Povezanost između unosa zasićenih masnoća i srčanožilnih bolesti nije čvrsto znanstveno potvrđena

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), srčanožilne bolesti uzrokuju više od polovine svih smrtnih slučajeva u cijeloj europskoj regiji. Loše životne navike poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti usko su povezane sa sve učestalijom pojavnošću ovih bolesti.

Smanjenje unosa soli u organizam na 5 do 6 grama dnevno, značajno pridonosi prevenciji srčanožilnih, bubrežnih i niza drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara. Znanstvenici su prihvatili da trans masti koje se nalaze u brzoj hrani, pekarskim i konditorskim proizvodima povećavaju rizik od srčanožilnih bolesti putem upalnih procesa, ali kada se radi o zasićenim masnoćama, to je sasvim druga kategorija.

Zasićene masti nisu glavni problem

Nedavne znanstvene studije nisu podržale značajnu povezanost između unosa zasićenih masnoća i srčanožilnih bolesti. Naprotiv, pokazano je da zasićene masnoće imaju zaštitni učinak, dok izvori zasićenih masnoća mogu biti od velike važnosti. Kako je crveno meso značajan izvor zasićenih masti nepotrebno je dignuta „hajka“ na ovu vrlo važnu prehrambenu namirnicu, što su pokazale i zadnje studije.  

Zasnovano na dokazima

Prema nedavno objavljenom radu u uglednom časopisu The American Journal of Clinical Nutrition (AJCN) znanstvenici sa Sveučilišta Purdue meta-analizom iz 24 randomizirane kontrolirane studije zaključili su da konzumiranje oko 85 g tri puta tjedno nije nepovoljno utjecalo na masnoće u krvi, niti na vrijednost krvnog tlaka. Analiza je provedena na faktore rizika za razvoj srčanožilnih bolesti koji su uključivali ukupni kolesterol, LDL (loš) kolesterol,  HDL (dobar) kolesterol, trigliceride, omjer triglicerida i HDL kolesterola te kontrolu sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka. Ispitanici su bili u dobi od 19 i više godina. Rezultati istraživanja obuhvatili su sve vrste crvenog mesa, uglavnom neprerađenu govedinu i svinjetinu. Prema riječima dr. sc. Wayne Campbell, profesora znanosti o prehrani, crveno meso može biti sastavni dio zdrave prehrane, jer je bogato visokovrijednim nutrijentima.

Prioritet je visokokvalitetna hrana

Crveno meso je hrana bogata hranjivim tvarima, ne samo kao izvor visokovrijednih proteina, već i namirnica iz koje je najbolja bioraspoloživost željeza. Primjerice, unosom proteina iz crvenog mesa osiguravamo svom organizmu oko 35 grama proteina odnosno značajne količine neophodnih esencijalnih aminokiselina (valin, leucin, izileucin, triptofan, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, histidin). Prve tri aminokiseline potrebne su za sintezu i oporavak mišića nakon napornog treninga, a ostale se osim u crvenom mesu mogu pronaći i u žitaricama, primjerice u mahunarkama. Međutim, namirnice biljnog porijekla sadrže samo određene vrste proteina, što je dodatan pokazatelj važnosti raznovrsne i uravnotežene prehrane koja uključuje kombinaciju namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Zato je važno unositi pravilnu količinu i vrste proteina kako bi organizam dobio sve potrebne aminokiseline, a upravo je crveno meso odličan prehrambeni izbor jer osim što je bogat proteinima, sadrži i veće količine cinka, željeza i vitamina B12.

Tekst pripremila: Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJ RH ODOBRILO NOVČANE POTPORE ZA PROGRAME OPĆINA I GRADOVA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

ZAGREB – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, gradonačelnici, Pakraca Anamarija Blažević, Lipika Vinko Kasana, Kutjeva Josip Budimir, Pleternice Antonija Jozić, načelnici općina, Brestovca Zdravko Mandić, Jakšić Ivica Kovačević, Kaptola Mile Pavičić, Velike Vlado Boban, Čaglina Dalibor Bardač, potpisali su ugovore o potporama za financiranje projekata sa ministricom regionalnog razvoja Gabrijelom Žalac. S ovim projektima poboljšat će se infrastruktura i životni uvjeti stanovnika općina, gradova i Požeško-slavonske županije u cjelini, a svi projekti vrijede ukupno 3 milijuna kuna. Na ovaj način Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prema Programu održivog razvoja lokalne zajednice tijekom 2017. godine nastavlja poticati jedinice lokalne i područne samouprave, koje su stekle status potpomognutog područja, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

Gledajući pojedinačne projekte, Općini Jakšić odobreno je 316 tisuća kuna za adaptaciju mjesnog doma u Bertelovcima, općini Čaglin 400 tisuća kuna za uređenje dječjeg vrtića, općini Brestovac za adaptaciju društvenog doma u Vilić Selu, općini Velika za izgradnju društvenog doma u Radovancima, općini Kaptol odobreno je 400 tisuća kuna za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Alilovci, Gradu Pakracu za rekonstrukciji Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata, Gradu Kutjevu odobreno je 500 tisuća kuna za sanaciju društvenog doma u Kuli, gradu Pleternici je odobreno 750 tisuća kuna namijenjenih za nastavak uređenje parka i Zelene zone za djecu i mlade. Požeško-slavonskoj županiji odobreno je 400 tisuća kuna za ulaganje u infrastrukturu osnovnih škola kojima je ona osnivač.

VLADIMIR ŠEKS PREDSTAVIO KNJIGU PAKRAČANIMA -

PAKRAC - U Gradskoj vijećnici Pakrac, svoju knjigu „1991. – moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat“, predstavio je hrvatski političar, zastupnik u svim sazivima Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Riječ je o dva dijela od kojih jedan govori o razdoblju od 1. siječnja 1990. do 13. kolovoza 1991., dok drugi dio prenosi razdoblje od 13. kolovoza 1991. do 31. prosinca 1991. Kako je istakao autor, nakana je bila skrenuti pozornost na “kovače lažnoga novca”, krivotvoritelje hrvatske povijesti, falsifikatore i lažne proroke, koji su danas stvarna prijetnja nacionalnom jedinstvu.

– Nastoji se zamagliti stvarna bit povijesnih događaja i osoba iz 1991. godine, u hrvatskoj modernoj povijesti, o danima kada se radilo o biti ili ne biti, kada se radilo o stvaranju hrvatske države – rekao je autor knjige Vladimir Šeks. Šeks dodaje kako njegova sjećanja nisu rezultat osobnih promišljanja nego se isključivo i jedino temelje na činjenicama, na dokumentima koji do sada nisu izašli u javnost, a kojima se nastoji rasvijetliti jedan dio moderne hrvatske povijesti i pokazati kako je hrvatski narod protiv volje svih i bez saveznika, uspio stvoriti svoju državu. Temeljni dio knjige odnosi se na optužbe da je u ljeto 1991. Šeks bio glavni protivnik Tuđmana i njegove politike. Šeks je optužen da je bio na čelu skupine urotnika koji su željeli maknuti Tuđmana i Hrvatskoj dati ustaški karakter. O tome se godinama spekuliralo, sudionici vremena iznosili su kratke informacije, a Vladimir Šeks se odlučio za drugačiji pristup. Knjigu su, uz autora, predstavili Vice Vukojević, koji je jedno vrijeme u početku bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, dr. sc. Ivica Miškulin i profesor Dinko Čutura iz nakladničke kuće AGM. Prigodnim riječima se skupu obratili gradonačelnica Anamarija Blažević i Davor Huška pomoćnik ministrice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Promociju su uljepšale svojim nastupom „Gazdarice“ – tamburaški zbor Glazbene škole Pakrac.

Tekst/foto: G. Vukić

PAKRAC - U novog gradskoj vijećnici grada Pakraca u nedjelju je protojerej-satvrofor Luka Bosanac imao promociju svoje knjige „Manastir Pakra u Slavoniji“. Vladika pakrački i zapadnoslavonski gospodin Jovan Ćulibrk je istaknuo važnost Manastira za pravoslavlje kao i njegovu sapostavljenost. Recezentkinja dr. sc. Aleksandra Kučeković s Fakulteta likovnih umjetnosti iz Beograda je naglasila da je monografija pisana sa stilom razumljivog svima a ne samo akademskim krugovima. Monografija je tiskana i na ćirilici i latinici. Autor Luka Bosanac je ukratko iznio najzanimljivije detalje iz povijesti manastira.

Manastir Pakra nalazi se sedam kilometara uzvodno od Sirača prema Purnici, udaljen od Daruvara 12 km, u kanjonu rijeke Pakre po kojoj je dobio ime. Okružen je prelijepom prirodom, a pripada brdsko-planinskom dijelu planine Papuk, nazvanom Zabrđe. U povijesnim izvorima manastir se još naziva i Nova Pustinja. Najstarije svedočanstvo o njegovom postojanju je iz 1556. godine. O njegovom postanku ima više tumačenja i legendi. Iz nekih zapisa vidi se da je postojao već početkom 16. stoljeća kada su kaluđeri iz Pakra-manastira uzeli pod svoju upravu bivšu pavlinsku crkvu Svete Ane u Maslenjači. Drugi izvori o postanku manastira skloni su narodnoj predaji koja kaže da je manastir osnovao neki hajduk koji se pokajao, zakaluđerio i predao isposničkom životu. Nastao je za vrijeme turske vladavine. Bio je utvrđen, a kada ga pravoslavni svećenici napuštaju i odlaze u Sv. Anu kod Bastaja 1735. godine, dolaze pravoslavni monasi iz Bosne i grade današnji manastir s baroknom crkvom 1765. godine. Uz crkvu su sagrađeni kaluđerski konaci, kancelarije igumana s gostinskim prostorijama te potrebne gospodarske zgrade, a u neposrednoj blizini manastira, na groblju izgrađena je kapelica gdje su pokopani igumani.

Tekst/foto: G. Vukić

Ukupno 57,1% anketiranih građana planira štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs, što je tek za nijansu manje od rezultata istog istraživanja koje smo provodili uoči Uskrsa 2014. godine kada je 58,8% građana izjavilo da će štedjeti pri kupnji namirnica

Uoči Uskrsa, koji ove godine slavimo 16. travnja, napravili smo redovito anketno istraživanje o planiranoj potrošnji hrvatskih građana povodom ovog najvećeg kršćanskog blagdana. Prema podacima agencije GfK, u posljednje tri godine prosječna je potrošnja na proizvode široke potrošnje za potrebe kućanstva u mjesecu u kojem slavimo Uskrs bila 5% veća od prosječne mjesečne potrošnje. Za usporedbu, u prosincu trošimo čak 19% više u odnosu na mjesečni prosjek potrošnje. Rast tržišta u uskršnjem razdoblju posljedica je rasta prosječnog iznosa računa (+5% u odnosu na prosječni mjesec), dok frekvencija kupovine ne sudjeluje u rastu tržišta u uskršnjem razdoblju.

Prema anketnom istraživanju, tradicionalni uskršnji doručak ili ručak ove godine planira napraviti četiri petine građana, njih 81,1%, a tek manjina od 18,9% ne planira na ovaj način obilježiti nadolazeći blagdan.

Namirnice (jelo i piće) za uskršnje blagdane najviše će se nabavljati u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima, što kao svoj odgovor bira 59,4% sudionika ankete. Sličan postotak potrošača nabavku će osigurati iz domaće tj. vlastite proizvodnje (32,4%) te kupnjom na tržnici (30,8%). U malim prodavaonicama i supermarketima namirnice za Uskrs kupovat će 14,3% potrošača, a na ostalim mjestima njih 1,4%.

Kuhana jaja na vodećem su mjestu kada je riječ o proizvodima koji su obavezni na uskršnjem stolu. Ovu neizbježnu deliciju konzumirat će 97,3% ispitanih građana, a u stopu je slijedi i mladi luk koji će biti na trpezi kod njih 92,8%. Na trećem mjestu se izdvaja kuhana šunka koju će konzumirati 78,8% ispitanika, a odmah potom dolazi hren sa 66,9% vjernih potrošača. Ispod 50% udjela smjestili su se svi ostali proizvodi, a prva među njima je rotkvica s 40,2% udjela. Nekoliko sljedećih namirnica podijelile su se u desetak postotaka pa tako pečena svinjetina ima 32% udjela, orehnjača ima 29,7%, pogača 25,9%, pinca 25,5%, pečena janjetina 24,3%, šunka u kruhu 22% i purica s mlincima 21,6%. Listu zaključuju sirnica koju će konzumirati 16,5% ispitanih potrošača te sarma koja će se naći na stolu kod njih 11,9%.

Upitali smo građane planiraju li štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs. Pritom je njih 57,1% odgovorilo potvrdno, što je tek za nijansu manje od rezultata istog istraživanja koje smo provodili uoči Uskrsa 2014. godine kada je 58,8% građana izjavilo da planiraju štedjeti pri kupnji namirnica. To znači da je danas tek 1,7% više građana koji kažu da ne moraju paziti na svaku kunu u odnosu na stanje od prije tri godine. Najveći dio građana, njih 21,4%, planira potrošiti 400-499 kn, a vrlo blizu su i oni koji će trošiti 200-299 kn s udjelom od 19,5%.

Nešto manje je onih koji će izdvojiti 100-199 kn (14,5%), 300-399 kn (13,1%) te 1.000 kuna i više (10,4%), a ispod 10 posto smjestili su se odgovori: 500-599 kn (7,4%), 600-999 kn (3,6%) te manje od 100 kn (2,3%). Da ne znaju koliko će trošiti za nabavku namirnica za Uskrs ističe pak 7,9% ispitanih građana.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana RH starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

JUDO KLUB KUTJEVO I SEKCIJA ČAGLIN NA MEĐUNARODNOM TURNIRU -

PISAROVINA – Džudaši Judo Kluba Kutjevo i njihove sekcije u Čaglinu ponovno su bili uspješni u subotu 25. ožujka na Međunarodnom judo turniru Damir Milatović održanom u Pisarovini. Na natjecanju je sudjelovalo oko 360 natjecatelja iz 31 kluba. Judo klub „Kutjevo“ sudjelovao je s 8 natjecatelja (4 iz Kutjeva i 4 iz Čaglina) te se kući vratili sa čak 6 medalja – 3 zlata, 1 srebra i 2 bronci.

Zlato su osvojili: Ivona Bošnjak, Lana Knaus i Petar Marjanović. Ivona Bošnjak se uz zlato u svojoj kategoriji, okitila i srebrom u višoj kategoriji, dok su brončane medalje osvojile Marta Vidmar i Ivana Grgić.

- Slavonci su u Pisarovini, mjestu između Zagreba i Karlovca i ovaj put pokazali svoju srčanost i borbenost – istakao je trener kluba Hrvoje Prevolšek.

Tekst: Kronika požeško-slavosnka Foto: Judo klub Kutjevo - Ivona Bošnjak zlatna i srebrna u Pisarovini

NOVA PREDSTAVA U GRADSKOM KAZALIŠTU POŽEGA UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA -

POŽEGA – Premijeru nove predstave na daskama požeškog Gradskog kazališta, uz Svjetski dan kazališta, najavila je ravnateljica Valentina Neferović. „Bračne ponude“ na tekst Josipa Eugena Tomića koji je za predstavu prilagodio, pripremio i režirao Dario Hak. Predstava će biti uz besplatan ulaz za građane izvedena u ponedjeljak 27. ožujka od 20 sati. – Sve ljubitelje kazališne umjetnosti počastit ćemo besplatnim ulazom, jer kazalište živi zbog publike i glumaca, a u sredinama gdje kazalište postoji još je veće zadovoljstvo – istakla je ravnateljica Neferović, ujedno najavljujući nakon predstave u kazališnoj kavani Koncert sevdaha, koji će izvesti Ružica Maurus, kazališna glumica i pjevačica požeške Glazbene škole, velika zaljubljenica u sevdah.

Zahtjevna je to predstava, u kojoj glumi svih 12 glumaca požeškog KAD-a, prilično veliki ansambl, puno ljudi na pozornici. – Ja sam u predstavu koja originalno ima 9 likova ubacio 12 likova. Radnja predstave smještena je u okolicu Zagreba 1867. godine, a na jedan komično groteskni način govori o vječno interesantnim muško ženskim odnosima. Ima puno humora i jako je duhovita – kaže režiser, Dario Hak.

U predstavi glume Kazimir Semunović, Andrea Sovčik, Alen Laura, Kornelija Marks, Branislav Stojaković, Lidija Lucić, Marina Polgar, Matea Meščić, Duška Galić, Goran Bunjevac, Anita Ivičić i Jasna Čmelar, svi redom amateri, od učenika do umirovljenika, profesora, pravnika, radnika i dr. Glazbu za predstavu je napisao Mario Sovčik, kostime su napravile Ljiljana Rodić i Marina Milaković, za rasvjetu je zadužen Goran Krmpotić, scenu su priredili Marija Matijanić i Renato Pok, frizure i šešire je uredila Đurđica Solić iz Frizerskog salona „Tena“, a dizajn plakata i knjižice uredila je Marija Matijanić.

Vrlo intrigantni su bili u predstavljanju likovi iz predstave, Branislav Stojaković koji glumi dr. Kočevskog, ženika i prosca, Lidija Lucić koja glumi Klotildu, umišljenu i uobraženu ženu, udanu za starijeg muža koja „pada“ na budućeg zeta, Goran Bunjevac, vragolasti lik koji želi svom prijatelju namjestiti svoju sestru i Kornelija Marks, neuka kuharica iz Slavonije koja želi uvijek znati više. Uz kratko predstavljanje su svi započeli priču, a onda … pozvali, dođite vidjeti predstavu.

PRIOPĆENJE IZ UREDA ŽUPANA POŽEŠKO-SLAVONSKOG -

„Početkom mjeseca ožujka ove godine predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izmjestila je svoj ured u Požeško-slavonsku županiju. Tijekom svog boravka u županiji održala je radne sastanke sa brojnim građanima, gospodarstvenicima, obrazovnim i kulturnim djelatnicima, radnicima, braniteljima te posjetila nekoliko obrazovnih ustanova i tvrtki. Nakon povratka u Zagreb predsjednica Grabar-Kitarović uputila je dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću u kojemu je iznijela probleme s kojima se susrela, ali prijedloge za njihovo rješenje. Kao jedan od glavnih problema Požeško – slavonske županije Predsjednica je istaknula prometnu izoliranost te navela kako bi izgradnja brze ceste Požega – A3 (izlaz Godnjak) riješila taj problem i povećala ekonomsku konkurentnost cjelokupnog gospodarstva. Akumulaciju Kamenska Predsjednica je također navela kao prioritetni projekt.

Požeško-slavonska županija tijekom Domovinskog rata teško je stradala i od tih se stradanja još uvijek nije oporavila. Na to se nadovezuje izrazito loše demografsko stanje: prirodna depopulacija, starenje stanovništva i odlazak mladih. Županija je od popisa 2001. do popisa 2011. godine izgubila oko 10 posto stanovništva, a taj se trend nastavio do danas, što izrazito nepovoljno utječe na socijalnu strukturu i ugrožava gospodarsku osnovu razvoja županije. Stoga su, prema riječima predsjednice Grabar-Kitarović, nužne nove žurne djelotvorne populacijske mjere, kako pronatalitetne, tako i one koje će potaknuti doseljavanje što je usko povezano s potrebom donošenja mjera radi poticanja državnih i privatnih investicija“.

Tekst: PS Županija Foto: arhiva Kronika požeško-slavonska

POZIV SVIMA KOJI VOLE KUHATI ALI I LJUBITELJIMA SARME – KRALJICE SLAVONSKOG STOLA -

POŽEGA – Svi koji vole kuhati ali i ljubitelji sarme – kraljice slavonskog stola dolaze na svoje, jer tjednik Kronika požeško-slavonska organizira još jednu gastro manifestaciju 4. Sarmijadu – natjecanje za najbolju sarmu. Sarmijada se održava u nedjelju 2. travnja od 11 sati u Hotelu Grgin dol. Pozivaju se svi koji žele učestvovati da dođu sa svojim najbolje pripremljenim i skuhanim uzorcima sarme, koja može biti u stotinu varijanti, od one sa svinjskim mesom, miješanim mesom, mesom od divljači, posnom i vegetarijanskom sarmom, svatovskom sarmom, sarmom u vinovu listu, sarmom u svježem kupusu, sarmom kakvu prave razni krajevi naše domovine, ali i zavičajna društva stanovnika koji su naselili u prošlosti ove lijepe krajeve Požeštine.

- Već prve godine kada smo organizirali Sarmijadu upravo u želji da tu našu gastro deliciju dignemo na viši nivo dobili smo odličan odziv i na natjecanju je bilo preko 1.000 sarmi. Bilo je nekoliko varijanti, poznatih i manje poznatih uzoraka sarme. Uglavnom odzivom smo do sada bili zadovoljni ali i ispunjenjem našeg cilja da se o sarmi koju svi vole i o kojoj se priča u stilu „a onda je došla na stol sarma“, „sarma je bila izvrsna“ ili razočarani „nije bilo sarme“, „a gdje je sarma“, priča i više. To bi bio jedan izvrsni brand Slavonije, no mora se poraditi na tome da se zaštiti, dok nas nisu opet neki u tome pretekli. To je još jedan naš cilj koji želimo potaći, ali da se sarma kao obvezno i nezaobilazno jelo služi i turistima i posjetiteljima koji nas obilaze. Već druge godine Sarmijada je dobila natjecatelje i iz ostalih slavonskih županija, jer dobar glas daleko se čuje, pa za ovu četvrtu godinu očekujemo još više i još kvalitetnijih sarmi – istakao je organizator Vladimir Protić koji poziva građane da dođu sa svojom najboljom sarmom na natjecanje te uz šampionsku titulu osvoje i vrijedne nagrade. Već su prijavljene ekipe iz tri susjedne županije, a dolaze i šampioni s slavonskih Sarmijada iz Osijeka i Donjeg Miholjca.

Na Sarmijadi se natječe i nekoliko folklornih društava, zavičajnih udruga, restorana, seoskih turističkih objekata, udruga vinogradara, lovačkih udruga, udruga žena, i pojedinaca, a osim kvalitete sarme ocjenjivat će se i nagraditi i najbolja prezentacija sarme i uređenje stola na kojemu centralno mjesto ima sarma. Tako tu bude i servisa za ručavanje starih preko sto godina, ali i tradicionalnog stola kakav se nekada uređivao za blagdane i narodne običaje.

Svi zainteresirani mogu dobiti svoje mjesto na Sarmijadi, svoj stol i besplatno piće, svima je ulaznica samo sarma, a prethodno se moraju javiti na broj mob: 098/464-174 i osigurati rezervaciju. Nakon proglašenja pobjednika slijedi blagovanje, veselje, pjesma i ples uz tamburašku glazbu.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

KUD BEKTEŽ SUDJELOVAO NA OSJEČKOJ MANIFESTACIJI S KORIZMENIM JELIMA -

OSIJEK – Tradicionalno po 13. puta osječka udruga Šokačka grana organizirala priredbu „Što su jeli naši stari“ u utorak navečer, a prikazivali su tradicijska jela i korizmene običaje Slavonije i Baranje. Kušala su se jela šokačke kuhinje i jela po starim receptima naših baka. Šokačka grana ugostila je KUD-ove iz Kupine, Sonte i Bekteža, koji su donijeli jela svojih krajeva.

Mi smo ovdje predstavili svoje mjesto Bektež, ali i korizmena jela, nemrsna i posna jela. Evo servirali smo juhu od luka s pečenim krumpirima i posnu sarmu – istaknuo je predsjednik KUD-a Duško Bijelić. Osim ovih jela na stolu koji je bio ponuđen posjetiteljima za degustaciju bila je posnog graha, ćoravog paprikaša, supa kiselica, ajpren juha, zafrigana čorba, papula, paradajz juha, flekice na rasolu, rizanci s makom, orasima, pekmezom i sirom, valjušci, trganjci, proja, pura, šape s bundevinim sjemenkama,

Kupinčani su pak na stol postavili i pogaču sa slaninom, jer u posavskim selima četvrtak je bio određen kao dan za varanje, pa su se taj dan objedovala i mesna jela, no ostatak od 20 dana do Uskrsa, ponovno su se jela nemrsna jela.