Banner 750x94 Mali istraživaci

Tip 1 Baner

Breadcrumbs

Subota, 21 Studeni 2020 09:12

Otvorenje izložbe starih izdanja Svetoga pisma u Knjižnici Požeške biskupije

Ocijeni sadržaj
(13 glasova)

POŽEGA - U Čitaonici Knjižnice Požeške biskupije u Požegi biskup Antun Škvorčević otvorio je izložbu starih izdanja Svetoga pisma iz fundusa Knjižnice Požeške biskupije pod nazivom „Tvoja riječ nozi je mojoj svjetiljka“ (Ps 119, 105) na kojoj je postavljeno četrdeset i pet različitih  izdanja Svetoga pisma te lekcionari i izbor iz starije propovjedničke literature. Otvorenje spomenute izložbe sastavni je dio programa završetka Godine Božje riječi u Požeškoj biskupiji.

Nakon otpjevanog gesla Godine Božje riječi u Požeškoj biskupiji predstojnik Ureda za tisak Ivica Žuljević  pozdravio je požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, maturante i profesore Katoličke gimnazije u Požegi te mlade glazbenike iz Glazbene škole Požega s njihovim profesorima i predstavio im program otvorenja navedene izložbe. Zatim se sudionicima otvorenja izložbe obratio požeški biskup Antun Škvorčević i rekao: - Minuloga 30. rujna napunilo se 1600. godina od smrti sv. Jeronima, rođena u Stridonu u rimskoj pokrajini Dalmaciji. Istovremeno navršilo se 16 stoljeća dragocjenog Jeronimova služenja čovječanstvu po njegovu cjelovitom prijevodu Svetoga pisma s hebrejskog i grčkog na latinski jezik, nazvanom Vulgata. Tim svojim djelom on je omogućio nebrojenom mnoštvu ljudi pristup biblijskoj baštini, poslužio njihovoj duhovnoj izgradnji, dao neizmjerljiv doprinos znanosti i kulturi, oblikovanju europske i svjetske uljudbe.

O spomenutoj godišnjice Jeronimove smrti papa Franjo je treću nedjelju kroz godinu proglasio Nedjeljom Božje riječi, koju smo prvi puta proslavili 26. siječnja 2020. Svjesni važnosti djela sv. Jeronima,  željeli smo Papinoj inicijativi dati što snažnije značenje te smo u Požeškoj biskupiji proglasili Godinu Božje riječi u trajanju od spomenute nedjelje, do posljednje nedjelje liturgijske godine, svetkovine Krista Kralja svega stvorenog, idućega 25. studenog. Smatrali smo prikladnim na svršetku Godine Božje riječi postaviti izložbu starijih izdanja Svetoga pisma iz Knjižnice Požeške biskupije, kako bismo i na taj način, napose mladima u požeškim katoličkim školama koji pohađaju Čitaonicu ove Knjižnice omogućili da se tim putem susretnu s knjigom, koja je duboko označila i naš hrvatski kulturni identitet.

Pred vama su primjerci Biblija iz 16., 18. i 19. stoljeća na Jeronimovu latinskom jeziku, njegova Vulgata. Potom predstavljamo Pisctole i evanghielya Ivana Bandulavića iz 17. stoljeća te Evangjelistar illiricski Marijana Lanosovića s konca 18. stoljeća sa svetopisamskim tekstovima na hrvatskom jeziku te prijevodi cjelovitog Svetoga pisma na hrvatskom iz 19. stoljeća, počev od onoga Petra Katančića, objelodanjenog 1831. godine. Iz Knjižnice Požeške biskupije izdvojili smo za izložbu šest latinskih izdanja Biblije iz 18. stoljeća, tiskanih u  Veneciji i Beču, kako bismo posvjedočili o nastojanjima Crkve da nakon oslobođenja od 150-godišnje osmanlijske vlasti na ovim slavonskim prostorima približi Božju riječ našem čovjeku te ga i na taj način uključi u tijek europskih kulturnih zbivanja. Izložen je i određeni broj propovjedničkih djela iz 18. i 19. stoljeća s tumačenjem Svetoga pisma, među kojima su i hrvatski pisci.

Želja nam je da ovom izložbom potaknemo veće zanimanje za Sveto pismo, napose mladih za koji se zauzeo papa Franjo i u svom Apostolskom pismu prigodom 16. stoljeća od smrti sv. Jeronima pod naslovom „Scripturae sacrae affectus“, gdje im među ostalim piše: „Počnite istraživati svoju baštinu. Po kršćanstvu ste baštinici nenadmašenoga kulturnoga blaga kojim morate ovladati. Oduševite se za tu povijest, koja je vaša.“ Papa je dodao kako to vjerničko traganje može biti strastvena avantura koja ujedinjuje srce i um; kako je žeđ za Bogom upalila velike umove tijekom brojnih stoljeća sve do danas; kako se izgrađeni duhovni život očitovao kao posebna snaga u djelu brojnih teologa i filozofa, umjetnika i pjesnika, povjesničara i drugih znanstvenika. Biblija je utkana u našu hrvatsku povijest, pismenost, kulturu, u naš identitet koji bez nje nije razumljiv. Stoga poznavati Sveto pismo nije tek pitanje opće obrazovanosti, nego ima duboko značenje za poimanje nas samih u kontinuitetu našeg duhovnog, povijesnog, kulturnog trajanja, kojem služi Crkva neumornim naviještanjem ljudskog spasenja u Isusu Kristu. Neka ova izložba potakne sve posjetitelje da s oduševljenjem prihvate poticaj sv. Jeronima: „Često čitaj božanska pisma; dapače tvoje ruke neka nikada ne odlože svetu knjigu“. Od srca zahvaljujem svima koji su na čelu s voditeljicom Knjižnice Požeške biskupije Nikolinom Mandić i predstojnikom Ureda za tisak Ivicom Žuljevićem postavili izložbu!«

Potom je voditeljica Knjižnice Požeške biskupije Nikolina Mandić predstavila samu Knjižnicu: »Već od samog osnutka Požeške  biskupije, ovdje prisutni preuzvišeni Otac biskup pokrenuo je inicijativu prikupljanje knjižne građe koja se stalno povećavala donacijama i kupnjom te ostavštinama preminulih svećenika. Sustavna inventarizacija, klasifikacija, katalogizacija i zaštita građe cjelovito je  započela 2008. godine. Knjižnica, s obzirom na svoju narav, nabavlja građu uglavnom s područja teologije, religijskih znanosti, filozofije, književnosti, povijesti, povijesti umjetnosti i graničnih područja. Fond obuhvaća u najvećoj mjeri tiskanu građu – monografije i serijske publikacije, trenutno broji oko 27 000 primjeraka knjižne građe, od čega je za sada oko 3000 knjiga raritetne vrijednosti.  Fond se stalno nadopunjuje i uskoro kreće projekt prikupljanja stare knjižne građe sa župa na teritoriju Požeške biskupije kako bi se takva građa povukla u kontrolirane uvijete i sačuvala od daljnjeg propadanja. Što se tiče novije knjižne građe ona je klasificirana i katalogizirana te je kao takva i dostupna  za posudbu. Dakle ovdje možete pronaći sva izdanja naših najvećih hrvatskih nakladnika vjerske literature, među kojima su Kršćanske sadašnjost i Verbuma, ali i onih manjih nakladnika, ali ne i manje važnih.«

Zatim je progovorila o samoj izložbi: »Danas predstavljamo vrlo vrijedna izdanja Svetoga pisma te izbor  lekcionara i starije propovjedničke literature koja obuhvaćaju vremensko razdoblje od 16. do 19. stoljeća. Na hrvatskim prostorima, uz upotrebu latinskih službenih izdanja Biblije, tijekom povijesti bilo je nastojanja i oko prijevoda Svetoga pisma na narodni jezik i iako je pokušaja bilo i ranije u 14. i 16. stoljeću ono je tiskano kod nas tek u 19. stoljeću. Po djelima koja čuva, Povijesna knjižnica Požeške biskupije na svoj način posebno  svjedoči kakav su odjek imala ta biblijska nastojanja u Požegi i okolici, prvenstveno u vrijeme obnove nakon oslobođenja od Osmanlija. Zbog manjka prostora na Izložbi je prezentirano 45 primjeraka knjižne građe podijeljenih u dvije skupine. U prvoj skupini Izloženo je 15 naslova Biblije na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku iz fundusa Knjižnice. Najstarije je izdanje Biblije pod naslovom Biblia Sacra, tiskano u 16. stoljeću, dok su ostala izdanja pod naslovom Biblia Sacra Vulgatae editionis iz 18. i 19. stoljeća, od kojih je najstarije tiskano u Veneciji 1718. godine. Slijede izdanja iz 1748., 1774., 1792 i ostala. Što se tiče izdanja na hrvatskom jeziku cjelovito tiskana Biblija prijevod je fra Matije Petra Katančića, objelodanjen u Budimu 1831. – Stari zavjet u četiri sveska, a Novi zavjet u dva sveska. Spomenuti prijevod predstavljen je i na ovoj izložbi. Uz njega izloženo je i Sveto pismo Novoga zavjeta koje je protumačio nadbiskup Josip Stadler, a tiskano je u Sarajevu od 1895. do 1902. u četiri sveska. Druga skupina postavljene knjižne građe sadržajno se nastavlja na biblijska izdanja – to su lekcionari i starija propovjednička djela. Ova cjelina započinje predstavljanjem lekcionara Ivana Bandulavića izdan 1699. u Veneciji a uz njega je izložen i Evangjelistar illiricski za sve nedilje i svetkovine priko godine fra Marijana Lanosovića iz 1794.godine. Izložen je i dio propovjedničkih djela na hrvatskom, jeziku iz 18. i 19. stoljeća. Vrijedno je spomenuti  djelo poznatoga propovjednika Fortunata Švagelja Opus selectum concionum festivalium ordinarium et extraordinarium izdano 1761. u Zagrebu, kao i djelo Đure Rapića Svakomu po mallo illiti Predike nediljne izdano u Pešti 1762. godine. Najstariji izloženi primjerak propovijedi je djelo Ludovika iz Granade – Postillas et homilias in praecipua Sanctorum festa continens izdan u Lyonu 1592. godine. Tik uz njega se nalazi primjerak tiskan na talijanskom jeziku u Veneciji 1596., a djelo je Cornelia Mussa i nosi naslov  Delle prediche quadragesimali.«

Izvedbom glazbenih djela svečanost otvorenja izložbe obogatili su učenici Glazbene škole u Požegi: Filip Cindrić na harmonici sa skladbom Václava Trojanova Razrušena Katedrala i Dora Matošević solističkom izvedbom skladbe Antonia Vivaldia, Domine Deus uz klavirsku pratnju prof. Andreja Šepera. Na kraju programa sudionici su imali priliku pogledati vrijednu izložbu.