Danas 22. ožujka u 10 sati Stožer Civilne zaštite RH je potvrdio da je zabilježeno 29 novoboljelih osoba novim koronavirusom. U Republici Hrvatskoj do 22. ožujka potvrđeno je sveukupno 235 oboljelih osoba.

POŽEGA - Nekoliko udara potresa rano jutros, koji je izazvao velike štete u Zagrebu, osjetili su i stanovnici Požeštine. Na sreću u Požeštini nije bilo većih šteta, osim pojedinih pokazatelja potresa, napuknuća zidova, mjestimičnog otpadanja žbuke. Za sada nas je ovaj potres malo uznemirio, pa uz koronu virus imamo i još jednu brigu više.

Tlo se postepeno smiruje, pa je za očekivati još po koji manji potres, koji su već uslijedili kasnije, tijekom dopodneva. 

Nacionalni stožer Civilne zaštite RH u 16 sati održao je konferenciju za medije te objavio nove podatke o epidemiji koronavirusa u Hrvatsko koji se sada povećavaju iz sata u sat.

 - U Hrvatskoj sada imamo 206 oboljelih, što je 49 više od našeg posljednjeg obraćanja javnosti u 11 sati. U 24 sata to je povećanje za 78 osoba više - potvrdio je  ministar zdravstva Vili Beroš, te dodao da postoji dosta građana koji se ne pridržavaju preporuka da se ostane doma, da se kreće samo u nužnim i izuzetnim situacijama, te vodi veća briga pri tome o zaštiti.

U zadnjih 24 sata broj oboljelih od korona virusa povećao se za trećinu, za 78 novooboljelih osoba.

Danas je potvrđeno 40 novoboljelih osoba novim koronavirusom. U Republici Hrvatskoj do 21. ožujka potvrđeno je sveukupno 168 oboljelih osoba

Danas je potvrđeno 40 novoboljelih osoba novim koronavirusom. U Republici Hrvatskoj potvrđeno je sveukupno 168 oboljelih osoba. To je 40 slučajeva više nego sinoć i 11 novih od jutrošnje presice Nacionalnog stožera u 9 sati.

Vjerujemo kako ste primijetili da je kruh jedna od namirnica koja nam brzo nestane. Posebno sada, kada provodimo vrijeme kod kuće i trudimo se izbjegavati prodavaonice. Čak i ako nismo pojeli cijeli kruh, teško je održavati njegovu svježinu i okus. Zato je najbolje rješenje da sami pripremite kruh - no, što ako u trgovini nema kvasca? Donosimo vam par savjeta koji će vam pomoći da ispečete ukusni domaći kruh bez kvasca.

Ako imate previše kvasca kod kuće

Onda ste uistinu pravi sretnik. Ako imate previše kvasca i brinete se da bi se mogao pokvariti, postoji praktično rješenje. Svježi kvasac ima kratak rok trajanja stoga ga možete zamrznuti kako biste očuvali njegovu kvalitetu. To, naravno, nije problem sa suhim kvascem koji može duže trajati.

Ako imate preveliku zalihu kvasca koju nećete potrošiti, uvijek možete proslijediti drugima koji ga nisu stigli kupiti.

Ako imate samo jedan kvasac

Bez brige, moći ćete pripremati kruh cijelo vrijeme dok ste kod kuće. Prvo, za pravljenje kruha ne treba puno kvasca, ponekad je potrebno puno manje nego što obično koristimo. U ovom slučaju, smanjite količinu kvasca koju obično stavljate i stavite tijesto na hladno mjesto. Ono će se tako lagano podići, a vama će ostati dovoljno kvasca.

Najvažniji trik: ako kod kuće imate samo jedno pakiranje kvasca, iskoristite ga za izradu tijesta. Prije dodavanja ulja u tijesto, odvojite mali dio, veličine ping pong loptice i pohranite. Komadić koji ste pohranili na hladno i tamno mjesto možete koristiti već idućeg dana za izradu novog kruha. Jednostavno lopticu zdrobite na male komadiće i umiješajte u mješavinu tople vode ili mlijeka i šećera te ostavite da odstoji 12 sati. Postupak možete ponoviti kod svake izrade kruha.

Ako imate prašak za pecivo

Jeste li znali da možete napraviti ukusni kruh i s praškom za pecivo, koje je ovih dana najlakše za pronaći u trgovinama? Također, priprema je brža i jednostavnija, jer ne morate čekati dizanje tijesta.

Koristite svoj omiljeni recept za kruh i zamijenite kvasac praškom za pecivo: trebat će vam oko 1 - 2 žličice praška na pola kilograma brašna. Sve umijesite i stavite u pećnicu.

Ako imate sodu bikarbonu

Soda bikarbona se također može koristiti za pripremu kruha. Možete koristiti bilo koji recept i vrstu brašna, samo imajte na umu da će vam za pola kilograma trebati dvije žličice sode. To je isto kao i s praškom za pecivo: nema potrebe da se tijesto diže, jednostavno sve umijesite i stavite u pećnicu.

Ako imate vinski prašak za pecivo

Vinski prašak za pecivo može poslužiti kao odličan sastojak za domaći kruh i često se koristi kao zamjena za kvasac. Na pola kilograma brašna dodajte od 9 do 17 g vinskog praška i umiješajte ostale sastojke. Uživajte u domaćem kruhu koji je spreman u trenu.

Ako imate kefir

Ako ste se pronašli u situaciji da nemate ni jedan sastojak koji smo prethodno nabrojali, ali imate kefir, ne brinite - i za to postoji rješenje. Možda će priprema kruha kod kuće biti nešto duža, ali vaš kruh će imati bolji i ukusniji okus.

Pomiješajte oko 100 g brašna, 200 ml kefira (ako ste ga napravili kod kuće, postupak je brži) i žlicu šećera. Ostavite smjesu na toplom mjestu i pričekajte najmanje 6 sati. Ponekad je potrebno pričekati i do 24 sata da smjesa postane aktivna. Nakon toga, mjehurići će se početi formirati na vrhu smjese. Tada dodajte oko pola kilograma brašna, ostale sastojke koje koristite kod izrade kruha i napravite tijesto.

Ako nemate ništa od navedenog

Ne brinite, nećete ostati gladni. Uvijek možete pripremiti razne vrste jednostavnijeg kruha. Pomiješajte brašno, vodu i sol, a zatim u tavi ispecite ravni kruh, koji nalikuje na palačinku. Također, možete napraviti meksičke tortilje ili domaće palačinke. Želimo vam dobar tek!

Sve artikle moguće je naručiti putem besplatnog info telefona 0800 200 194, maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na webshopu: www.webshop.alles.hr 

POŽEGA – Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a u cilju sprječavanja širenja zaraze koronavirusom, maloprodaja trgovine Alles Elektrocentar privremeno ne radi.

Ipak, kako bismo tijekom ove izvanredne situacije svojim sugrađanima osigurali opskrbu svim potrepštinama iz naše ponude, sve proizvode moguće je naručiti, a mi ćemo ih dostaviti do kućnih vrata ili ih se može preuzeti u skladištu Allesa.

Plaćanje je moguće pouzećem prilikom preuzimanja (gotovina ili kartice) te unaprijed internet bankarstvom.

Veleprodaja za poslovne partnere radi od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati te subotom od 9:00 do 13:00 sati.

Naravno, u svemu ovome najviše brige vodimo o zdravlju naših kupaca i zaposlenika stoga se strogo pridržavamo smjernica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o higijenskim uputama i minimalnom socijalnom razmaku te molimo kupce da poštuju isto.

Sve sugrađane pozivamo da budemo odgovorni, brinemo jedni za druge i učinimo sve što možemo kako bismo zajedničkim snagama zaustavili daljnje širenje virusa.

Veselimo se ponovnom susretu u našoj trgovini!

Vaš Alles Elektrocentar, uvijek uz vas. 

Ekonomijom solidarnosti i uzajamnosti protiv posljedica korona virusa na poduzetništvo  -

Već je zorno jasno svima koji žive od realnog tržišta da spas kojega smo očekivali od Vlade - sigurno neće doći. Sve mjere koje su najavljene i u prvom "napadu" spasa gospodarstva od učinka korona virusa primjenjive, sasvim su kozmetičke naravi i toliko blage spram strahovitosti situacije da nisu vrijedne spomena. Jasno je već i poduzetniku početniku da će Vlada ići spašavati sebe, nego one od kojih živi, misleći valjda da će joj „vanzemaljci“ puniti proračun.

- Umjesto da se nastala situacija iskoristi za ono za čim vape poduzetnici već godinama, a to je smanjenje obimnoga i skupoga birokratskog sustava, gašenje nepotrebnih radnih mjesta u državnom sustavu nastalih samo za potrebe "uhljebljivanja", da se režu izdaci sustava koji su poprilično nepotrebni na rashodovnim stranama, Vlada je iznova stala u prvom redu zaštititi sebe, svoje potrebe i svoja namirenja, ne misleći pritom ozbiljnije na one koji bi trebali napuniti njezine džepove. Poduzetnice i poduzetnici su svedeni na vrlo jednostavnu formulu u ovo doba korone - a to je da se, nebrojeno puta kao do sada, moraju pobrinuti sami za sebe - komentirala je futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, najnovije mjere Vlade za ublažavanje posljedica korona virusa po hrvatsko gospodarstvo.

Iznijela je i cijeli niz primjera na koji način bi mali i srednji poduzetnici, koji će biti i najpogođeniji krizom, trebali napraviti kako bi ublažili posljedice korona-krize na poslovanje. - Ova generacija poduzetnika prošla je dosta izazova od kada je Hrvatska u punom smislu država tržišne ekonomije - od Domovinskog rata, nepoštene i krajnje destruktivne privatizacije, vladajućih režima koji su vodili brigu od sebi i svojima te masovnog uhljebljivanja u sve pore državnog sustava, ekonomske krize 2007/8. godine koja je opustošila radna mjesta, pa sve do aktualne korona situacije, koja će više nego ikada od osamostaljenja Lijepe naše udariti po poduzetništvu. Ono što smatram da bi nas kao poduzetnice i poduzetnike moglo "izvući" jeste ekonomija solidarnosti i uzajamnosti, posebice jer se upravo sada vidi sva ranjivost globalnog poslovanja, a zatiranja nacionalnih resursa. To u prvom redu znači okretanje prema svemu onome što sami možemo proizvesti, napraviti, plasirati na tržište, ali i kupiti od domaćih proizvođača, pružatelja usluga, kako bi jedni drugima bili prvi i najpoželjniji poslovni partneri, klijenti i kupci - predlaže Dropulić.

To konkretno znači međusobno odricanje od nekih naplata, ali i poticanje plaćanje svima kojima možemo, preraspodjelom resursa. - Prvi na udaru su ugostitelji, frizerke, kozmetičarke, turizam u različitim aspektima, dakle uslužna djelatnost koja je izravno okrenuta potrošnji koja će se i najdulje oporavljati jer će korisnici u strahu prvo "zaboraviti" nakon oporavka od korona virusa, na ovu vrstu potreba koje nisu primarne za život. No, upravo suprotno - trebamo jačati svijest da im pomognemo, da djelujemo lokalno, da kupujemo lokalne proizvode, da koristimo lokalne usluge. Da što više novca "okrećemo" na domaćem tržištu, koristeći (pa neka su i skuplje) hrvatske proizvode i usluge. Naravno da to nije ekonomija profita, ono što primarno traži kapitalizam (zarada, zarada i samo zarada), ali je ekonomija solidarnosti i međusobne potpore koja će nam pomoći da isplivamo, ali i u nama probuditi ono iznimno uspavano, a prijeko potrebno - zajedništvo - smatra direktorica Ženskog poduzetničkog centra.

Okrenimo se lokalnoj zajednici u kojoj djelujemo, živimo i poslujemo - pronađimo svoje poslovne partnere, klijente, kupce i povucimo jedan drugoga prema uspjehu u ovoj iznimnoj krizi, poručuje Dropulić, ističući da je sada najbolje vrijeme da preslažemo vlastite poduzetničke redove i uzajamnom potporom dođemo do rješenja.

- Jer ako sami sebi nećemo pomoći, neće nam nitko biti od koristi. Svakoj poduzetnici i poduzetniku u ovom je trenutku veći imperativ održati svoj posao, jer kada se okonča kriza uzrokovana koronom, opet će teret pokretanja gospodarstva biti na obrtima i tvrtkama. Ovog puta iznimno "preslagani" u svom djelovanju, koje bi trebalo biti usmjereno više na lokalnu zajednicu, lokalne potrošače i ono što možemo vlastitim kapacitetima maksimalno osigurati za izlazak na tržište. Takozvano organiziranje ekonomije na nacionalnom planu, na što više nacionalnim resursima umjesto globalnom. Ovo je idealno vrijeme da, nastojeći spasiti jedne druge na realnom tržištu, krenemo već sada djelovati u tom pravcu - zaključuje Sanela Dropulić, pozivajući sve poduzetnice i poduzetnike da se jave u Ženski poduzetnički centar (www.poduzetnica.hr, e mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., mob: 091 519 09 23) radi zajedničkih aktivnosti i djelovanja.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" uputila je otvoreno pismo Predsjedniku RH, predsjedniku Vlade RH, Predsjedniku Sabora RH, Ministrici poljoprivrede i zastupnicima Sabora RH skrećući pažnju na trenutnu situaciju u poljoprivredi i načine na koje riješiti brže neke od problema. "Trenutna situacija u društvu i gospodarstvu, uzrokovana pandemijom korona virusa, razotkrila je niz slabosti sustava koji je uspostavljan desetljećima, a koji je rezultirao činjenicom da je Hrvatska danas visoko ovisna zemlja o uvozu hrane, te da je njezina samodostatnost za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima ispod 50%. Slom hrvatskog stočarstva, posebice govedarstva, jedna je od najvećih i najsloženijih opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu. Opskrba tržišta mlijekom i mesom iz domaćih izvora je dobrim dijelom poremećena, a u nastavku će značajno zaoštriti nedaće izazvane globalnim gospodarskim krizama, kao i našom dužničkom krizom. Zbog specifičnosti stočarske proizvodnje posljedice zaoštravanja krize u tom dijelu prehrambenog sustava bit će dugoročne, a dobrim dijelom i nesagledive.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ od početka svog djelovanja ukazuje na pogubnost agrarne politike koja je u Hrvatskoj zanemarivala obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, favorizirajući velike proizvodne sustave i trgovačka društva te uvozne lobije koji su prepravili naše tržište poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima niže cijene, ali često i upitne kakvoće. Brojke su neumoljive i one jasno ukazuju na činjenicu da, što smo više ulagali u velike sustave i što su oni jači i veći, to je ukupna razina hrvatske poljoprivredne proizvodnje niža. Ovih dana, u uvjetima globalne krize uzrokovane pandemijom korona virusa, takva politika dolazi na naplatu. Od tri obroka koja se danas dnevno konzumiraju u našoj Domovini, dva su podrijetlom iz uvoza. Proizvodnja goveđeg mesa ovisna je o uvozu teladi za tov od preko 90%, proizvodnja mlijeka je ispod 400 milijuna kilograma na godinu, a Hrvatska je u Europskoj uniji, proporcionalno broju stanovnika, najveći uvoznik živih svinja i svinjskog mesa. Ne treba niti spominjati da je slična situacija i u sektoru voćarstva. Ovakvi pokazatelji poljoprivredne proizvodnje ukazuju da bi Hrvatska, ukoliko se zatvore granice na 3-4 mjeseca, bila suočena s nestašicom većine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Upravo iz ovih razloga apeliramo na nositelje agrarne politike da što hitnije poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se izbjegao najgori mogući scenarij. Mjere koje se ovih dana protežiraju i koje će biti usvojene od strane Vlade Republike Hrvatske i izglasane u hrvatskom Saboru, a kojima je, navodno, cilj pomoć gospodarstvu, ne osiguravaju olakšanje privrednicima i poljoprivrednicima, nego samo odgodu njihovih obveza na određeno vrijeme, što može uzrokovati njihovo još veće opterećenje u doglednoj budućnosti i pritisak na, ionako, krhku ekonomsku stabilnost. Vlada nudi odgode, što bi značilo da ćemo nadoknaditi u budućem razdoblju sve što smo izgubili zbog Korone, to nije moguće i nije dostatno da se riješe problemi koji nastaju zbog Korone. Budući da je sektor poljoprivrede i prehrambene industrije puno osjetljiviji, predlažemo niz hitnih mjera kojima će se ublažiti ova kriza (ma koliko neki izbjegavali ovaj termin).

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ zahtjeva od Vlade Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede sljedeće konkretne mjere:

1. Pomoć poljoprivrednim proizvođačima kroz ispunjavanje njihovih zagarantiranih prava, a to je isplata poticaja u punom iznosu najkasnije do 15. travnja 2020. godine;
2. Osiguranje brzih kreditnih linija s nultom kamatnom stopom kako bi se isfinancirala nadolazeća proljetna sjetva;
3. Reprogramiranje i zamrzavanje otplate kredita do završetka krize;
4. Oslobađanje plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za 2020. godinu;
5. Smanjenje cijena osnovnih energenata neophodnih za poljoprivrednu proizvodnju (električna energija, plin...);
6. Povećanje kvota plavog dizela po poljoprivrednom gospodarstvu i snižavanje cijene istog;
7. Osiguranje kompenzacijskih mjera za izvoznike hrane koji su pogođeni zabranom izvoza i zatvaranjem granica;
8. Ostavljanje PDV-a malim proizvođačima mlijeka;
9. Preuzimanja plaćanja obveza za članove i vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji moraju boraviti u samoizolaciji uslijed sumnje na infekciju korona virusom;
10. Osiguranje nesmetanog kretanja ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, te prometa životinjskog i biljnog materijala;

Osim navedenih hitnih mjera, zahtijevamo što hitnije definiranje strateških odrednica razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj s glavnim ciljem, a to je prehrambena neovisnost i razvoj ekonomski, ekološki i socijalno održivih proizvodnih sustava temeljenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu - stoji u pismu koje potpisuje u ime Udruge „Život“, prof. dr. sc. Vladimir Margeta, predsjednik. 

Bicikliste često viđamo kako na biciklu, nerijetko nesmanjenom brzinom, prelaze pješačku zebru. I tada su u pravilu u prekršaju…

BICIKLIST NA ZEBRI BEZ BICIKLISTIČKE STAZE, SA ILI BEZ SEMAFORA

Biciklist je vozač vozila na dva kotača pa za njega ne vrijede prometna pravila kao za pješake. Zebra za njega ne važi te on ne smije prelaziti cestu prije nego što siđe s bicikla. Dakle, zebru mora prijeći kao pješak, gurajući bicikl!

Međutim, automobil je po definiciji opasna stvar te njegov vozač mora stati ispred zebre te propustiti biciklistu koji je već krenuo prema zebri te nikako ne smije nasilno ostvarivati svoju prednost u prometu.

Biciklist je, kao i pješak nezaštićen u prometu za razliku od automobilista te automobilist mora voditi računa o njegovoj sigurnosti i poduzeti sve mjere predostrožnosti da ga ne povrijedi automobilom, bez obzira kreće li se propisno prema prometnim pravilima ili su svojim ponašanjem u prekršaju.

BICIKLIST NA ZEBRI S BICIKLISTIČKOM STAZOM, SA SEMAFOROM

Ovo je najzanimljiviji i najopasniji slučaj, jer biciklisti misle da smiju prijeći vozeći se na biciklu. To je netočno, jer premda im označena biciklistička staza to dozvoljava, svjetlo na semaforu im to ne dozvoljava, odnosno zabranjuje im.

Na crvenom i zelenom semaforskom svjetlu za pješake jasno je označen pješak, dakle zeleno svjetlo vrijedi samo za pješake, te biciklist smije prijeći zebru samo kao pješak, gurajući bicikl!

BICIKLIST NA ZEBRI S BICIKLISTIČKOM STAZOM, BEZ SEMAFORA

Ovo je jedini slučaj kad biciklist smije prijeći zebru vozeći se na biciklu.

No, brzinu vožnje treba prilagoditi i voziti usporeno (do 10 km/h).

KAZNE ZA PROMETNE PREKRŠAJE

Ako biciklist ne postupi kako je prethodno opisano, temeljem Zakona o sigurnosti na cestama, čl. 112, kazna je 300 kn.

Ako biciklist vozi s više od 0,5 promila alkohola u krvi, , temeljem Zakona o sigurnosti na cestama, čl. 199 st. 10 , kazna je 500 kn.

Ako vozač na zebri ne propusti pješaka, ako nema semafora, ili ako je pješaku upaljeno zeleno svjetlo, odnosno ako ne propusti biciklista, koji vozi biciklističkom stazom uz zebru, temeljem Zakona o sigurnosti na cestama, čl. 57 st. 6, kazna je 3.000 kn. U slučaju izravnog ugrožavanje sigurnosti biciklista ili nesreće, izriče se i zaštitna mjera, oduzimanje dozvole na 6 mjeseci i 3 kaznena boda

izvor autoportal

NA SVJETSKI DAN BEZ MESA PRIJATELJI ŽIVOTINJA UKAZUJU NA TRAGIČNE POSLJEDICE UZGOJA I JEDENJA ŽIVOTINJA  -

Ptičja gripa, svinjska gripa, ebola, SARS, MERS, lažne kravlje boginje, zarazni ektim ovaca i koza, atipična kuga peradi i sada COVID-19 – sve su to virusne bolesti životinja kojima se mogu zaraziti i ljudi, odnosno zoonoze. Nastale su i proširile se na mjestima iskorištavanja golema broja životinja kao što su nečiste i smrdljive industrijske farme i klaonice, pretrpane tržnice i sajmovi s domaćim i divljim životinjama te razni objekti s bolesnim i zaraznim životinjama. Ujedinjeni narodi zaključili su da čak 75 posto novonastalih bolesti potječe od životinja, a većina ih je povezana sa životinjama koje se iskorištavaju za hranu. Neovisno radi li se o domaćim ili divljim životinjama, navika jedenja mesa dovela nas je do pojava pandemija u prošlosti i sadašnjosti, a ako se ne osvijestimo, i u budućnosti.

Povodom Svjetskog dana bez mesa (Meat Out Day), koji se već punih 35 godina obilježava diljem svijeta 20. ožujka, iz udruge Prijatelji životinja poručuju da se sve ove bolesti te pojava novih mogu itekako spriječiti prelaskom na veganski način života te prehranom isključivo namirnicama biljnog podrijetla. „Izbacimo iz prehrane okrutnost prema životinjama, educirajmo se, odvratnu tradiciju zamijenimo znanjem, zaštitimo planet Zemlju, zaustavimo klimatske promjene, iskorijenimo glad u svijetu, spriječimo nastanak novih smrtonosnih bolesti, spasimo životinje i očuvajmo vlastito zdravlje. Naša budućnost i nada u opstanak je u veganstvu koje je jedini ispravan put izlaza iz ove stravične situacije u koju smo se kao čovječanstvo doveli”, odlučni su Prijatelji životinja. 

Navode da životinje u industrijskom uzgoju, da bi bile što ekonomski isplativije, u vrlo kratkom razdoblju od svega nekoliko mjeseci dosegnu težinu za koju bi im u prirodnim uvjetima trebalo mnogo više vremena. - Šopaju ih hormonima, lijekovima, stimulatorima rasta, kokcidiostaticima, aditivima te raznim otrovima i kemijskim spojevima kako bi izdržale odvratne uvjete uzgoja i u što kraćem roku povećale težinu te proizvele što više mlijeka i jaja. Većina životinja koje su biljojedi postaju kanibali jer ih hrane pripadnicima iste ili drugih vrsta. Zbog naše navike jedenja mesa tako je nastalo i kravlje ludilo, smrtonosna neurodegenerativna bolest goveda, jer su krave tovili mesnim koštanim brašnom dobivenim preradom strvina zaraženih ovaca - upozoravaju Prijatelji životinja.

Dodaju da konzumacijom mesa, mlijeka i jaja u ljudsko tijelo ulaze antibiotici koje životinje svakodnevno dobivaju i ljudi postaju sve manje otporni na nove mikroorganizme koji uzrokuju bolesti. Iako znanstvenici već godinama upozoravaju da se upravo na farmama i u klaonicama, koje su prepune bolesnih životinja, stvaraju nove, otpornije i smrtonosnije bakterije i virusi, zabrinjavajuća je procjena da će do 2050. godine više ljudi umirati od ovakvih bolesti nego od raka. 

Zbog tradicijom ukorijenjene navike jedenja mesa, obitavanje velikoga broja životinja na jednome mjestu tijekom uzgoja te konzumacija i miješanje domaćih i divljih životinja omogućili su razvoj novih, jačih bolesti kao što je slučaj i s koronavirusom. Većina modernih bolesti i zaraza nastala je upravo na farmama ili je njihov uzrok konzumiranje životinjskih proizvoda. Našim uplitanjem u prirodni svijet, zaostalim mišljenjem da će nas jedenje životinja izliječiti ili da jedenje egzotičnih životinja predstavlja statusni simbol, smještanjem životinja u neprirodne, nehigijenske i ekstremne uvjete postajemo meta mutiranih i smrtonosnih virusa i bakterija.

Meso i životinjski proizvodi ne sadrže vlakna, puni su kolesterola, zasićenih masnih kiselina i toksičnih spojeva te predstavljaju visok rizik od kontaminacije patogenima kao što su: salmonella, E. coli., Campylobacter, Mycobacterium (uzrokuje tuberkulozu), Bacillus anthracis (uzrokuje bedrenicu), Coxicella burnetii (uzrokuje Q-groznicu ili klaoničku groznicu), Listeria monocytogenes (uzrokuje listeriozu) i paraziti (metilji, trakavica, Trichinella spiralis…). Osim toga, životinje zbog stresa uzrokovanog transportom i svjesnošću da će biti zaklane ispuštaju u krv veliku količinu toksina.  

 - Najjednostavnije i najhumanije rješenje u borbi protiv pandemije novog koronavirusa je veganstvo kao etički, ekološki, nenasilan i jedini održivi način življenja. Zaustavimo pokolj nedužnih životinja koje cijenu ljudske obijesti i sebičnosti plaćaju vlastitim životima, što nam se na kraju vraća kao bumerang i dovodi do ljudskih žrtava koje se veganskom prehranom mogu izbjeći - zaključuju Prijatelji životinja.