DUBROVNIK - Subota 25. svibnja  je za džudaše Judo kluba "Slavonac"  iz Čaglina i njihove obitelji bila rezervirana za džudo na malim ekranima, točnije praćenje Prvenstva Hrvatske za uzrast do 14 godina u Dubrovniku na koje je otputovalo pet džudaša, Iva Čančar, Nemanja Đukić, Rafael Ćosić, Ivano Bošnjak i Ivona Švajda. Svi su oni vlasnici velikog broja medalja s turnira, ali Prvenstvo Hrvatske je jedanput godišnje što stvara dodatno opterećenje prije svakog izlaska na borilište. Ovo prvenstvo zbog ozljede na borilište nije izašla Ella Lukas, što ju nije spriječilo da svojim prijateljima da podršku iz prvih redova zajedno sa svojom obitelji. Svih pet džudaša intenzivno se pripremalo kroz posljednja 3 mjeseca, te ih nisu obeshrabrile ni viroze koje su ih zahvatile u posljednjim danima pred prvenstvo.

Svoje borbe odradili su odlično. Iva, Nemanja i Rafael su „ulazno“ godište u ovom uzrastu i pravo natjecanja u njemu imaju i sljedeće godine. Bez obzira na navedeno, Iva upisuje 3 pobjede i 1 poraz i na ovom velikom natjecanju osvaja brončanu medalju. Rafael odlično započinje natjecanje pobjedom, te na kraju završava na petom mjestu s ostvarene 3 pobjede i 2 poraza, korak do brončane medalje. Bez obzira na poraz u borbi, Nemanji  je ovo bilo jedno veliko iskustvo i sigurno će sljedeće godine doći i zasluženi rezultat. Posljednji na borilišta izlaze Ivano i Ivona kao iskusniji borci ove peteročlane ekipe i oboje su se borili u najbrojnijim kategorijama ovog natjecanja. Ivano odrađuje odlične 3 borbe za redom, ali u polufinalu nakon duge i neizvjesne borbe izlazi s porazom. U posljednjoj borbi, uvjerljivim i sigurnim nastupom, pobjeđuje i osvaja brončanu medalju. Ivoni je ovo drugi nastup na Prvenstvu RH, ali nakon prošlogodišnjeg trećeg mjesta postavlja si za cilj stati na najviše postolje. U borbe ulazi sigurna i smirena, odrađuje odlično sve četiri borbe i osvaja zlatnu medalju. Nakon tri dana avanture, koliko je ova morala trajati zbog duljine puta, džudaši su sretno doputovali kući gdje su ih na organiziranom dočeku čekali prijatelji iz kluba, roditelji i članovi obitelji, svi sretni i zadovoljni ostvarenim rezultatom.

Svima okupljenima trener se obratio prigodnim riječima – „Imam potrebu još jednom se zahvaliti svima vama. Od vozača Maria i Vjeke koji su nas vozili na državno, obitelji Lukas koja nam je bila velika podrška u Dubrovniku, svim roditeljima koji su sudjelovali u organizaciji dočeka te svima onima koji su došli na doček. Napravili smo ogromnu stvar, osvojiti državnu medalju je veliki uspjeh i nagrada za sav trud,znoj i odricanje koje je neophodno za ovakav uspjeh. Ponosan sam na sve vas a posebno na svoje džudaše koji su marljivo radili,skidali kile, mnoštvo odricanja samo sa jednim ciljem a to je osvajanje državne medalje. Siguran sam da je ovo samo jedna u nizu ovakvih fešta i da će se na popis osvajača državnih medalja upisati još naših džudaša a do tada nastavljamo ono bez čega nema uspjeha a to je trud, rad i upornost na strunjačama - rekao je trener Robert Garc.

Zahvale idu i načelnicima, gospodinu Daliboru Bardaču i Tomislavu Trtnju, koji podržavaju rad našeg kluba i omogućuju nam sudjelovanje na ovako velikim natjecanjima, pa makar oni bili i stotinama kilometara daleko.

Kako nam se približavaju europski izbori, tako je Unija, kao i njezine članice, svjesnija da je narušeno njeno zdravlje. Europske institucije i dalje se ponašaju neodgovorno i udaljeno od građana, donositelji odluka su propustili prilike da zaštite okoliš i osiguraju normalne troškove života, krajnja desnica jača u nekim zemljama, a velike kompanije utječu na velik broj političara. Vrijeme je da se naši glasovi čuju, trenutak je da se stotinu milijuna građana EU pita za mišljenje, poručuju organizacije Gong i Corporate Europe Observatory.

Nedostatak odgovornosti

Prečesto su se u proteklih pet godina institucije EU pokazale neodgovornima i distanciranima. Tijekom pandemije COVID-19 pregovori o opskrbi cjepivima između predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i najvećih proizvođača bili su obavijeni tajnom. Postoje naznake da je ovaj pristup doveo do viših cijena i nepovoljnih ugovora za države članice EU-a, a nedavno je i Ured europskog javnog tužitelja započeo istragu o ulozi predsjednice u pregovorima o mega-ugovoru s Pfizerom iz travnja 2021.

Kada je belgijska policija u prosincu 2022. pretražila urede Europskog parlamenta i domove nekoliko zastupnika i asistenata, pojavile su se fotografije kofera punih novca. Godinama je skupina sadašnjih i bivših zastupnika blisko surađivala sa stranim vladama kako bi promovirala njihove interese u EU. Ovaj skandal, nazvan Qatargate, izazvao je šokove u zakonodavnom tijelu EU, ali obećanja o uvođenju mnogo strožih pravila o transparentnosti i etici brzo su zaboravljena, a poduzete reforme bile su malo više od mrtvog slova na papiru.

Nedostatak hitnih akcija

Političari Unije propustili su shvatiti ozbiljnost trostruke planetarne krize - klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti i odgovoriti čvrstim i hitnim akcijama. Šokantna invazija na Ukrajinu otkrila je ovisnost EU-a o fosilnim gorivima iz Rusije, no umjesto obuhvatnog prestrukturiranja našeg gospodarstva kako bi se omogućila energetska učinkovitost, stvarna obnovljiva energija i preraspodjela, Komisija je dala fosilnoj industriji glavnu riječ i zaključala nas u spiralu cijena energije, korporativnog profiterstva i još veću ovisnost o fosilnim gorivima.

U međuvremenu,  nisu se ostvarila obećanja Unije da će obnoviti postojeća pravila o kemikalijama kako bi se štetne kemikalije brže uklonile iz potrošačkih dobara i zaustavilo izvoz opasnih tvari koje su već zabranjene u EU. I još jedna ambicija, smanjenje upotrebe pesticida za polovinu do 2030., toliko je oslabljena da je povučena iz zakonodavnog rasporeda.

Drugi pozitivni prijedlozi EU-a, uključujući stroža pravila za korporativne lance opskrbe u inozemstvu, planove za obnovu oštećenog zemljišta i voda nakon desetljeća gubitka bioraznolikosti i smanjenje otpada od ambalaže, su odgođeni, oslabljeni ili ukinuti.

Korporativna dominacija

Ono što svi gore navedeni primjeri imaju zajedničko je da je njihova sudbina oblikovana miješanjem korporativnih lobista. Prema posljednjim podacima, 29.000 profesionalnih lobista svakodnevno utječe na donošenje odluka u EU. Većina njih radi za velike tvrtke poput Amazona, Shella ili Bayera, bilo izravno za samu tvrtku, bilo za saveznike industrije. Njihovi ukupni proračuni iznose stotine milijuna, možda i milijarde eura, ali točan iznos nije poznat.

U proteklih pet godina, progresivni zeleni i socijalni prijedlozi bili su predmet nemilosrdnog lobiranja od strane najvećih kompanija u području kemijske industrije, proizvodnje pesticida i fosilnih goriva i njihovih saveznika. 

Nažalost, previše političara u EU i nacionalnim parlamentima odradilo je posao za lobiste iz industrija, napadajući ambiciozne zelene prijedloge i slabeći ih tako da postanu sjena onoga što su nekad bili. Previše političara i dalje vjeruje u zastarjelu ideologiju koja pretpostavlja da je ono što je dobro za velike korporacije neizbježno dobro za Europu.

Građani su iznevjereni. Ne samo da se suočavamo sa zdravstvenim i ekološkim posljedicama zagađenja, gubitka bioraznolikosti i globalnog zatopljenja, već se suočavamo i s visokim cijenama koje nadmašuju rast plaća, stalnom štednjom i nedostatkom pravedne tranzicije za radnike u zagađujućim industrijama.

Prijetnja demokraciji

Postoji stvarni rizik da će nezadovoljni birači u Europi birati krajnju desnicu na nadolazećim izborima za EU. Krajnja desnica sve češće koalira s desnim centrom ili liberalnim strankama u europskim zemljama.

Ako se ovaj trend preslika na EU razinu nakon ovih izbora, dodatno će ugroziti demokratske vrijednosti i živopisne, multikulturalne zajednice, sabotirati društveno i ekološki ambiciozne politike za prevladavanje krize troškova života i okoliša. Novac se slijeva u Europu iz ultrakonzervativnih američkih zaklada, uključujući one s agendom povratka unatrag po pitanjima spola, pobačaja i prava LGBTQIA+ osoba.

Građani, radnici i naš planet zaslužuju bolje

Trebamo političare koji će dati prednost odlučnim akcijama kako bi naše lokalne zajednice i okoliš bili zdraviji. Trebamo veću transparentnost i odgovornost donositelja odluka kako bi ispunili svoja obećanja i dali prednost demokratskim vrijednostima. Trebamo nove načine upravljanja korporativnim lobijima, posebno onima koji proizvode fosilna goriva, plastiku i toksične tvari, kako ne bi uništili ambiciozne regulative.

Iskoristite svoj glas 9. lipnja. Proučite izborne programe kandidata; postavite im pitanja o njihovim politikama koje planiraju zastupati; pošaljite im materijale o korporativnom utjecaju i demokratskoj reformi i tražite od njih više.

Stvari nisu išle dobro u proteklih pet godina, ali europski izbori su važna prilika da barem počnemo ispravljati situaciju.

POŽEGA - Prije nekoliko dana objavljena je knjiga o prošlosti i sadašnjosti požeške parohije. Autor knjige je povjesničar Vinko Tadić. Knjiga nosi naslov „Dijalog u šumskoj dvorani – tragovima paroha požeških“. Na rubu parohijskoga dvorišta u Požegi smještena je mala šuma. Taj je prostor uređen za susrete vjernika i drugih građana. Tim prigodama ondje se vode razgovori o raznim temama. Požeški paroh Nikola Petrović taj je prostor nazvao šumskom dvoranom. Riječ je o trećoj knjizi autora Vinka Tadića. Knjiga je izašla kao osma u nizu Biblioteke "Fragmenti prošlosti". Obuhvaća opis i analizu cjelokupne prošlosti i sadašnjosti požeškeparohije te susjednih seoskih parohija Požeške kotline i područja Našica. Danas je taj prostor u nadležnosti požeškoga paroha. Autor je požešku parohiju pozicionirao u kontekst kompleksnih društvenih prilika tijekom prošlosti. Omogućio je duboke uvide u složene probleme. Uočio je čitav niz važnih niti u prošlosti pravoslavnih vjernika navedenoga područja. Knjiga je značajan doprinos kulturnoj povijesti zapadne Slavonije. Profesor Vinko Tadić istražio je pisane izvore 18., 19. i 20. stoljeća, ali i obavio brojne razgovore sa svjedocima suvremene povijesti. Ta publikacija bit će korisna povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, antropolozima, etnolozima, arheolozima, teolozima, psiholozima, arhitektima i drugim stručnjacima. Do sada nije objavljena slična knjiga o nekoj pravoslavnoj parohiji na prostoru od Vardara do Triglava. Recenzenti su: dr. sc. Dragutin Babić, prof. dr. sc. Aleksandra Kučeković i prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže. Urednica je dr. sc. Mihaela Markovac.

Među ostalim, u knjizi su prikazana i stradanja srpske pravoslavne zajednice u Drugom svjetskom ratu. Tih godina ustaše su gotovo potpuno uništili židovsku zajednicu. Mnogi Hrvati i rimokatolici stradali su kao žrtve ustaške represije. Franjo Pipinić, župnik župe svete Terezije Avilske u Požegi, bio je odan Crkvi i građanima Požege. Neposredno nakon uspostave vlasti NDH u požeškom kraju 1941. godine, o djelovanju ustaša napisao je: „Počinje klanje i ubijanje!“ Najmasovniji zločin nad civilima u Požeškoj kotlini izvršen je 16. kolovoza 1942. godine u selu Sloboštini. Prema istraživanju dr. sc. Dane Pavlice, utemeljenom na dokumentima s ekshumacije, toga dana ustaše su bacili u seoske bunare 954 žene i 142 djece. Većina žrtava bile su srpske izbjeglice s Kozare te 246 stanovnika obližnjih sela. Primjerice, samo od 13. do 20. kolovoza 1942. ustaše su ubili 1.382 civila u selima zapadnoga dijela Požeške kotline. Te zločine osudioje svećenik Franjo Pipinić. O stradanju u Sloboštini te okolnim selima pisali su brojni hrvatski i strani autori. Župnik Franjo Pipinić osudio je uništavanje pravoslavnih sakralnih objekata i paljenje sela nastanjenih srpskim življem u požeškom kraju. Osobno je spriječio pokušaj uništenja crkve u Vrhovcima. Time je izravno doveo u opasnost vlastiti život. Uslijed tih prilika znatan dio Hrvata i rimokatolika, zajedno sa Srbima i drugim narodnostima, suprotstavio se ustaškom režimu odlaskom u partizane. Velečasni Franjo Pipinić je smatrao da je partizanski otpor odgovor na masovne ustaške zločine nad civilima. Tih godina pravoslavnim Srbima pomagao je i rimokatolički svećenik Đuro Stehno. U poratnom razdoblju došlo je do zločina osvete dijela pobjednika nad znatnim dijelom poraženih snaga i njihovim suradnicima. Protivnici komunističke vlasti bili su izloženi pritisku i represivnim postupcima.

Autor je prikazao kompleksne crkvene prilike tijekom autoritarnoga, ali i modernizacijski usmjerenoga socijalističkog sustava u požeškoj parohiji. Demantirao je neutemeljene teze o asimilaciji Srba u Hrvatskoj tijekom socijalizma te navodnom potiskivanju njihova identiteta u zapadnoj Slavoniji od 1945. do 1990. godine. Prema Natku Martiniću Jerčiću, godine 1989. od ukupno 31 člana Općinskoga komiteta Saveza komunista Hrvatske u Slavonskoj Požegi bilo je 18 Hrvata, 9 Srba i 4 Jugoslavena. Prema Vjeranu Katunariću i Dragi Roksandiću, 1984. godine u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj među političkim dužnosnicima bilo je 17,7 % Srba, a među gospodarskim čelnicima 12,5 % Srba. U prvoj polovici osamdesetih godina 20. stoljeća u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj živjelo je 11,5 % građana srpske nacionalnosti. Primjerice, na području koje danas opslužuje požeški paroh, bez parohije sa sjedištem u Gradištu, od 1949. do 1976. godine bilo je u prosjeku 115 krštenja godišnje, a od 2000. do 2022. godine, obavljeno je prosječno13 krštenja godišnje. U socijalizmu to područje opsluživala su šestorica paroha, a danas samo jedan. Važna su i kazivanja praktičnih pravoslavnih vjernika. Navode da su u socijalističkoj Slavonskoj Požegi slobodno odlazili u crkvu. Autor je ukazao i na teškoće s kojima se povremeno susretala pravoslavna parohija u Požegi tijekom socijalizma. To se odnosi na nacionalizaciju dijela imovine, ukidanje vjerske nastave u državnim školama, komplikacije prilikom dobivanja suglasnosti za gradnju crkve itd. S tim problemima susretale su se i druge vjerske zajednice.

Knjiga „Dijalog u šumskoj dvorani – tragovima paroha požeških“ znatno je proširila saznanja o važnim segmentima prošlosti požeškoga kraja. Zanimljivo je spomenuti da je autor Hrvat i rimokatolik. Ovo djelo posvećeno je „uspomeni na Nikolu Dugandžiju, Josipa Dumića, Rajka Grujića, Vjekoslava Marića i Zlatka Uzelca u znak poštovanja i zahvalnosti“.

Autorica teksta: N. H.

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu provodila se u noći sa subote na nedjelju.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 115 prekršaja, od čega izdvajamo deset prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 12 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 72 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečen je i jedan recidivist.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 24. svibnja 2024. oko 17.35 sati u Požegi u Cerničkoj ulici gdje su policijski službenici u prometu zatekli 54-godišnjeg vozača koji je za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta i ukinuta upravljao mopedom. Također je utvrđeno da je mopedu istekla važnost tehničkog pregleda i osiguranje vozila.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.240,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „AM“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

VELIKA - Trodnevna manifestacija „Čuvajmo običaje zavičaja“ u Velikoj je već duga tradicija a treći dan je održana i 32. Međunarodna smotra folklora, jedna od najvećih u Požeštini. Sve je krenulo sa svečanom povorkom svih sudionika Smotre koju su predvodile svečano ukrašene konjske zaprege Konjogojske udruge Valis Aurea. Po drugi puta povorka je krenula sa novog veličkog Trga hrvatskih branitelja. Nakon svečane povorke ulicom i prolaska kroz veliki šator gdje su ih toplo pljeskom pozdravili okupljeni gledatelji započeo je prikaz koreografiranih plesova i pjesama folklornih društava koja su došla na smotru. Šator je ponovno bio pun gledatelja, a svi su oni došli uživati u prelijepim prizorima narodnih nošnji iz raznih krajeva i zvucima tradicije.

Sve je uvodno pozdravio Bernard Gruić, predsjednik Kulturno umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" iz Velike, zahvalivši se svima koji su pomogli u organizaciji, predsjednica Općinskog vijeća Anamarija Sikirić ispred općine Velika, a zamjenik županice Ferdinand Troha je smotru proglasio otvorenom. Smotru je vodio Boris Benčić i uveseljavao posjetitelje svojim dosjetkama. Uslijedili su nastupi Veličkih mažoretkinja koje su velikim pljeskom podržale mame, tate, bake, djedovi i ostali.

Prvi su nastupili domaćini iz KUD-a Ivan Goran Kovačić Velika, a od gostiju tu su bili već tradicionalni KUD Šijaci Biškupci, KUD Klokotić iz Rumunjske, Češka beseda Kaptol, KUU Miljevci iz Miljevaca kod Drniša, KUD Jasen iz Šaptinovaca, KUD Tomislav iz Sibinja, Hrvatska izvorna grupa Budimpešta, HKUD „Dubrave“ Aladinići iz Bosne i Hercegovine, Radničko kulturno umjetničko društvo Rudar iz Raše, KUD "Orljava" Pleternica i za kraj Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec Tavankut iz Srbije.

Za sve posjetitelje i sudionike organizirana je i vrijedna tombola, a za sudionike je pripremljena večera, za koju je lovačko društvo iz Velike pripremilo slavonski čobanac i pečene odojke na ražnju. Druženje se nastavilo dok gostujuća društva nisu morala krenuti na put do svojih mjesta iz kojih su došli prijateljima u Veliku. 

Protiv 46-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da je dana 25. svibnja 2024. oko 18 sati u Lipiku na raskrižju ulica Ante Starčevića i Nikole Tesle, 46-godišnjak zaustavio osobni automobil kojim je upravljao 25-godišnjak te ga verbalno i tjelesno napao. Tom prilikom 25-godišnjak je lakše ozlijeđen.

Protiv 46-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

KAPTOL - Niz od pet izvanrednih koncerata klasične glazbe objedinjenih u 1. Festival klasične glazbe Kaptol 2024. , održava se tijekom svibnja i lipnja u akustički atraktivnim prostorima bajkovitog Kaptola. Mjesta iznimno bogate kulturno-povijesne baštine i identitetske važnosti. U samom srcu Zlatne doline moći ćemo čuti izvrsne soliste i sastave, sinergiju lokalnih glazbenika i gostiju, spoj iznimno nadarene glazbene mladosti i dobro provjerenog iskustva u izvedbama klasične glazbe nastale od vremena srednjeg vijeka do najnovijih ostvarenja.

Mala jedinstvenost i posebna vrijednost ovog prvog izdanja Festivala je posvećivanje pažnje te oživljavanje spomena na naše značajne pojedince – zavičajne umjetnike koji su rođeni ili živjeli nekada baš tu – u našim kućama, hodali po našim livadama, šumama, dvorištima, ulicama ili trgovima poput Ive Čakalića, Vilima Korajca, Napoleona Špuna Strižića ili Petra Markovića, i koji su zasigurno kao i mi inspirirani prirodnim ljepotama rodne Slavonije stvarali svoja umjetnička djela, a danas u tim umjetničkim djelima (možda pomalo neotkriveni) čekaju da i nas inspiriraju.

Koncerte 1. Festivala klasične glazbe Kaptol 2024. slušat ćemo na dvije lokacije: u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla apostola i crkvi sv. Jurja unutar drevnog Starog grada prema a očekuje nas još dva koncerta:
30. 5. - Violončelistička senzacija (Hana Rabadan, Krešimir Popović) gošća: Mia Raguž
2. 6. - Mladi klasičari (Lovro Ticl, Lovro Čutić i Mihael Mojzeš)

Festival organizira Udruga glazbenika “A VISTA!” Požega uz pomoć Ministarstva kulture i medija RH, Općine Kaptol, Župe Kaptol i mnogih drugih dobročinitelja.

Porazno je što na polovini 2024. godine raspravljamo o izvješću koje donosi pregled stanja prava djece u Hrvatskoj za 2022. godinu. To je nažalost loša praksa u Hrvatskom saboru da se o važnim pitanjima i problemima raspravlja sa odgodama od najmanje godinu dana, jer sada bi već trebali raspravljati o izvješću za 2023. godinu. Klub SDP-a a će uputiti Zaključak kojim se poziva predsjednika Hrvatskog sabora da se ubuduće godišnja izvješća pravobranitelja stavljaju na plenarnu raspravu u najkraćem roku po zaprimanju izvješća, a najkasnije do isteka tekuće godine.

Također, pozivamo predsjednika Hrvatskog sabora da se sva postojeća neraspravljena izvješća pravobranitelja za 2022. godinu stave na plenarnu raspravu u najkraćem mogućem roku.

Brojke su sve lošije, puno je problema što se tiče prava djece i skrbi o djeci i upravo stavljanje pravovremeno u fokus teme zaštite djece može doprinijeti zaštiti njihovih prava.

Među ključnim problemima pravobraniteljica je istaknula dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje djece te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Danas se situacija nije puno promijenila i svi ovi prioriteti su obilježeni još većim izazovima.

Prema podacima za 2022. godinu Ured pravobraniteljice za djecu je zaprimio 296 prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci, što je porast za 27 više nego u 2021. godini. Potrebno je poboljšati međuresornu suradnju i žurnom postupati po svakoj prijavi nasilja, bez obzira radi li se o vršnjačkom nasilju ili nasilju u ustanovama.

Pojedini resori unatoč sporazumima i protokolima često ne postupaju koordinirano i još uvijek sustavi nemaju povratne informacije o pojedinim slučajevima niti se na taj način štite prava i interesi djece. Također, potrebno je educirati djelatnike radi zaštite interesa djece, prepoznavanja nasilja, jer škole u pojedinim slučajevima banaliziraju nasilje ili neadekvatno postupaju u sprječavanju ponavljanja nasilnog ponašanja, što može ugroziti interese djece.

S obzirom na sve veći broj djece s teškoćama u razvoju, potrebno je povećati upisnu kvotu na fakultetima za školovanje logopeda i drugih stručnjaka te omogućiti zapošljavanje socijalnog radnika u školskom sustavu kao dio stručne službe, što predlaže i pravobraniteljica.

Potrebno je puno raditi na prevenciji nasilničkog ponašanja, omogućiti obitelji osnaživanje, učenje i njegovati pozitivna ponašanja roditelja.

Nažalost, roditelji se još uvijek teško odlučuju za traženje pomoći u odgoju, opterećeni su svakodnevnim životnim potrebama, poslom, te rastućim troškovima života te je potrebno puno više napora da se osvijesti potreba o skrbi za mentalno zdravlje djece. Stoga je sustav dužan pružiti podršku i javno dostupne usluge roditeljima, kao i rano prepoznavanje teškoća.

Općenito, razina stresa u društvu je velika i mentalno zdravlje građana je narušeno i to je pitanje prioriteta ulaganja u zdravo okruženje u kome je dostupna pomoć od strane stručnjaka ali i ulaganje u razvoj okruženja koji njeguje pozitivne vrijednosti.

Što se tiče sustava socijalne skrbi i skrbi o djeci, posebno je opasna i zabrinjavajuća činjenica da se na žurni smještaj korisnika i izdvajanje djece - koja su u nesigurnom ili opasnom okruženju -  čeka mjesecima, jer stručni radnici nemaju gdje smjestiti dijete. Danas u Hrvatskoj imamo 4000 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, od čega je 2000 djece u udomiteljskim obiteljima, 900 u ustanovama koji su pružatelji smještaja, odnosno u drugim oblicima organiziranog smještaja.

Prema podacima pravobraniteljice za djecu, u 8 godina se broj smještene djece u domovima povećao za 35 %.

Nedavni slučaj napuštene bebe iz Zaprešića koja je sada smještena u domu u Nazorovoj, a nije u udomiteljskoj obitelji, koji smještaj bi bio najadekvatniji i u najboljem interesu djeteta, govori u kakvom je stanju sustav socijalne skrbi. Naime, za to dijete nije bilo mjesta u udomiteljstvu.

Trend je pada broja udomiteljskih obitelji, unatoč povećanja naknada, što samo potvrđuje da se nitko nije odlučio baviti udomiteljstvom radi naknada, a onda to potvrđuje da nemaju dovoljnu podršku i na to svakako resorno Ministarstvo može i dužno je utjecati i ponuditi rješenja.

Imamo 119 djece s teškoćama smještene u udomiteljske obitelji, 12 specijaliziranih udomiteljstava. U praksi se događa da zbog potreba djece s teškoćama, s kojima se udomitelji ne mogu nositi, traže premještaj. Zakonom o inkluzivnom dodatku bi upravo trebalo osigurati inkluzivni dodatak za smještenu djecu, da bi se mogle prevladati različite prepreke za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi – kako stoji u definiciji inkluzivnog dodatka.

Kao razlog zašto smještena djeca nemaju pravo na inkluzivni dodatak – Vlada poručuje kako imaju pravo na naknadu za osobne potrebe. Danas naknada za osobne potrebe iznosi 33 eura za dijete OŠ, odnosno 46 eura za dijete srednjoškolske dobi na mjesečnoj razini i koliko si dijete što može s tim priuštiti. Ta naknada se trebala davno povećati, barem kada su se neke druge naknade povećavale u sustavu socijalne skrbi 2022. godine. Žalosti da je ova naknada u progamu Vlade za novi mandat predviđena da će se povećati do kraja mandata 30 posto, što je oko 10 – 14 eura.

Ništa se nije promijenilo niti u sustavu vještačenja djece sa poteškoćama u razvoju za priznavanje određenih prava u sustavu socijalne skrbi – na vještačenja se čeka i dalje mjesecima, čak i godinu dana. Primjerice Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom 2022. je zaprimio 126.450 zahtjeva za vještačenjem u prvom stupnju, a riješio ih je 104.951. (godinu prije, 2021., zaprimio je 118.212, a riješio 116.045 zahtjeva).

Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi treba ukinuti obvezu preispitivanja zdravstvenog stanja odnosno vještačenje, ako je ono trajno nepromjenjivo, s najtežim oštećenjima i ako je korisnik ostvario maksimalno pravo.  Time bi se pomoglo roditeljima ali i rasteretilo sustav, jer nažalost imamo sve veći broj korisnika.

U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Novčane pomoći u sustavu socijalne skrbi namijenjene su samo osobama u dubokom siromaštvu, a prema izvješću se samtra da 14 tisuća djece korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN) živi u dugotrajnom i dubokom siromaštvu.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, imamo 741.145 djece u dobnoj strukturi od 0-19 godina. Trenutno u RH doplatak za djecu prima 244 092 djece. U kontekstu sadašnjeg propisa, doplatak za djecu je određen dohodovnim cenzusom. Uvjetovan je prihodom u kućanstvu, po članu obitelji i cenzusom koji je po novom zakonu 618 eura, umjesto dosadašnjih 309 eura i planiran je obuhvat 511 tisuća djece. Postavljanjem cenzusa će ponovno veliki broj djece ostati bez doplatka ili će biti u manjem iznosu jer je postavljeno 5 razreda, a rasponi se povećavaju sa sadašnjih  26,49 do 39,73 eura na 30,90 do 61,80 eura te je povećanje na simboličnoj razini - ističe u svom priopćenju za medije Martina Vlašić iljkić, saborska zastupnica SDP-a i u novom mandatu.

Na XXX. konvenciji Lions klubova distrikta 126 Hrvatska raspravljalo se na temu gladi koja se održala u Svetom Martinu na Muri.

Bacanje hrane globalno je pitanje koje značajno utječe na okoliš i gospodarstvo. Ono doprinosi s 8-10% godišnjih globalnih emisija stakleničkih plinova, što je gotovo pet puta više od emisija zrakoplovnog sektora. Ekonomski, trošak bacanja hrane je zapanjujući, procijenjen na oko tisuću milijardi američkih dolara godišnje. To uključuje izgubljene resurse korištene u proizvodnji hrane i troškove povezane s odlaganjem.

„Rasipanje hrane ima duboke ekonomske, društvene i ekološke učinke. Samo u EU-u godišnje proizvedemo 58 milijuna tona otpada od hrane, što iznosi 131 kilograma po stanovniku. To predstavlja nevjerojatan ekonomski gubitak od 132 milijarde eura. Istovremeno, više od 37 milijuna građana EU ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. Ovaj oštar kontrast naglašava hitnu potrebu za učinkovitim rješenjima za rješavanje pitanja rasipanja hrane. Iz ekološke perspektive, kada bi bacanje hrane bila država, bila bi peti najveći emiter stakleničkih plinova u EU-u“, poručila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

EU je poduzeo proaktivne korake za rješavanje problema bacanja hrane kroz razne regulative i strateške okvire. Strategija Od polja do stola, dio Europskog zelenog plana, ima za cilj prepoloviti bacanje hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini do 2030. godine, usklađujući se s ciljem održivog razvoja (SDG) 12.3. Trenutno je u EU-u aktualno više inicijativa za borbu protiv bacanja hrane.

Hrvatska predana smanjenju bacanja hrane u skladu s EU direktivama i ciljevima održivog razvoja

„Prosječan član hrvatskog kućanstva godišnje generira oko 53 kilograma otpada od hrane, što rezultira s oko 214 tisuća tona otpada svake godine. Naši nacionalni ciljevi imaju za cilj smanjiti ovu brojku za 30% do 2028. godine. Mjere uključuju kampanje podizanja javne svijesti, poboljšane sustave praćenja i promicanje donacija hrane za podršku onima kojima je potrebna“, rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak.

Hrvatska je donijela Nacionalni plan za sprječavanje i smanjenje rasipanja hrane 2023.-2028. vrijedan 5,7 milijuna eura. Plan obuhvaća različite strategije, od poticanja doniranja hrane do promicanja društvene odgovornosti unutar prehrambenog sektora, podizanja svijesti potrošača te ulaganja u istraživanje i inovativna rješenja.