Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 09. svibnja, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da u posljednjih 24 sata bilježimo 15 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 2.176 zaraženih osoba korona virusom u Hrvatskoj. Novo zaražene osobe dolaze iz Splitsko-dalmatinske 2, Koprivničko-križevačke 8 i Brodsko-posavske 5. Prosjek zaraženih je 51,6 godina a više od 54 posto su ženskog spola. Preminula je jedna muška osoba, a ukupno je 87 osoba umrlo od posljedica korona virusa u Hrvatskoj. Svi umrli su uglavnom s kroničkim i teškim pridruženim bolestima, te uglavnom starije osobe. Hrvatska ima jedan od nižih postotaka umrlih osoba sa korona virusom od EU država.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 44.218 osoba,  840 osoba testirano je samo jučer. Trenutno je na respiratoru 13 bolesnika, a bilježimo i nove osobe oporavljene od bolesti, ukupno 1.726 osobe koje su se oporavile od korona virusa. Ukupno hospitaliziranih je 181 osoba zaraženih korona virusom, a nešto manje od 300 osoba se liječi kod kuće.

Ukupno je 16.749 osoba u samoizolaciji. 

Prigodom spomena na 75. obljetnicu završetka 2. svjetskog rata, biskup Antun Škvorčević pozvao je svećenike Požeške biskupije da u nedjelju, 10. svibnja, podsjete vjernike na teška ratna stradanja te ih pozovu na molitvu za žrtve. Biskupov poziv prenosimo u cijelosti:

  - Poštovana i draga braćo svećenici!
Ovih dana mjeseca svibnja napunja se 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata. No, on je – napose za nas u Hrvatskoj – značio početak novih stradanja „Križnim putom“ od Bleiburga u Austriji do mnogih stratišta diljem onodobne Jugoslavije i imao svoj okrutni nastavak u progonu nemalog broja ljudi, koje je komunistička vlast smatrala nepoćudnima, među njima biskupi na čelu s bl. Alojzijem Stepincem, svećenici, redovnici i redovnice te vjernici laici.
Navedena obljetnica pokrenula je u svijetu i kod nas različite inicijative na političkoj, vojnoj, znanstvenoj, kulturnoj i drugim razinama, koje će podsjetiti na strahote rata i iskazati počast žrtvama. Smatram da Crkva u Hrvatskoj ne bi smjela u ovoj prigodi ostati ravnodušno po strani, nego spomen navedene obljetnice popratiti na svoj duhovni način, bez kojeg bi sjećanje na strahote ljudskih zlodjela bilo očitovanje nemoći. Vjernički pristup navedenoj teškoj prošlosti hrvatski biskupi posvjedočili su u Pismu Hrvatske biskupske konferencije o pedesetoj obljetnici završetka drugoga svjetskog rata. Ono je snažna poruka i za sadašnju obljetnicu, te ga dostavljamo u prilogu kako bi ga svećenici mogli u miru ponovno pročitati i u nedjelju, 10. svibnja 2020. vjernike podsjetiti na teška ratna stradanja, potaknuti ih na evanđeoski odnos prema njima i pozvati ih na molitvu. Valja posebno u Molitvu vjernih uključiti nakanu za sve žrtve Drugog svjetskog rata te za one koji upravljaju državama i narodima da budu graditelji mira.
Zahvaljujem vam što ćete i ovom prigodom posvjedočiti vjernost svome evanđeoskom poslanju, te vas srdačno u Gospodinu pozdravljam - zaključio je biskup Antun.

POŽEGA - U vrijeme korona krize Grad Požega donio je mjere za ublažavanje posljedica građanima i poduzetnicima, kao što je smanjenje stope poreza i prireza, ukidanje plaćanja komunalne naknade i zakupa javnih površina. Unatoč javno dostupnim odlukama i objašnjenjima, pojasnit ćemo Odluku o izmjenama Odluke o porezima. Naime, Gradsko vijeće Grada Požege na svojoj 22. sjednici održanoj 23. travnja 2020. godine donijelo je Odluku o izmjenama Odluke o porezima Grada Požege. Točnije, s 10% na 7% smanjen je prirez porezu na dohodak, a s 3% na 1% porez na potrošnju, odnosno porez koji se plaća na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima.

Kako je navedeno u Odluci, ista stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom novinama Grada Požege, osim odredbi o prirezu na dohodak koji stupa na snagu prvog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je objavljena u Narodnim novinama, dok se Odredba o izmjeni poreza na potrošnju primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine. Naime, Odredbom članka 42. stavka 2. Zakona o lokalnim porezima propisano je da se odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave kojim se propisuje i uređuje plaćanje poreza na potrošnju, poreza na kuće za odmor i poreza na korištenje javnih površina može mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, s primjenom od 1. siječnja iduće godine.

Mišljenje Porezne uprave pogledajte ovdje.

Europa danas obilježava 9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, u znak sjećanja na završetak Drugoga svjetskog rata u Europi 9. svibnja 1945. godine i 70 godina početka stvaranja današnje Europske unije -

Na današnji dan, 9. svibnja 1945. nacistička Njemačka potpisala je bezuvjetnu kapitulaciju u Drugome svjetskom ratu. Iako je rat zapravo završio nekoliko mjeseci poslije, kapitulacijom carskog Japana, u svim se europskim zemljama 9. svibnja obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom. Prisjećamo se svih ljudi koji su se uključili u borbu protiv fašizma i tako, braneći svoj dom, svrstali modernu Hrvatsku na listu antifašističkih zemalja. Mnogi su, nažalost, svojim životom platili cijenu slobode, a tisuće je ljudi prošlo logore jer su izabrali časni put u borbi protiv fašističkih i nacističkih agresora. Svima njima možemo zahvaliti što se Hrvatska našla na pravoj strani te borbe iako se i danas o tome vode brojne polemike. Europa je danas suočena s novim strujama koje žele oživiti fašizam u nekom modernijem obliku i ojačati njegove ostatke koji nisu uspjeli nestati u 75 godina, ali upravo obilježavanjem ovakvih dana, razgovorom o njima i poučavanjem povijesti moramo tim pokušajima hrabro i glasno odgovoriti te se zajedno izboriti i dati do znanja da, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i cijelom svijetu, nema mjesta za fašizam, rasizam i bilo koji drugi oblik netolerancije.

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Požega obilježila je 75. godina od pobjede nad fašizmom i oslobađanja cijele Europe, prisjetila se brojnih kćeri i sinova koji su na tom antifašističkom putu ostavili svoje živote i utkali ih u modernu Europu i Hrvatsku. Položili su vijenac na kosturnicu u koju su prenesene kosti poginulih boraca u NOB-i prilikom oslobađanja grada Požege i Požeštine. Slijedeći novonastalu situaciju u borbi protiv korona virusa vijenac je položen u skladu s odlukama Stožera CZ samo u manjoj delegaciji, najužeg rukovodstva UABA Požega. 

POŽEGA - Radovi na uređenju nogostupa u Osječkoj ulici u Požegi u svojoj su završnoj fazi. Nakon nanošenja asfaltnog sloja preostaje još uređenje zelenih površina te postavljanje prometne signalizacije. Nogostup je dugačak 503,31 m, a proteže se od Ratarničke do Iločke ulice.

Zahvat u prostoru sastoji se od pješačke staze sa završnom oblogom od betonskih opločnjaka u širini od 2,27 m za potrebe kretanja pješaka. Sa sjeverne strane pješačke staze nalazi se rubnjak 8/20 cm kako bi se osigurala stabilnost ruba, a sa južne strane postavlja se betonski segmentni rigol širine 23 cm koji služi za oborinsku odvodnje sa same staze.

Izgradnjom pješačke staze svi prilazi i prijelazi bit će prilagođeni za pristup osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Investitor je Grad Požega, izvođač radova Niskogradnja Jurčak d.o.o., a njihova vrijednost 612.362,23 kune.

Građanima je u vrijeme restrikcija najviše nedostajalo druženje s dragim osobama, izleti i putovanja te ispijanje kave u kafićima  -

 – Izvanredna situacija u zemlji donijela je mnoge promjene, no ljubav prema omiljenom crnom napitku nije se promijenila. Da građani jedva čekaju ponovno uživati na terasi svog omiljenog kafića s najmilijima potvrđuje i najnovije istraživanje agencije Hendal i Francka provedeno tijekom svibnja.

Epidemija koronavirusa negativno je utjecala na značajan broj građana (87%), ponajviše na stanovnike Dalmacije, ali i na njihov emotivni život, pa tako većina u posljednjim mjesecima od kada traje epidemija osjeća nezadovoljstvo (53%) te ljutnju (29%) i žalost (29%) zbog novonastale situacije. Zanimljivo je da čak 34 posto građana, prvenstveno muškarci, navodi da su epidemija i restrikcije koje su došle s njom izazvali dosadu u njihovom svakodnevnom životu, dok se 28 posto osjećalo usamljeno, ali i tužno što posebno ističu žene. S druge strane, oko trećine građana (34%) nastoji zadržati pozitivan stav i gaje nadu da će se život brzo vratiti u normalu.

Kako ističu, najviše im nedostaje druženje s dragim ljudima (78%), izleti i putovanja (48%) te ispijanje kave u kafićima (44%).

Da Hrvati s veseljem iščekuju ponovno otvaranje kafića i terasa, govori podatak da će ih 47 posto već u prvom tjednu otvaranja posjetiti kafić kako bi popili svoju omiljenu kavu, dok trećina (32%) navodi kako će ipak pričekati s odlaskom dok se situacija ne stabilizira. Kada se otvore, u kafićima će se najviše pripremati kava. Naime, napitak koji će većina (71%) prvo naručiti bit će upravo kava, a 57 posto njih voljelo bi ju popiti s prijateljima te s partnerom ili partnericom (32%), naravno uz strogo pridržavanje mjera i uputa Stožera. Ispijanju kave u kafićima vesele se stanovnici svih regija Hrvatske, a posebice stanovnici Dalmacije.

Kriza izazvana koronavirusom nije imala značajnog utjecaja na navike 63 posto hrvatskih građana kada su rituali ispijanja kave u pitanju, o čemu svjedoči podatak da će 66 posto građana, koji inače imaju naviku posjećivanja kafića, nastaviti s tom navikom u podjednakoj mjeri kao i prije epidemije. Tijekom restrikcija, za 47 posto ljubitelja kave promijenilo se samo mjesto ispijanja kave.

„Ova situacija nas je naučila mnogočemu, a ono najbitnije je da budemo jedni uz druge. Zadnja istraživanja pokazuju da se kava pije u gotovo svim prilikama, a na nama je da to i omogućimo, naravno uz sve mjere opreza. Svakodnevno radimo na tome da olakšamo novonastale okolnosti našim kupcima i potrošačima pa smo osigurali kavu za van na dodatnim lokacijama, a sada kada se ugostiteljstvo pokreće imamo sve spremne kapacitete za podršku ugostiteljima“, istaknuli su iz Francka.

Ranije Hendalovo istraživanje koje je također realizirano u suradnji s Franckom u listopadu prošle godine pokazalo je da je Hrvatska zaista zemlja kavopija te je „idemo na kavu“ i dalje daleko najčešći (87,5%) poziv na druženje u Hrvata.

Najpopularnije vrste kave su mljevena (turska) kava i espresso u kafiću koje pije gotovo 70 posto ispitanih građana, a kada se spomene kava 28 posto građana kao prvu asocijaciju navodi jutro, 16 posto buđenje, 15 posto miris, dok 14 posto njih spominje Franck.

Upravo Franck kao vodeća hrvatska kompanija u proizvodnji kave, ima spremne sve kapacitete poput servisnog centra, brojnih profesionalnih aparata i opreme za ugostitelje, dostave te edukacije ugostitelja, a pripreme na terenu su u punom jeku kako bi svojim partnerima pružio punu podršku u narednom periodu kada, s ublažavanjem epidemioloških mjera, dolazi do reaktivacije ugostiteljstva. 

Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 08. svibnja, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da u posljednjih 24 sata bilježimo 36 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 2.161 zaraženih osobe korona virusom u Hrvatskoj. Novo zaražene osobe dolaze iz Splitsko-dalmatinske 25, Osječko-baranjske 5, Koprivničko-križevačke 1, Brodsko-poisavke 1, Šibensko-kninske 1, Dubrovačko-neretvanske 3. Prosjek zaraženih je 51,5 godina a više od 54 posto su ženskog spola. Preminulih od jučer nema, a ukupno je 86 osoba umrlo od posljedica korona virusa u Hrvatskoj. Svi umrli su uglavnom s kroničkim i teškim pridruženim bolestima, te uglavnom starije osobe. Hrvatska ima jedan od nižih postotaka umrlih osoba sa korona virusom od EU država.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 43.378 osoba, 1.448 osoba testirano je samo jučer. Trenutno je na respiratoru 13 bolesnika, a bilježimo i nove osobe oporavljene od bolesti, ukupno 1.689 osobe koje su se oporavile od korona virusa. Ukupno hospitaliziranih je 184 osoba zaraženih korona virusom, a nešto  manje od 300 osoba se liječi kod kuće.

Ukupno je preko 18 tisuća osoba u samoizolaciji. 

POŽEGA - Policijska uprava Požeško-slavonska prezentirala je medijima duži kriminalistički rad i zapljenu većih količina rezanog duhana, značajne količine marihuane i alkohola, čija je namjena bila daljnja preprodaja.

Načelnik PU Željko Grgić je ispred velikih količina koje su smještene u njihovu sportsku dvoranu istakao: - Ovo je sve plod dužeg rada policijskih službenika. U zadnje vrijeme nismo imali ovako veliku zapljenu.

U kriminalnim radnjama sudjelovala su trojica hrvatskih građana, 44-godišnjak, 64-godišnjak i 54-godišnjak s područja općine Brestovac. - Policijski službenici naše PU su u suradnji s Carinom iz Slav. Broda završili kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Brestovca zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela neovlaštene trgovine i neovlaštene proizvodnje i prodaje opojnih droga. 54-godišnjaka i 44-godišnjaka tereti se i za nabavljanje i posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari. Temeljem naloga Suda u Slav. Brodu pretraženo je više kuća i prostora koje je koristio 54-godišnjak i tada je pronađeno 904 gr. canabis marihuane u 9 paketića, digitalna vaga, 69 pakiranja sredstva za potenciju, 216 komada streljiva. Pronađeno je i 160 litara etilnog alkohola, 2.700 kg duhana u listu i 115 kg sitno rezanog duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija RH. Pretražena je i obiteljska kuća 44-godišnjaka gdje je pronađen jedan ručno rađeni pištolj, kubura s pripadajućim streljivom, te još sitno rezanog duhana. Zbog osnovane sumnje 54-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku, protiv 44-godišnjaka slijedi kaznena prijava, dok protiv 64-godišnjaka slijedi kaznena prijava za nedozvoljenu trgovinu - istakao je Zdravko Štefančić, voditelj kriminalističke službe za koji ističe da su osobe poznate policiji od prije. Vrijednost robe je nekoliko milijuna kuna, a šteta za proračun 2,8 milijuna kuna na neplaćene trošarine. 

POŽEGA - U skladu s popuštanjima mjera od zaštite korona virusa Covid - 19 Stožer Civilne zaštite Požeško-slavonske županije donio je Odluku o odobrenju pojedinačnog lova u svrhu zaštite poljoprivrednih dobara i provođenja lovnih aktivnosti, nadzor i čuvanje lovišta, hranjenje divljači u lovištima i pojedinačni lov na održavanju populacije divljači propisano Lovno-gospodarskom osnovom na području Požeško-slavonske županije.

Lov se može obavljati isključivo pojedinačno, a zabranjen je bilo kakav oblik druženja, okupljanja, paljenja vatre i priprema hrane. Obavezno je strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera i preporuka Stožera CZ RH, a posebice mjera poštivanja fizičkog distanciranja i zabrane okupljanja na javnim površinama. Osobama kojima je izrečena mjera samoizolacije strogo je zabranjen pristup i boravak u lovištima.

Ova Odluka stupila je na snagu odmah, a potpisuje ju načelnik stožera Vedran Neferović. 

Prijedlog Stožera za pomoć OPG-ovima i Odbora za poljoprivredu Udruge Glas Poduzetnika  -

OPG-ovi i ostali subjekti koji se bave poljoprivredom susreću se s velikim i različitijim problemom od ugostitelja i ostalih industrijskih grana koje su pogođene krizom. Poljoprivrednicima je trošak bruto plaće možda 15% ukupnih troškova koje oni imaju tijekom krize. Ostalih 85% troška je trošak za hranu životinja, trošak za repromaterijal i drugi materijalni troškovi. Također, poljoprivrednici su uložili u poljoprivrednu proizvodnju prošle godine a ove godine su očekivali dobit i povrat uloženog. Najveći dio poljoprivrednih proizvoda mora se prodati u roku kraćem od mjesec dana i jako je teško skladištiti dobar dio robe zbog njezine svježine ili sezonalnosti  - cvijeće, povrće, meso, janjci, tovljenici, svježe mlijeko i drugi proizvodi. Poljoprivrednici se također susreću s problemom poskupljenja repromaterijala budući da su poljoprivredne apoteke podigle cijene i na taj način iskoristile zatvorenost granica i teže kretanje među JLS zbog propusnica. Također poljoprivrednici su se susreli i susreću s problemom radne snage koje nema jer su je uvozili (primjerice radnici za branje jagoda iz BiH) i bit će prisiljeni skuplje plaćati i teže dolaziti do iste. Zbog navedenih razloga predlažemo osnivanje fonda za pomoć OPG-ima po uzoru na neke europske zemlje.

„Ovaj zahtjev smo već uputili Ministarstvu Poljoprivrede prije mjesec dana, a odgovor koji smo dobili je bio da nema novaca. U međuvremenu je Europska komisija donijela nove preporuke i omogućila preraspodjelu novca iz Europskog Poljoprivrednog Fonda za Ruralni Razvoj (EAFRD) za pomoć poljoprivrednicima za štetu uzrokovanu korona krizom.  Neke države EU poput Austrije već su osnovale ovakve fondove, pa ne vidimo razloga zašto to ne bi napravila i Hrvatska, jer na taj način bi pomogla poljoprivrednicima a bez ikakvog troška u proračunu.“ Rekao je Tihomir Jaić, Predsjednik Hrvatske Udruge Poljoprivrednika. „Prema našim procjenama krizom je ugrožen opstanak oko 10.000 OPG-ova i oko 20.000 radnih mjesta“

Akti Europske komisije koji se odnose na navedene izmjene pravila koji omogućavaju korištenje EU sredstava u navedene svrhe nalaze se na sljedećoj poveznici.

Prijedlog za osnivanja fonda za gospodarstva i kriteriji su sljedeći:

Vlasništvo gospodarstva mora biti poduhvat s punim radnim vremenom, čija ekonomska vrijednost gospodarstva ne prelazi 150.000 EUR. Godišnji neto prihod ne smije biti veći od 550.000 EUR.

• Potrebno je dokazati pad prodaje od najmanje 30% u odnosu na referentni mjesec prethodne godine
• ili postoje dokazi o povećanju troškova za vanjske zaposlenike od najmanje 20% u odnosu na referentni mjesec prethodne godine.
• ili porast cijena repromaterijala / hrane životinja / lijekova i sl. za 20%

Svaki subjekt koji bi ispunio navedene uvjete dobio bi do 10.000 eura jednokratne pomoći i to:

50. a) Gospodarstva do 50.000 eura ekonomske vrijednosti  - 3.500,00 eura
51. b) Gospodarstva do 100.000 eura ekonomske vrijednosti – 7.000,00 eura
52. c) Gospodarstva do 150.000 eura ekonomske vrijednosti – 10.000,00 eura

Izračun ekonomske vrijednosti bazira se na standardnom ekonomskom rezultatu, koji predstavlja jediničnu novčanu vrijednost proizvodnje poljoprivrednog proizvoda izraženu u proizvođačkim cijenama na vratima gospodarstva koja uključuje prodaju, potrošnju na gospodarstvu, potrošnju u kućanstvu, promjene u zalihama glavnih proizvoda i nusproizvoda biljne i stočarske proizvodnje, a isključuje izravna plaćanja, porez na dodanu vrijednost i ostale poreze.

U proširenom prijedlogu Stožer i UPG smatraju da bi u podršku takvog fonda trebale biti uključene i male i srednje tvrtke te obrti koje se bave prehrambenom industrijom, poput sirana, pivovara, uzgajališta riba i školjki i sličnih. Ovisno o veličini tvrtke ili obrta, potpora za tvrtke bi se trebala kretati do iznosa od 50.000 Eura.

Pomoć za OPG-ove, obrte i tvrtke iz prehrambene industrije iz ovog Fonda bi bila jednokratna. Ukoliko bi u Fondu nakon jednokratne pomoći preostalo sredstava, najugroženije skupine bi imale pravo na još jednu isplatu naredni mjesec.