KUP HRVATSKE U SPORTSKOJ GIMNASTICI – 2. kolo, žene  -

VALPOVO - Održano je 2. kolo Kupa Hrvatske, regija istok u ženskoj sportskoj gimnastici u organizaciji gimnastičara Valpova. Nastupilo je 8 klubova iz naše regije: Slav. Brod, Đakovo, Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Osijek, Valpovo i Požega. Natjecalo je oko 150 natjecateljica u svim kategorijama.

GD "Sokol" predstavljale su 2 ekipe: Mlađe juniorke: Tea Čavec, Rebeka Salak, Anja Devčić, Lara Markanjević, M. Ljubica Nosić, Lea Klinčić, Klara Krmpotić, a osvojile su ekipno 3. mjesto od ukupno 7 ekipa mlađih juniorki. Kao najbolja pojedinka istakla se Tea Čavec i osvojila 4. mjesto pojedinačno sa 2 desetinke zaostatka za broncom. 

Juniorke: Josipa Majetić, Ana Grgić, Jelena Nigović i Ema Šolić osvojile su odlično ekipno 2. mjesto od 5 ekipa. Ana Grgić osvojila je pojedinačno srebrnu medalju 2. mjesto i Josipa Majetić koja se također popela na postolje i osvojila broncu 3. mjesto. 

Seniorka Tonka Pavelić nakon duže stanke zbog ozljeda vratila se i nastupila u pojedinačnoj konkurenciji. Osvojila pojedinačno 1. mjesto u seniorskoj konkurenciji.

 - Sa današnjeg natjecanja sve naše natjecateljice vratile su se sa medaljama oko vrata. Treneri Zlatko Kraker prof. i Anita Čuljak zadovoljni su uspjehom i nastupom gimnastičarki koje su i ovaj put pokazale da tehnički i materijalni uvjeti u klubu nisu bili prepreka za ostvarivanje ovako dobrih rezultata. Za mjesec dana održava se 3. i pretposljednje kolo u "C" programu te se nadamo i dalje dobrim rezultatima – ističu iz GD Sokol Požega. 

UDRUGA VINARA VINO-KAP KAPTOL ORGANIZIRA 10. ŽUPANIJSKO OCJENJIVANJE VINA I 4. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE VINA -

KAPTOL – Udruga vinogradara, vinara i voćara Vino-kap Kaptol organizira po 10. puta Županijsko ocjenjivanje vina svih sorti, bijelih i crvenih, 4. puta Međunarodno ocjenjivanje vina jer na ocjenjivanju sudjeluju i vinari iz Slovenije i Mađarske, od Šikloša, Vilanja do Balatona, i po 2. puta međužupanijsko, jer se u ovo ocjenjivanje uključuju i vinari iz drugih županija sa svojim vinima, posebno vinari s otoka Krka, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije.

Predsjednik udruge Ferdinand Novak poziva vinare da se još uvijek mogu prijaviti na ocjenjivanje, te da svoje uzorke mogu donijeti do 29. travnja. – Ove godine očekujemo preko 150 uzoraka vina, a prvi puta ove godine organizirali smo i posebno natjecanje vinara u kvaliteti pinota sivog kao posebne kategorije. Uzorci koji će biti primljeni na natjecanje moraju imati analizu koju radi Vinski laboratorij Veleučilišta u Požegi. Ocjenjivanje će se održati po kriteriju 100 bodova za kvalitetu, a bit će održano 5. svibnja u Vijećnici općine Kaptol. Ocjenjivači će biti poznati vinski stručnjaci, enolozi i sommelieri. Proglašavat će se pobjednici u tri kategorije, bijelo vino, crveno vino, vina starijih godišta, dok će šampionom biti proglašeno vino s najvećim brojem osvojenih bodova – najavio je predsjednik Novak.

Ocjenjivanje se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Požeško-slavonske županije i Općine Kaptol, a svečano uručenje šampiona, zlatnih, srebrnih i brončanih plaketa za kvalitetu vina bit će upriličeno 20. svibnja u sklopu Festivala slanine i vina „Slanvin“ koje će se održati u Sportskom centru Kaptol u popodnevnim satima.

Ocjenjivanje je najavljeno iz podruma obitelji Pavlović u Češljakovcima, članom udruge Vino-kap i vinarijom koja je osvojila nekoliko priznanja za kvalitetu vina. OPG Hrvoja Pavlovića upravo se sprema za veliku investiciju, gradnju velikog vinskog podruma, jer su sadašnji podrum prerasli kapaciteti vina i proizvodnja traži veći prostor.

Tekst/foto: Vladimir Protić

LIKOVNA RADIONICA POŽARTA U DOMU ZA ODRASLE LJESKOVICA -

LJESKOVICA – Udruga PoŽart je nastavila provođenje svog projekta likovnih radionica u Domu za odrasle osobe u Ljeskovici, pod nazivom "Doručak na travi", koji se sastoji od nekoliko radionica. Na ovoj 3. radionici, ostvarena je i suradnja s kreativnom radionicom KRUG požeške Gimnazije, a sve uz potporu Županije požeško-slavonske.

- Likovne radionice u Domu za psihički bolesne osobe imaju za cilj propitivanje predrasuda koje nam nameće okolina i društvo prema svemu i svima koji se ne uklapaju u prosjek i zadane okvire. Druženjem kroz umjetnost i kroz zajedničke aktivnosti i provođenje slobodnog vremena proaktivno možemo djelovati protiv ksenofobije, ravnodušnosti, nezainteresiranosti za ljude i procese u društvu – ističe voditeljica Snježana Mekić Delić.

Gimnazijalci su skupili i darove za stanovnike Doma u Ljeskovici, a u sklopu akcije Kukice dobrote. Gimnazijalci su uz pratnju terapeuta i ravnateljice Rade Matoš obišli dom, pričali i družili se sa stanovnicima doma, a PoŽart je obišao svoje stare poznanike koji vole slikati, crtati i slobodno vrijeme provode u prostoriji za slobodne aktivnosti.

- Pokazali su nam nove slike, recitirali svoje pjesme, vesele se ponovnom zajedničkom druženju. Na velikom zidu u prostoru Doma radili smo na velikom muralu sa scenom Doručak na travi. Mural je dobio osnovne konture, površIne su pokrivene bojama, a sljedeći put ćemo raditi na nijansama, likovima ljudi, životinja, te na postavljanju pastoralne scene Doručak na travi. Vjerujemo da će mladi koji su s nama bili i dalje širiti empatiju, otvorenost i interes prema raznolikosti ljudi, sudbina i života koji nas okružuju – dodaje voditeljica Snježana Mekić Delić.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

STRUČNA EKSKURZIJA DRUŠTVA ENERGETIČARA IZ POŽEGE -

MITROVAC / BARANJA – Na još jednu stručnu ekskurziju otputovalo je pedesetak članova Društva energetičara Požega ovog vikenda i posjetilo kompleks Mitrovac u Baranji. Trenutno je to najbolji primjer uspješne sinergije ekološki napredne stočarske proizvodnje, proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i proizvodnje povrća od viška toplinske energije. Cijeli kompleks se sastoji od farme mliječnih krava kapaciteta 2.000 krava sa sunčanom elektranom, bioplinske elektrane snage 2 MW i staklenika za hidroponsku proizvodnju grapolo rajčice površine 4,5 hektara.

Bioplinska elektrana Mitrovac predstavlja najstabilniji obnovljivi izvor energije i doprinosi stabilnosti nacionalnog elektro-energetskog sustava i primjer je uspješnog sinergijskog djelovanja jer farma osigurava dio sirovina potrebnih za proizvodnju bioplina, bioplinska elektrana proizvodi električnu i toplinsku energiju, a staklenik koristi toplinsku energiju za cjelogodišnju proizvodnju rajčice.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

PREDSTAVLJENA KNJIGA POŽEŠKE PJESNIKINJE LANE DERKAČ U ZAGREBU -

ZAGREB - U prepunoj zagrebačkoj Knjižnici „Marije Jurić Zagorke“ predstavljena je zbirka pjesama Posvajanje neba požeške književnice i pjesnikinje Lane Derkač. O knjizi su govorili akademik Tonko Maroević, dr. sc. Tin Lemac i urednik Ervin Jahić. Knjiga je tiskana u izdanju Hrvatskog društva pisaca, nagrađena međunarodnom Nagradom „Risto Ratković“ u Crnoj Gori, a bila je u užem izboru i za hrvatsku pjesničku nagradu „Tin Ujević“.

Tin Lemac je govorio o hipermetaforizaciji i manirističkoj figurativnosti u Laninoj poeziji, Tonko Maroević uočio je također sklonost začudnim metaforama, ludizam, kao i čest motiv snijega. Ervin Jahić je rekao da je riječ o slojevitoj poeziji visokog standarda. Kako se u raspravu uključila i publika, govorilo se o tome i pitalo što snijeg predstavlja autorici. Lana Derkač je pojasnila da njena poezija kreće od intime u koju ulijeću vanjski događaji, često i surova stvarnost koja narušava sklad, a snijeg dolazi kao ono što sve to poništava, briše.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović održao je u petak, 21. travnja radni sastanak s Alenom Jurencom, novoizabranim ravnateljem JU Parka prirode Papuk. Jurenac je ministru Dobroviću izrazio zahvalnost na ukazanom povjerenju te predstavio veliki projekt Parka „GEO PRIČA UNESCO GEOPARK“, s kojim ujedno započinje mandatno razdoblje. Projekt je ukupno vrijedan 90 milijuna kuna i odobren je za sufinanciranje iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Partner Parku na projektu je Županijska uprava za ceste.

Projektne aktivnosti se sastoje od tri tematske priče: „Izgradnja i opremanje adrenalinskog parka u Velikoj“, „Kuća Panonskog mora“ i „Rekonstrukcija ceste Slatinski Drenovac-Jankovac“.

 - Veoma sam ponosan, ali i svjestan velike odgovornosti jer mandat započinjem s početkom realizacije opsežnog projekta Parka prirode Papuk koji će imati veliki značaj za Virovitičko-podravsku, ali i susjednu, Požeško-slavonsku županiju. Sa svojim suradnicima nastavljam raditi na dosezanju cilja da Park postane pokretač razvoja lokalne zajednice te planiramo značajna ulaganja u razvoj javne turističke infrastrukture u destinaciji - izjavio je Alen Jurenac.

Isto tako, uz obavljanje osnovnih funkcija u Parku, najavio je i poticanje pokretanja obiteljskih gospodarstava te jačanje potražnje za lokalnim proizvodima i uslugama.

 - Čestitam Vam na imenovanju za ravnatelja JU Parka prirode Papuk. Veoma se radujem Vašem projektu koji će značajno doprinijeti obogaćivanju turističke ponude, jačanju vidljivosti destinacije te podizanju razine gospodarskih aktivnosti u dvije županije - kazao je ministar Dobrović.

Alen Jurenac rođen je u Našicama 1983. godine, diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, a zaposlenik je Ustanove od 2007. godine kada je započeo s radom kao nadzornik. Od 2009. do 2013. godine obnašao je dužnost glavnog nadzornika Parka prirode Papuk nakon čega nastavlja raditi u službi čuvara prirode. Od siječnja do ožujka 2017. bio je na mjestu vršitelja dužnosti ravnatelja JU Parka prirode Papuk.

UDVDR NA NACIONALNOJ RAZINI NIZ GODINA ORGANIZIRA POMOĆ ZA SIROMAŠNE UČENIKE I STUDENTE BRANITELJA  -

ZAGREB - U organizaciji Odjela za humanitarnu djelatnost Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH devetu godinu za redom provodi se projekt „Pomozimo studentima - djeci hrvatskih branitelja kupnjom prijenosnog računala (laptopa)“. Napominjemo da je iz Podružnice UDVDR RH Požeško-slavonske županije informatičku opremu do sada dobilo četrdeset dvoje studenata/ maturanata-djece hrvatskih branitelja.

U Zagrebu je 21. travnja 2017. godine u restoranu Gastro Globusu na Zagrebačkom velesajmu, upriličena svečana podjela prijenosnih računala  studentima, djeci hrvatskih branitelja iz višečlanih obitelji a iz naše  županije  prijenosna računala su ove godine dobili: Ankica Kokalović iz Lipika, Marija Bonić iz Pleternice, Sara Matić iz Jakšića i Anamarija Galić iz Bekteža.

 - Zahvaljujemo se zastupniku u Hrvatskom saboru gospodinu Zdravku Ronku  na donaciji dva prijenosna računala kao i Županiji Požeško–slavonskoj i županu gospodinu Alojzu Tomaševiću koji su financirali troškove putovanja i omogućili nam da studente odvezemo u Zagreb na svečanu dodjelu – istakao je Krešimir Pavelić iz UDVDR Požeško-slavonske županije.

Da ne jedu meso navodi svega 1,2% Hrvata pa možemo ustvrditi kako ova namirnica uistinu predstavlja okosnicu prehrane domaćih potrošača -

Na pitanje koliko često jedu meso zanimljivo je da gotovo četvrtina ispitanika (24,7%) ističe da meso jede svakodnevno, dok njih gotovo dvije trećine (64,9%) to čini nekoliko puta tjedno. Ostali odgovori zauzimaju znatno manje udjele pa tako 6,8% ispitanih ističe da meso konzumira nekoliko puta mjesečno, rijetko to čini njih 2,3%, a da ne jedu meso navodi samo 1,2% ispitanih građana.

Svinjetina (43,5%) i piletina (42,3%) vode izjednačenu borbu kao preferirana vrsta mesa koju domaći potrošači najčešće jedu. Daleko iza dolaze teletina sa 7,8%, puretina s 5% te janjetina koju najčešće jede tek 1,4% konzumenata mesa. Da postoji razlika između želja i mogućnosti otkrivaju i odgovori na pitanje koju vrstu mesa potrošači najviše vole. Piletina je vodeća s 28,4% udjela, a svinjetina je ovdje na drugom mjestu s 26,9%.

- Ove dvije vrste mesa su zamijenile mjesta u odnosu na pitanje koja se vrsta mesa najčešće jede te su izgubile značajan dio udjela pa se iz toga može izvesti zaključak kako ove vrste mesa oko 15% konzumenata jede zato što nema novaca za druge vrste mesa koje su im draže - kazao je Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

Teletina je značajno uznapredovala te nju najviše voli 20,9% konzumenata mesa, a veliki napredak bilježi i janjetina koju najviše voli njih 13,8%. Nešto manji rast ostvarila je i puretina sa 7,1% udjela, a tu je još divljač s 2,1% i zečetina s 0,7%.

Kod suhomesnatih proizvoda najčešće se jede špek (slanina) s dosta uvjerljivih 36,9% udjela, a jedini proizvod koji drži priključak je kobasica s 23,2%. Dvostruko manje udjela od drugoplasiranog imaju šunka (11,3%) i pršut (10,1%), a potom dolaze parizer sa 7,1%, kulen s 5,1% i vratina s 2,8%, dok ostale suhomesnate proizvode najčešće jede tek 1,9% ispitanika. Da ne konzumiraju suhomesnate proizvode kaže pak 1,6% konzumenata mesa.

Špek (slanina) također je na prvom mjestu i kada je riječ o tome koju vrstu suhomesnatih proizvoda domaći konzumenti mesa najviše vole, ali je izgubio više od 10% udjela odnosno toliko je konzumenata koji bi radije jeli nešto drugo, ali špek ili slanina im se nalaze pri ruci. Naime, da najviše vole špek (slaninu) navodi 25,6% konzumenata mesa, a na drugo mjesto se probio pršut s 24,4% onih koji ga najviše vole (dosta velika razlika u odnosu na samo 10,1% onih koji ga najčešće jedu). Kobasica je na gubitku te se nalazi na trećem mjestu s 15,5%, dok je kulen napredovao te ga najviše voli 12% konzumenata mesa. Listu zaključuju šunka s 9,8% i vratina s 9,7% te parizer s malih 2,7% udjela. Ostale vrste suhomesnatih proizvoda najviše voli tek 0,4% konzumenata mesa.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Tekst/foto: Ja TRGOVAC magazin

POSTOJI DIJETA UZ KOJU SE REZULTATI VIDE ZA NEKOLIKO DANA. JESTE LI SPREMNI NA DIJETU UZ NAS?

Predloženi jelovnik provodi se najviše dva tjedna u kontinuitetu, a predviđeni dnevni unos je 1400 kalorija. Temelj je dijete povećan unos proteina, uz obilje vitamina i minerala te smanjen unos ugljikohidrata.

Smanjite li unos kruha, tjestenine, riže i mahunarki, uspjet ćete zadržati pod kontrolom inzulin, hormon koji je u našem organizmu zadužen za apsorpciju glukoze (odnosno šećera) i jedan je od glavnih krivaca za mrske naslage koje se nakupljaju na trbuhu i bokovima. No, to ne znači da ćete biti gladni: zeleno svjetlo imate za meso i ribu koji će vas, zahvaljujući obilju željeza i proteina koje sadrže, ispuniti energijom.

Smanjen unos šećera donijet će vam još jedan pozitivan učinak - spriječit ćete zadržavanje suvišne tekućine u tkivima. Naime, šećeri stvaraju osjećaj napuhnutosti jer upravo oni zadržavaju tekućinu. Važno je pritom imati na umu da ugljikohidrate ne treba posve izbaciti iz prehrane, nego samo smanjiti njihov unos jer bi, u suprotnom, takva prehrana bila neuravnotežena i nezdrava.

U ovoj će dijeti stoga tjestenina biti zastupljena, ali u manjoj količini, ali će zato sadržavati obilje ukusnih jela na bazi mesa i ribe koji će vam obnoviti zalihe životinjskih proteina i željeza, nužnog minerala za pravilan metabolizam.Uz to, riba će vašem organizmu osigurati odgovarajuće količine višestruko nezasićenih masnoća, posebno omega-3, a one smanjuju razinu triglicerida u krvi te na taj način štite od ateroskleroze i usporavaju procese starenja kože, a sve to bit će dodatni plus za vaše zdravlje i ljepotu.

Ništa bez znojenja

Za ravan trbuh u svakodnevnom jelovniku treba staviti naglasak na proteine, ali to nije dovoljno - treba i redovito izvoditi ciljane vježbe za trbušne mišiće.

Dijeta koju predlažemo potaknut će vaš organizam da sagorijeva više kalorija te ćete tako brže potrošiti sve ono što unesete u organizam hranom. Budete li je provodili jedan ili dva tjedna u kontinuitetu, smršavit ćete i izravnati trbuh na vrijeme da se možete pohvaliti njime kad se skinete u kupaći kostim.

     U čemu je tajna

   Sa 1400 kalorija, koliko ih predviđa dnevni jelovnik, ova će dijeta opskrbiti vaš organizam svime što mu je potrebno za normalno funkcioniranje, a istovremeno će spriječiti nakupljanje masnoća na trbuhu. Razlog za takve rezultate je smanjen unos ugljikohidrata i povećan unos proteina. Naime, proteini imaju posebno korisnu karakteristiku: aktiviraju bazalni metabolizam jer njihova probava zahtijeva veću potrošnju kalorija u odnosu na probavu ugljikohidrata i masnoća.

A što se tiče tjelovježbe, najbolji izbor su aerobni sportovi, poput plivanja ili trčanja, a od velike će koristi biti i klasične vježbe za trbušne mišiće, poput trbušnjaka i vožnje bicikla ležeći na leđima. No, nemojte pretjerivati: dvije do tri serije od 15 do 20 ponavljanja su optimalan broj kako bi rezultati ubrzo postali vidljivi.

Voda uvijek nadohvat  ruke

Dijeta za ravan trbuh obiluje vitaminima i mineralnim solima koji su nužni za nadoknadu tekućine i tvari koje gubimo znojenjem. U njoj je obilje voća, kao što su breskve, jagode i trešnje, koje, iako je slatko, ne sadrži mnogo šećera ni kalorija, ali je zato iznimno bogato vodom i vitaminima. Osim toga, u ovakvom tipu dijete vrlo je važno unositi puno tekućine, jer voda pomaže u uklanjanju iz organizma otpadnih tvari nastalih uslijed probavljanja proteina te na taj način olakšava rad bubrezima. Odaberite vodu s niskim udjelom mineralnih soli (podatke o tome možete pronaći na deklaraciji proizvoda) kako ne biste preopteretili jetru i bubrege te kako biste izbjegli napuhnutost. Mineralne soli dobit ćete u količini koja je nužna organizmu iz voća i povrća, koje je obilno zastupljeno na jelovniku. Ako pak niste navikli piti mnogo vode, zamijenite je nezaslađenim čajem (po mogućnosti zelenim) ili eventualno zaslađenim žličicom meda.

Sedmodnevni jelovnik

    Ponedjeljak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:povrće pečeno na žaru (100 g, 35 kcal); mozzarella narezana na ploške (100 g, 253 kcal); jedna breskva (200 g, 54 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:njoki s rajčicom i bosiljkom, pripremljeni od jednog krumpira (150 g) i brašna (20 g), sa žlicom umaka od rajčica začinjenog bosiljkom i parmezanom (220 kcal); pileći file pečen na žaru i začinjen zelenim paprom (100 g, 127 kcal); salata od rajčica i rikule (200 g, 45 kcal)

    Utorak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:komad pizze s povrćem (150 g, 225 kcal); miješana salata (200 g, 35 kcal); šljive (200 g, 84 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:tjestenina s tikvicama pripremljena od 40 g kratke tjestenine, 70 g tikvica, 1 žličice parmezana i pola žlice ulja (160 kcal); sabljarka pečena na žaru (130 g, 221 kcal); zelena salata s rajčicama (200 g, 35 kcal)

    Srijeda

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:juneći hamburger pečen na žaru (100 g, 391 kcal); jedno pecivo (40 g, 94 kcal); jedna beskva (100 g, 27 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:gusta juha od povrća pripremljena od 1 tikvice, 1 mrkve, 1 stapke celera, pola glavice luka, jedne žlice umaka od rajčice i jedne žličice parmezana (54 kcal); ražnjići od junetine pečeni na žaru (100 g, 119 kcal); zelena salata (200 g, 35 kcal)

    Četvrtak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:pileća prsa na žaru (100 g, 100 kcal); zelena salata (200 g, 35 kcal); zdjelica jagoda začinjenih limunovim sokom (100 g, 27 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:tjestenina sa svježim sirom pripremljena od 50 g tijesta, 40 g svježeg kravljeg sira i žličice parmezana (236 kcal); ražnjići od miješanog mesa na žaru pripremljeni od 100 g svinjetine, 100 g teletine, nekoliko režnjeva paprike, malo ružmarina i pola žlice ulja (240 kcal); salata od mahuna i krumpira (200 g, 95 kcal)

    Petak

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:tikvice i patlidžani pečeni na žaru (100 g, 15 kcal); vrhnje s malim udjelom masti (100 g, 115 kcal); jedan kivi (200 g, 88 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:tjestenina s plodovima mora pripremljena od 50 g tjestenine, 60 g plodova mora, češnjaka, peršina i pola žličice ulja (250 kcal); hamburger od lososa pečen na žaru (100 g, 185 kcal); miješana salata (200 g, 35 kcal)

    Subota

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:tjestenina s povrćem pripremljena od 40 g tjestenine, 60 g povrća (tikvice, grašak i mrkva), pola žličice ulja, češnjaka i žličice parmezana (160 kcal); omlet od jednog jajeta (128 kcal); zdjelica trešanja (100 g, 38 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:nemasna svinjetina na žaru začinjena ružmarinom (150 g, 236 kcal), krumpir pečen u pećnici (100 g, 148 kcal); salata od rajčica (200 g, 35 kcal)

    Nedjelja

• Doručak:djelomično obrano mlijeko s kavom (200 ml, 92 kcal); integralni dvopek (20 g, 76 kcal); žličica meda (10 g, 31 kcal)

• Prijepodnevna užina:light voćni jogurt (125 ml, 45 kcal)

• Ručak:paprike i tikvice pečene na žaru (200 g, 33 kcal); račići pečeni na žaru i začinjeni ljutom papričicom (400 g, 100 kcal); voćna salata (200 g, 85 kcal)

• Poslijepodnevna užina:svježe iscijeđen sok naranče ili grejpa (200 ml, 68 kcal)

• Večera:salata pripremljena od 40 g riže, 100 g ukiseljenog povrća, pet crnih maslina, 20 g ementalera, ploške kuhane šunke i peršina (286 kcal); ploška pohanog sira (60 g, 167 kcal), miješana zelena salata (200 g, 35 kcal)

Prvi rezultati vidljivi već za tjedan dana

U tjedan ili dva ove dijete već možete postići željeni rezultat ako se naslage nisu nagomilale u jako velikim količinama. No, želite li nakon toga još neko vrijeme nastaviti ovu dijetu, možete to učiniti, ali povećajte dnevni broj kalorija na 1700 te se nastavite pridržavati pravila: što manje masnoća, puno vitamina i vlakana te odgovarajuća količina ugljikohidrata i proteina.

(Živim.hr)

NEZAVISNA LISTA „ZA BOLJE SUTRA“  NAJAVILA IZLAZAK NA LOKALNE IZBORE 2017. NA NIVOU ŽUPANIJE, OPĆINA I GRADOVA  -

Ovih dana mogli smo svjedočiti prvim predizbornim istupima pojedinaca i kandidata koji predstavljaju skupinu birača, odnosno nezavisnu listu  ZA BOLJE SUTRA. Nezavisnu listu okuplja brigadir Željko Kalić.

Na svim glavnim prometnicama protekli tjedan osvanuli su jumbo plakati s natpisom “STIŽE USKRS, NE DAJTE DA VAS FARBAJU”, sa oslikanim crvenim i plavim uskršnjim jajetom. Tome je prethodila korizmena poruka i veliki broj izjava i osvrta  na službenoj facebook stranici nezavisne liste ZA BOLJE SUTRA, vezanih za razne gospodarske i društvene teme.

Ljudi koje brigadir Željko Kalić okuplja nezavisna su skupina stranački neopredijeljenih, svjetonazorski i ideološki neopterećenih pojedinaca koji žele svojim znanjem, idejama i aktivnim pristupom sudjelovati u razvoju jedinica lokalne uprave i samouprave na području Požeštine. Osmislili su niz provedbenih mjera i strateških ciljeva za koje drže da mogu unaprijediti društvo u cjelini i tako stvoriti bolje uvjete za život svih građana.

Sa Željkom Kalićem smo razgovarali u Požegi. Zatekli smo ga u ugodnom druženju sa najboljim prijateljem i suradnikom, požeškim ugostiteljem i dugogodišnjim predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Požega, Ikom Bulićem. Upitali smo ga zašto izlazi na lokalne izbore u svibnju, koji su programski ciljevi nezavisne liste grupe birača „ZA BOLJE SUTRA“, te kako ih planira ostvariti?

 - Zbog općeg stanja u društvu odlučili smo se aktivirati i napraviti Nezavisnu listu. Ljudi oko mene i ja smatramo da znamo i možemo bolje. Nismo gledali politički predznak, već kvalitete i sposobnosti ljudi i želju da zajedno napravimo bolje za našu zajednicu i našu omladinu koja treba ovdje živjeti i studirati. Hoćemo ravnopravno raspravljati o sadašnjim i budućim odlukama koje su bitne za zajednicu u kojoj živimo. Hoćemo promijeniti sustav podobnosti u sustav sposobnosti, kvalitetan život za sve, a ne samo za određene. Osim toga, prema Ustavu RH, svatko ima pravo birati i biti biran, pa mi nije jasno zbog čega se neki bune, odnosno smatraju da se netko ne bi trebao kandidirati, a netko da. Pa nije im pozicije ostavio otac, da im je to nasljedno pravo. U Slavoniji, a i šire konstantno se raspravlja o posljedicama. Loša demografska slika, propast malih proizvođača, propast srednjeg sloja, loš školski sustav… Mogli bi nabrajati još puno toga. Mislimo da treba raspravljati o uzrocima tih negativnih pojava, a najviše o bahatosti, oholosti i nepotizmu vladajućih struktura. Dakle, bahato se odnose prema povjerenim im resursima. Ne razmišljaju o posljedicama koje su, kako vidimo, katastrofalne. Ako se zadužujemo za tekuće trošenje ili ako spašavamo što se mora spasiti, onda tu nema budućnosti. Kada političari dođu na pozicije kojima upravljaju određenim ovlastima oholi su i umisle si da su nadnaravni i zaborave na bazu koja ih je izabrala. Ne žele razgovarati, a kamoli poslušati glas javnosti ili dobronamjeran savjet. Ovome dodajem i nepotizam. Normalna stvar bi bila da na određeno mjesto dođu najbolji, odnosno najsposobniji ludi. Ali to kod nas nije tako jer se radna mjesta popunjavaju podobnim osobama, koje realno nisu u stanju rješavati probleme. Čak bi rekao da su i uzrok problema. Moramo napraviti jasan i precizan kriterij i pošteno odabrano tijelo koje će odlučivati o zaposlenju, stipendijama i drugim aktivnostima. Smatram, da se to može napraviti i mora, inače nam nema spasa, i naša djeca će nastaviti odlaziti u Njemačku - ističe nositelj nezavisne liste „ZA BOLJE SUTRA“ i kandidat za požeško-slavonskog župana, brigadir Željko Kalić.

U razgovoru o programskim smjernicama Željko Kalić navodi da lokalne vlasti moraju svojom potporom osnažiti razvoj lokalnog poduzetništva, održavanjem redovitih sastanaka s lokalnim poduzetnicima, te takvim pristupom razumjeti njihove potrebe te prilagoditi svoje djelovanje  kao jednu od ključnih komponenti razvoja.

 - Potrebno je stvarati poslovne i turističke zone, omogućiti produljenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, uvesti adventure turizam kao najbrže rastući trend u turizmu, omogućiti poduzetnicima najam poslovnih prostora po povoljnim uvjetima, stvarati znanstveno tehnologijske parkove kroz Startup akceleratore korištenjem kapitala hrvatskih investicijskih fondova i sredstava iz EU. Održivim razvojem poljoprivrede planiramo osigurati očuvanje bioraznolikosti, čist okoliš, nutritivno visokovrijednu hranu i povećanjem ekonomske sigurnosti pojedinaca uključenih u proizvodnju. Stoga bi se zalagali za izgradnju ekotržnica te konverziju na ekološku poljoprivredu te ulaganja u preradu, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda - dodaje Željko Kalić.

Ističe kako danas suvremenim tehnologijama upravljamo nizom aktivnosti, jedna od njih bi bila sufinanciranje programa ograđivanja električnim pastirom, te nadzor i upravljanje nad vrtlarstvom, stočarstvom i peradarstvom putem dronova. Poticali bi udruživanje profesionalnih poljoprivrednika i amatera u udruge i zadruge kao glavne vektore širenja znanja i iskustva poljoprivredne proizvodnje. Poticali bi ugostiteljstvo i dr. kroz olakšice, ovisno o količini lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda koje koriste, a lokalne institucije (škole, domove) vezali za lokalne proizvođače.

Građane uključiti u sve oblike odlučivanja i trošenja javnog novca

 - Transparentna i efikasna lokalna uprava i samouprava, kojoj je temeljni razlog postojanja kvalitetniji život građana i bolja poslovna klima temelj su razvoja našeg društva. Uključivanjem građana u rad javne uprave kroz građanski sat, poslijepodnevne smjene pospješili bi njeno djelovanje. Kod formiranja proračuna uključivali bi građane u odlučivanje o proračunu, čime bi se "običnim" ljudima dala stvarna moć upravljanja stvarnim (zajedničkim) novcem, odnosno građani bi odlučivali o prioritetima razvoja na mikro razini. Svaka općina, grad ili županija imaju svoje probleme i potrebe i kada se riješimo onih problema koje sam spomenuo u uvodu, slijede stvarni projekti iz našeg programa i to ravnopravno za cijelu županiju, a ne samo za neke sredine, a iste će raditi mladi i obrazovani stručnjaci iz Požeštine od kojih neki već rade po ministarstvima i fakultetima, a kojima će se u koncu i prepustiti upravljanje ovom sredinom - navodi brigadir Željko Kalić.

Dakle, prema Kalićevim riječima ova lista posložila je cjelokupnu konstrukciju upravljanja u jedinicama za koje će imati svoje kandidate.

 - Vidjeli smo da se lokalnom politikom vrte već dvadeset i nešto godina ljudi koji ništa suštinski ne mijenjaju. Odnosno, političari se mijenjaju ili bolje reći rotiraju, a situacija samo sve gora, to je ono što nas je okupilo, a inicijatori okupljanja su prekaljeni ratnici koji su svoje najbolje godine ostavili na hrvatskim bojišnicama, nakon čega su Domovinu predali na upravljanje onima koji su ju samo uništili, dodaje jedan od najbližih Kalićevih suradnika požeški ugostitelj Iko Bulić.

 - Ovdje vlada letargija. Mi govorimo da je Slavonija puna kulena, sira i dobrog vina. To je ono što možete pojesti jedino kad su festivali, a u međuvremenu vrlo teško možete doći do autohtonih slavonskih proizvoda. Prilikom naše promidžbe htio sam kupiti kartu grada Požege kako bi aktivisti podijelili teren, no nigdje nije bilo mogućosti tu kartu kupiti, a radno vrijeme turističke zajednice je do 15 h, iako sumnjam da bi se i tamo karta mogla kupiti. Dakle, ovdje baš ništa nije posloženo, osim na papiru - napominje Željko Kalić, dodavši kako ekipa oko njega misli ozbiljno.

Mladi ljudi odlaze. Ne žele, vele, da Slavonija bude starački dom na otvorenom. Iako, ako se ovako nastavi, mogla bi to ovdje  biti najisplativija investicija.

Dosadašnja politika srozala je ovu županiju na zadnje mjesto

 - Svjedoci smo anemične političke scene koja je obojana poznatim platformama i upitno moralnim interesnim ciljevima. Naša lista podiže glas razuma s čvrstom odlukom o promjenama stanja i struktura na svim razinama društvenog život. Građane pitamo: Jeste li i Vi spremni na takve promjene? Možda se bojite? Kako ćete sutra objasniti djeci i unucima da ste imali priliku, a niste imali hrabrosti? Znate li odgovore na pitanja kojima se budite i liježete. Niste zadovoljni „politikama" i „političarima" kojima ste do sada iskreno davali povjerenje? Samo je jedan odgovor: razmislite kome ostavljate budućnost jednog od najljepših krajeva ove predivne Slavonije - ističe Željko Kalić, koji je obznanio svoju kandidaturu za Požeško-slavonskog župana, koji na predstojećim lokalnim izborima očekuje to i postati, te biti nositelj vlasti u gradovima i općinama u županiji, kao korektor svega što je ovu županiju srozalo na zadnje mjesto po svim mjerilima.

 - Neki kažu da je kasno, neki da se više ne može ništa promijeniti, neki kažu da smo svi isti. E pa mi mislimo da nije kasno. Bolje je danas nego da sutra bude kasno. Može se puno, ali ljudi trebaju shvatiti da sustav neće promijeniti ljudi na pozicijama  jer su si upravo oni napravili da bude dobro samo njima. Da smo svi isti!? Pa i nismo. Mi nemamo stranačku stegu, kod nas se raspravlja silom argumenata, a ne argumentom sile. I to je velika razlika. Znamo da su ljudi razočarani, prevareni, u strahu. Ali da bi napravili kvalitetnu zajednicu, zdravu za življenje, potrebni su ljudi , kako bi zajedno napravili iskorak u bolje. Jaki se bore, slabi se nadaju - dodaje na kraju Željko Kalić.