VELIKA - Oko 17,45 sati na cesti Velika - Kaptol, prije mjesta Češljakovci došlo je do teške prometne nesreće u kojoj je vozilo Audi A4 požeških registarskih oznaka prešao na drugi kolnički trak i direktno se sudario s vozilom Citroen C5 požeških registarskih oznaka. U direktnom sudaru, mlađi muškarac (20-godišnjak), vozač iz Audia je smrtno stradao, dok su dvoje starijih osoba, vozač i suvozačica iz Citroena s ozljedama prevezeni u Opću županijsku bolnicu Požega.

Očevid provodi prometna policija PU Požega. Prometnica je zatvorena za promet i vozi se obilazno, a o uzrocima izvijestit ćemo nakon završenog očevida i policijskog izvješća.

Gotovo 90% Hrvata konzumira mlijeko, pri čemu 72% konzumenata preferira trajno mlijeko, a od ostalih mliječnih proizvoda domaći potrošači najviše preferiraju sir i jogurt

Da je mlijeko iznimno popularno kod hrvatskih potrošača ne treba posebno naglašavati. Ipak, korisno je s vremena na vrijeme provjeriti kakvi su trendovi u potrošnji ove namirnice te kakvi stavovi prevladavaju na tržištu kada je riječ o konzumaciji ove osnovne živežne namirnice.

Naše je istraživanje pokazalo da devet od deset Hrvata konzumira mlijeko. Naime, ukupno 89,7% ispitanih navodi da konzumira mlijeko od čega je njih 22,8% naglasilo da mlijeko konzumira samo uz kavu, a 66,9% ovu namirnicu pije i u svim drugim prigodama.

Osobito je značajno da gotovo dvije trećine konzumenata, njih 64,1%, mlijeko konzumira svakodnevno, a 25,9% ispitanika nekoliko puta tjedno. Dosta manje je onih koji mlijeko piju nekoliko puta mjesečno (9,2%), a rijetko – nekoliko puta godišnje gotovo da nije vrijedno spomena: takvih konzumenata ima svega 0,7%.

Trajno mlijeko znatno je popularnije od svježeg – još je jedan važan zaključak provedene ankete. Da konzumiraju trajno mlijeko navodi premoćnih 71,6% ispitanika, a svježe njih 19%. Konzumenti većinom konzumiraju jedan tip mlijeka jer ih samo 9,4% podjednako konzumira i trajno i svježe mlijeko.

Kada su upitani o tome smatraju li da je mlijeko zdravo, uvjerljivo najveći broj ispitanika, njih 68%, izjavilo je da je mlijeko zdravo. Svega 10,7% ispitanih smatra da mlijeko nije zdravo, dok nešto više od jedne petine (21,3%) nema formiran stav po ovom pitanju.

Od ostalih mliječnih proizvoda najviše se konzumiraju sir (89,2%) i jogurt (82,4%). Nešto manji broj građana konzumira sladoled (72%), mliječne namaze (71,9%) i vrhnje (69,9%), dok 53,5% njih konzumira puding. Vrlo malih 2,3% građana ističe da ne konzumira niti jedan mliječni proizvod.

Istraživanje su tijekom studenog 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Otuđena dva bicikla u Požegi i novac u Vidovcima

U srijedu 19. veljače 2020., u dopodnevnim satima u Ulici Stjepana Radića u Vidovcima, iz trgovačke radnje u vlasništvu trgovačkog društva s područja Vinkovaca, nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio je novac.

U srijedu 19. veljače 2020., u popodnevnim satima u ulici Osječkoj u Požegi, iz dvorišnog prostora 70-godišnjakinje, nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio je dva bicikla u vlasništvu dvojice 50-godišnjaka s područja Požege, a koje su koristili njihova malodobna djeca.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljima protiv kojih slijedi kaznena prijava zbog počinjenih kaznenih djela „Krađa“.

Narušavao javni red i mir u jutarnjim satima u Požegi

U srijedu, 19. veljače 2020., oko 8.20 sati, u ugostiteljskom lokalu u Ulici Dragutina Lermana u Požegi, javni red i mir vikom i galamom te vrijeđanjem 46-godišnje djelatnice narušavao je 49-godišnjak, protiv kojeg slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Ugrožavao javni promet

U srijedu, 19. veljače 2020., oko 21.30 sati, u Kutjevu, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 63-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,68 promila upravljao osobnim automobilom marke „Nissan“, slatinskih registarskih oznaka. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja  smješten je u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

U utorak 18. veljače 2020., oko 11.20 sati, na parkiralištu u ulici Krndija u Pakracu, 49-godišnji vozač upravljao je teretnim automobilom marke „Peugeot“ bjelovarskih registarskih oznaka, dok je 66-godišnjak upravljao osobnim automobilom marke „Citroen“ daruvarskih registarskih oznaka, pri čemu su oba započeli vršiti radnju uključivanja u promet vožnjom unatrag. Pri tome se nisu uvjerili da istu radnju u prometu mogu izvesti bez opasnosti za druge sudionike, zbog čega je došlo do udara zadnjeg djela teretnog u lijevi dio osobnog automobila. Obojici vozača bit će izdan prekršajni nalog zbog nepropisne vožnje unatrag.

NOVA EU DIREKTIVA O PITKOJ VODI  -

Čišća i sigurnija pitka voda dostupna svima, to je glavni cilj nove EU direktive o pitkoj vodi koju je potvrdio odbor za javno zdravlje, okoliš i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Institucije EU su se usuglasile oko teksta zakona i on će stupiti na snagu u travnju.

Uvodi se novi način mjerenja čistoće vode, širi se lista kemikalija i spojeva na čiju prisutnost će se ona testirati, a države članice EU se obvezuje da promoviraju univerzalan pristup pitkoj vodi za sve građane. - Voda je život i stoga smo postrožili cijeli niz zdravstvenih i sigurnosnih kriterija koje će morati ispunjavati pružatelji vodovodnih usluga. Nadalje, ova direktiva je i odgovor EU na prvu uspješnu građansku inicijativu, „Right2Water“, koja je tražila da se voda proglasi neotuđivim javnim dobrom i strateškim resursom - kazala je potpredsjednica eurosocijalista i članica odbora Biljana Borzan.

Nova direktiva uvodi obavezno mjerenje prisutnosti hormonskih razarača poput bisfenola, beta-estradiola i nonifenola, tvari koje je znanost posljednjih godina identificirala kao prijetnju ljudskom zdravlju. Znatno se postrožuju maksimalno dozvoljene vrijednosti za cijeli niz onečišćivača i toksina poput olova, bakterija i raznih industrijskih kiselina i spojeva. Nadalje, pružatelji vodovodnih usluga će morati značajno povećati uzorkovanje i broj točaka u vodovodnom sustavu na kojima ispituju kvalitetu vode. - Prihvaćen je cijeli niz mojih zakonodavnih prijedloga od kojih bi svakako istakla dodavanje vrtića, škola, sveučilišta, domova umirovljenika i sportskih objekata na popis tzv. prioritetnih lokacija na kojima će se kvaliteta vode trebati dodatno i temeljitije ispitivati. Takvi će se objekti staviti uz bok bolnicama kao lokacije na kojima obitavaju ranjive društvene skupine poput djece, starijih osoba i bolesnika - izvijestila je Borzan.

Mikroplastika je sve veći problem u kontekstu pitke vode, pojedina istraživanja su pokazala da je mikroplastika prisutna u oko 2/3 uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama. No cjelovitih podataka za sve države članice nema, a mjerenja se vrše stihijski.  Borzan je putem amandmana obvezala Europsku komisiju da izradi metodologiju za mjerenje prisutnosti mikroplastike u vodi. - Tek posljednjih godina smo spoznali da mikroplastike u velikim količinama ima u vodi, hrani i okolišu. Još uvijek ne znamo koliko je točno ima, niti je dovoljno istražen njen utjecaj na ljudsko zdravlje, no možemo pretpostaviti da nije pretjerano pozitivan. Komisiju smo obvezali da izradi metodologiju, a države članice da po njoj sustavno mjere prisutnost mikroplastike u vodenima masama iz kojih se crpi pitka voda - najavila je SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih  gospodarstava Hrvatske "Život" poslala je pismo predsjedniku RH, predsjedniku Vlade RH, predsjedniku Sabora RH, ministrici poljoprivrede, saborskim zastupnicima i predsjedniku Odbora za poljoprivredu Sabora RH u kojemu ističu upravo ono što su tvrdili još dok se Zakon o poljoprivrednom zemljištu donosio da nije dobar i da je neprovediv. Ni tada ih nisu uključili u izradu Zakona, a sada nakon 2 godine što nije riješen niti jedan hektar zemljišta, Ministarstvo poljoprivrede pokreće izradu Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, no opet s istim ljudima koji su već jednom napravili veliku pogrešku, no ponovno nisu pozvali niti jednog predstavnika Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, niti jednog predstavnika udruge Život koja je jedini predstavnik OPG-a, koje jedine taj zakon dotiče i kroji njihovu dalju sudbinu i opstanak. Pismo donosimo u potpunosti.

"Upravo se navršavaju dvije godine od usvajanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19). U protekle dvije godine spomenuti zakon nije profunkcionirao niti u jednom svom članku ili odredbi, a niti jedan četvorni metar državnog poljoprivrednog zemljišta nije stavljen na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima. Udruga „Život“ za vrijeme postupka donošenja ovog zakona ukazivala je na sve nelogičnosti koje zakon sadrži u sebi, upozoravala da je isti neprovediv u praksi te pozvala zakonodavnu vlast da ne donosi ovakav zakon koji će imati štetne posljedice na cjelokupnu hrvatsku poljoprivredu. Svi naši zahtjevi, prijedlozi i amandmani odbijeni su uz obrazloženje kako će se upravo ovim zakonom riješiti brojni problemi koje hrvatski poljoprivrednici imaju, kako će temeljem njega zemlju na raspolaganje dobiti upravo oni kojima je najpotrebnija, kako će prednost kod dodjele imati mladi i stočari. Na žalost, kao i po tko zna koji put do sada, pokazalo se da smo bili u pravu. Zakon je stvorio pravu konfuziju na terenu, jedinice lokalne samouprave dovedene su u nezavidan položaj, prema istim zakonskim odredbama donose se programi raspolaganja koji su sadržajno i suštinski dijametralno suprotni, a najveću štetu trpe poljoprivrednici koji ne mogu doći u posjed najvažnijeg resursa za poljoprivrednu proizvodnju.

Iako zakon nije niti profunkcionirao, prije nekoliko dana ministrica poljoprivrede gđa. Marija Vučković oformila je Povjerenstvo za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Obrazloženje od strane državnog tajnika ministarstva poljoprivrede gosp. Tugomira Majdaka na upit o razlozima izmjena postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu jest da je „normalno (?) da se zakon mijenja nakon dvije godine jer se uvidjelo da neki njegovi dijelovi (?) ne funkcioniraju u praksi“. Posebno je zanimljiv sastav gore spomenutog Povjerenstva, u kojemu se nalaze isti oni ljudi koji su donosili Zakon o poljoprivrednom zemljištu, za koji su tvrdili da je najbolji od svih do tada. Također, u povjerenstvo su imenovani i ljudi koji su izravno bili povezani s malverzacijama i pogodovanjem oko izravne dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta prije nekoliko godina, a očito je da zastupaju interese velikih sustava. Ovakav sastav povjerenstva izaziva sumnju da je sastavljen pod pritiskom određenih interesnih skupina koje žele ostvariti prednost pri dodjeli na raspolaganje državnog poljoprivrednog zemljišta.

Naravno, u povjerenstvo nije imenovan nitko od predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, za koja se nositelji agrarne politike kunu da su upravo oni temelj budućeg razvoja hrvatske poljoprivrede.

Poljoprivredno zemljište najznačajniji je resurs za poljoprivrednu proizvodnju. Udruga „Život“ ima jasan stav oko zemljišne politike koja se u Hrvatskoj provodi već 30 godina i rezultati koje su takvi da je RH danas na najnižoj razini obima i vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u novijoj povijesti. Samodostatnost u proizvodnji hrane jedva da prelazi 50%, a na prste jedne ruke mogu se nabrojati poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koje proizvodimo u količini koja je dostatna za naše potrebe. Stanje stočarstva (posebice govedarstva i svinjogojstva) na povijesnom je minimumu, a svake godine proizvodnja mlijeka opada za 10-ak %. Generator svega ovoga je katastrofalna zemljišna politika koja se provodi od samostalnosti naše Domovine do današnjeg dana.

RH jedina je zemlja članica EU koja još uvijek ima poljoprivredno zemljište u vlasništvu države. Niti jedna druga članica ne poznaje institut „državnog poljoprivrednog zemljišta“. Bivše članice tzv. „istočnog bloka“ privatizirale su svoje državno zemljište i danas bilježe stope rasta u poljoprivredi koje su većinu tih zemalja dovele do razine prehrambene neovisnosti. Iako se RH nastoji riješiti svih državnih udjela u poslovnim subjektima (banke, poduzeća, nekretnine i dr.), jedino se ne želi odreći vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, što je izvan svake poslovne i tržišne logike. Državno poljoprivredno zemljište u RH proteklih 30 godina služilo je kao alat političkih elita za pogodovanje podobnima, za kažnjavanje neposlušnih, nagrađivanje zaslužnih i ostale radnje koje nemaju veze s jedinom funkcijom koju poljoprivredno zemljište treba imati, a to je proizvodnja dovoljnih količina hrane.

Stav Udruge „Život“ je da nikakve izmjene ovog, u praksi dokazano lošeg zakona, neće popraviti stanje hrvatske poljoprivrede, nego će i dalje biti uteg koji vuče našu poljoprivredu u propast, kao što su to činili svi zakoni o poljoprivrednom zemljištu koji su do sada doneseni. Ovo ima posebnu težinu kada se stavi u kontekst izrade Strategije razvoja hrvatske poljoprivrede, čija izrada je u tijeku. Nevjerojatno je da se u najvažnijem strateškom dokumentu za dugoročni razvoj naše poljoprivrede uopće ne spominje rješavanje državnog poljoprivrednog zemljišta i raspolaganje istim. Kako se misle provesti strateške mjere i dostići definirani strateški cijevi koji su izravno povezani s poljoprivrednim zemljištem, ako nije riješen status istog?!

Zbog svega navedenog, Udruga „Život“ ponovno naglašava svoj stav koji je sadržan u Programu Udruge, a to je da se sve državno poljoprivredno zemljište mora privatizirati i omogućiti poljoprivrednicima da dođu u njegovo vlasništvo, naravno prema jasno definiranim kriterijima. Stoga i ovu priliku koristimo da pozovemo nositelje agrarne politike da iskoriste povijesnu priliku koja im se pruža, da nadvladaju i podrede stranačke interese općima te da ostvare konsenzus u nacionalnom interesu i riješe jednom za sva vremena problem poljoprivrednog zemljišta u RH.

I na kraju, postavljamo nekoliko pitanja nositeljima agrarne politike i svim dionicima političkog života u RH koji zastupaju interese našeg naroda i svih građana;

1. Zašto se ide u izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ako on nije uopće profunkcionirao u praksi?
2. Kako je moguće da na izmjenama navedenog zakona rade isti oni ljudi koji su prije dvije godine donijeli taj zakon?
3. Postoji li njihova profesionalna, društvena, moralna i ljudska odgovornost za donošenje ovako lošeg zakona ili ćemo morati čekati opet dvije godine pa da se shvati da niti izmijenjeni zakon ne funkcionira?
4. Je li prije donošenja zakona, a sada i prije donošenja izmjena istog, napravljena procjena njegovog učinka sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (NN 44/17)?
5. Zašto su u povjerenstvo za donošenje Zakona o izmjenama zakona o poljoprivrednom zemljištu imenovani ljudi koji su povezani s malverzacijama i pogodovanjima u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta?
6. Zašto u istom Povjerenstvu nema legitimnih predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva?

Pozivamo ministricu poljoprivrede gđu. Mariju Vučković da u Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu uvrsti i dva člana Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život“ kao legitimnih predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poziva u pismu prof. dr. sc. Vladimir Margeta, predsjednik Udruge "Život".

Letovi se provode na visini iznad 10 000 metara uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera

U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, piloti 191. Eskadrile lovačkih aviona 91. krila u razdoblju od 17.- 21. veljače 2020. godine tijekom dana provode redovite letačke aktivnosti  tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi se provode na području Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Sisačko-Moslavačke, Zagrebačke i Požeško-slavonske županije, na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

Rezultati pojačanih aktivnosti nadzora prometa proteklog vikenda

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend, s ciljem osiguranja povoljnijeg stanja sigurnosti cestovnog prometa, provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, tijekom kojih je ukupno utvrđeno 139 prekršaja. Od toga broja ističu se 7 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola, 105 prekršaja prekoračenja dopuštenih brzina kretanja, dok 3 počinitelja nije koristilo sigurnosni pojas. Najveća utvrđena brzina kretanja bila je 86 km/h, a najveća utvrđena koncentracija alkohola kod vozača 1,81 g/kg. Tijekom vikenda zatečen je jedan počinitelj, koji je i ranije evidentiran kao počinitelji prometnih prekršaja (recidivist) i to prekršaja nepropisne brzine kretanja.

Po podatcima Državnog zavoda za statistiku za obrađenu 2017. godinu, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija - 6.445 eura ili 45,8% manje od prosjeka RH. Tek nešto malo više od 200 eura ima Požeško-slavonska županija, pa joj je BDP po stanovniku bio 6.649 dolara ili 44,1% manje od prosjeka RH. Brodsko-posavska županija imala je tek 40 eura više i BDP od 6.687 eura, a Vukovarsko-srijemska gotovo 300 eura više ili 6.978 eura što je 41,4%  manje od hrvatskog prosjeka. Sve ove županije imaju tek trećinu BDP prosjeka EU.  Žalosno je što sve ove četiri županije spadaju u Slavonsku regiju, što dodatno pokazuje da je svih ovih godina hrvatske samostalnosti jedino ova regija opustošena bez premca. Nešto malo se izdvojila Osječko-baranjska županija u kojoj je stanje nešto bolje, no također ispod hrvatskog prosjeka, koji zapravo podiže jedino Grad Zagreb s 75,3% više od prosjeka RH.

Tako grad Zagreb s 20.850 eura je na čelu BDP RH, ali i 8,2% iznad prosječnog BDP u EU. Još samo tri jadranske županije bilježe BDP veći od prosjeka RH, a to su Istarska sa 14.866 eura, Primorsko-goranska županija sa 14.526 eura i Dubrovačko-neretvanska županija sa 12.575 eura po stanovniku.

Podaci se temelje na konačnim godišnjim podacima o BDP-u, koji je u 2017. iznosio (u tekućim cijenama) 366,43 milijarde kuna, dok je izražen u eurima iznosio 49,12 milijarde eura, a objavio ga je DZS Hrvatske.

JUDO KLUB SLAVONAC ČAGLIN NA TURNIRU U SAMOBORU   -

SAMOBOR - Članovi Judo kluba "Slavonac" iz Čaglina u subotu 15.2. sudjelovali su na turniru "Profectus Cup" u organizaciji Judo kluba "Profectus" Samobor na kojemu je bilo 275 džudaša iz 38 klubova. Kako se 13. i 14. veljače održavalo Državno školsko judo prvenstvo u Vinkovcima, gdje su džudaši Judo kluba "Slavonac" odradili niz odličnih borbi, većina ih je u subotu bila na zasluženom odmoru.

Judo klub "Slavonac" sudjelovao je na turniru sa 7 džudaša od kojih je nekima ovo bio prvi turnir.

 - Zlatnu medalju osvojila je Ivona Švajda, koja je i dan prije bila prva u svojoj kategoriji na državnom prvenstvu. Srebro je osvojio Bruno Bluha, koji je izgubio u finalu nakon gotovo izjednačene borbe. Brončane medalje su osvojili Matej Kukić i Vinko Šapina koji su također sudjelovali i na državnom prvenstvu i tamo zauzeli odlična treća mjesta u svojim kategorijama. Na turniru su sudjelovali i Tena Trtanj, te po prvi puta Filip Kovačević i Vedran Husar, koji je došao do borbe za brončanu medalju. Džudaše su na turnir pratili trener Robert Garc i Ivan Kovačević, otac najmlađeg džudaša Filipa. Svim džudašima koji su svoja znanja i vještine pokazali kroz protekla 3 dana iskrene čestitke, a novi izazovi ih čekaju već sljedeći vikend - istakao je trener i voditelj Robert Garc.