenja I i III u 4 slavonske županije
Na dan 9. listopada 2025. godine na snagu je stupila nova Provedbena odluka (EU) 2025/2051 оd 6. listopada 2025., kojom su utvrđene zone ograničenja I i III na području Republike Hrvatske.
Reakcija na novi pokušaj lobiranja mesne industrije u EU-u da se kobasica, steak i burger ne mogu tako zvati ako nisu mesnog porijekla
Nakon što su eurozastupnici izglasali da se kobasica, steak ili burger neće moći u prodaji zvati tim imenima ako nemaju mesno životinjsko porijeklo reagirali su iz udruge Prijatelji životinja. Oni smatraju apsurdnim i štetnim novi pokušaj lobiranja mesne industrije prema zakonodavstvu EU-a s ciljem zabrane naziva poput kobasica, pašteta i burgera za proizvode od biljnog mesa. „Takva politika iznimno je opasna u vremenu klimatskih promjena i drugih negativnih posljedica mesne industrije. U suprotnosti je s nužnim nastojanjima da se poveća konzumacija biljnih proizvoda, što je ključna smjernica svih niskougljičnih strategija. Ovo je još jedan pokušaj kočenja širenja biljnog mesa, koje može spasiti svijet nudeći poznate okuse bez štetnog utjecaja na zdravlje, životinje, klimu i okoliš”, ističe Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Dodaje da je kobasica uvijek kobasica, bez obzira na sastav: „Nazivi poput ‘kobasica’ ili ‘burger’ opisuju oblik proizvoda, a ne njegovo podrijetlo. Takvi nazivi ne zbunjuju potrošače, dok bi izmišljeni nazivi poput ‘vege diskova’ za biljne burgere ili ‘vege cjevčica’ za biljne kobasice izazvali pravu zbrku jer se prehrambenim proizvodima pripisuju neprehrambeni nazivi. Dovoljno je jednostavno dodati riječ ‘biljni’ i time jasno pokazati o kakvom se proizvodu radi.”
Europski parlament već je rekao „ne” zabrani
Prijatelji životinja uputili su 2020. dopis hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu apelirajući da ne podrže zabranu korištenja termina „burger”, „kobasica”, „odrezak” i sl. za biljne proizvode. Europski parlament tada je odbacio sličan prijedlog i potvrdio da izrazi poput „vegetarijanski burger” ne dovode potrošače u zabludu. I Europska komisija više je puta naglasila da postoje dovoljni propisi, dok ankete Europske organizacije potrošača pokazuju da do 80 % potrošača nema ništa protiv upotrebe poznatih naziva (npr. „hamburger”, „kobasica”) za proizvode biljnog podrijetla kada su jasno označeni.
Zabrana štiti mesnu industriju, a ne potrošače
Mnogi potrošači biraju biljne alternative jer žele okus sličan mesu, ali bez štetnog utjecaja na zdravlje, okoliš i životinje. Nazivi koji jasno pokazuju da je riječ o biljnom proizvodu sličnom mesnom pomažu im u odabiru i pripremi jela. Europa danas predvodi globalno tržište mesa biljnog podrijetla, sa zaradom od 2,7 milijarda eura u 2024., što donosi nove prilike poljoprivrednicima i veći izbor potrošačima. Hrana biljnog podrijetla ključna je za ostvarenje klimatskih i zdravstvenih ciljeva EU-a, a zabrana takvih naziva išla bi upravo protiv toga.
„Ova zabrana neće štititi potrošače, već profitne interese mesne industrije, koja se osjeća ugroženo naglim porastom potrošnje biljnih zamjenskih proizvoda. Sve to događa se u vremenu kada se meso jede više nego ikad prije, kada svaki drugi građanin umire od bolesti srca i krvnih žila i u porastu je karcinom debelog crijeva, a ni deset posto populacije Hrvatske ne dostiže preporuku Svjetske zdravstvene organizacije o minimalnoj dnevnoj količine biljne hrane potrebnoj za zdravlje organizma”, ističu Prijatelji životinja.
Potpišite peticiju da EU povuče zabranu!
Pozivaju sve da na www.noconfusion.org potpišu peticiju kojom se traži da EU povuče zabranu korištenja mesnih naziva za biljne proizvode. „Onaj tko želi kupiti kobasice od mesa svinje to može učiniti jednako kao i onaj tko želi kupiti kobasice od biljnog mesa, bez obzira na to što se oba proizvoda zovu kobasice. Sve ostalo je velika politička farsa koja šteti kupcima. Pustimo ljude da jedu kobasice i da ih tako zovu neovisno jesu li punjene mesom svinje ili biljnim sastojcima! Ljude je nemoguće prisiliti da jedu meso ako oni to ne žele i neće ih na to prisiliti ni naziv proizvoda. Umjesto zabrana, trebamo podržati inovacije i održivost promicanjem jednakih uvjeta te jasno označenih opcija na biljnoj bazi koje osnažuju izbor potrošača i ubrzavaju proizvodnju klimatski prihvatljive i zdrave hrane”, poručuju Prijatelji životinja.