Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje, te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Također će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM GRADA POŽEGE I ŽUPANIJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ZAPOSLILA 10 ŽENA  -

POŽEGA - Udruga osoba s invaliditetom grada Požega i Županije Požeško-slavonske organizirala je u skladu s epidemiološkim propisima u svojim prostorijama u Ulici Antuna Kanižlića početnu konferenciju projekta "Zaželi posao - Čini dobro". Udruga je nositelj ovog projekta, a partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega i Centar za socijalnu skrb Požega.

Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda unutar Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. Projekt traje 18 mjeseci od 04.09.2020. i završava 04.03.2022. godine Ukupna vrijednost projekta je 928 tisuća kuna koliko su i odobrena sredstva u stopostotnom financiranju. Voditeljica i koordinatorica projekta je Jelosavka Jakovljević, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom.

Projektom će se omogućiti pripadnicima ranjivih skupina pristup tržištu rada i zapošljavanje. Zapošljavanjem 10 žena ostvarit će se podrška za maksimalno 70 krajnjih korisnika koji se također nalaze u nepovoljnom položaju glede životnog standarda, socijalne isključenosti te opasnosti od institucionalizacije.

Sudionike je podrobnije o projektu upoznala predsjednica Jelisavka Jakovlkjević koja je istakla da su upravo veći broj njihovih članova ali i ostale osobe u potrebi dobile brigu i skrb za svoj svakodnevni život i potrebe. Podršku ovom projektu dali su i partneri, Jasminka Antunović iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Požega, koja je istakla obostrani interes partnera jer se zapošljavaju teže zapošljive žene s Zavoda a one će biti izvrsna podrška za krajnje korisnike koji se nalaze u nepovoljnom položaju.

Pohvale za ovaj projekt dali su i Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnika grada Požege, te Zora Bošnjak ispred Požeško-slavonske županije, institucija koje daju veliku podršku u radu Udruge s invaliditetom koju su najavili i za buduće vrijeme. Iz udruge se posebno zahvaljuju gradu Požega na dodijeljenom i uređenom prostoru u kojemu se sada nalaze koji je u potpunosti funkcionalan, uređen kao pristupačan za osobe s najtežim invaliditetom, koji im omogućuje upravo rad na projektima iz kojih se udruge sve više financiraju. Prostor je izvrstan i za svakodnevno okupljanje članova udruge i pomoći oko rješavanja njihovih pitanja i problema.

Prijatelji životinja savjetuju kako proslaviti suosjećajno Valentinovo

Odmak od uzgoja životinja: UN podržava poziv na globalni prelazak na biljnu prehranu  -
Iako je nadolazeće Valentinovo uvelike komercijalizirani praznik, Prijatelji životinja kažu da je ovaj datum prilika za sve da suosjećajnim izborima pokažu ljubav prema sebi, svojim bližnjima, životinjama i planetu. „Partnere ili članove obitelji kojima je stalo do životinja možemo za Valentinovo iznenaditi tako da u njihovo ime doniramo skloništu za životinje ili neprofitnoj organizaciji, posadimo drvo, otopimo im srce izletom u utočište za životinje ili pripremimo veganski ručak”, predlažu iz Udruge.

Navode da je praznik ljubavi odličan povod za spremanje ukusnih veganskih jela čije recepte donose, kao što su špageti bolonjeze od leće s ciklom i primamljivih deserata poput mafina srca i zaljubljene torte od kokosa.

Veganska prehrana osvaja ne samo jelovnike zaljubljenih nego i cijeli svijet. Tako su Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i organizacija Compassion in World Farming podržali izvještaj koji je ovaj mjesec objavio međunarodni trust mozgova Chatham House, a u njemu se poziva na opsežnu reformu globalnog prehrambenog sustava, posebno na odmak od uzgoja životinja u cilju očuvanja biološke raznolikosti. Nalazi izvještaja predstavljeni su tijekom virtualnog događaja prošloga tjedna na kojemu su sudjelovali brojni zagovornici zaštite okoliša uključujući legendarnu primatologinju Jane Goodall koja je rekla: „Intenzivni uzgoj milijarda životinja globalno ozbiljno šteti okolišu uzrokujući gubitak biološke raznolikosti i proizvodeći masovne emisije stakleničkih plinova koji ubrzavaju globalno zagrijavanje. Iz etičkih razloga trebalo bi postupno ukinuti uzgoj što je prije moguće.” 

Stoga je i idealan poklon za Valentinovo onaj zbog kojega nitko nije stradao. Prijatelji životinja ukazuju da srećom na svakome koraku možemo naći potpuno veganske bombonjere i ostale slatkiše, ali i kozmetiku koja nije testirana na životinjama te odjevne predmete bez svile, kože i krzna. „Prilikom kupovine obratite pozornost na tzv. V-oznaku s kojom ćete biti sto posto sigurni da je proizvod veganski. Umjesto rezanoga cvijeća, darujte ono u teglici, a pripazite i da ambalaža za omatanje ne pridonosi gomilanju smeća”, samo su neki od savjeta za etičnu i ekološku proslavu Valentinova.

Nakon uživanja u biranim veganskim jelima, Prijatelji životinja predlažu opuštanje uz dokumentarni film „VEGAN 2020”, izvrstan i uzbudljiv pregled prethodne godine, koji povezuje rizik od pandemije i rezistenciju na antibiotike s pričom o porastu veganstva tijekom pandemije COVIDA 19. Informira i o pozitivnom utjecaju veganstva na životinje, ljudsko zdravlje i planet. Oboružajte se kokicama i uživajte! 

Recepti za neodoljiva veganska jela i više informacija kako provesti suosjećajno Valentinovo nalaze se www.prijatelji-zivotinja.hr.

Letovi će se provoditi na području  Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije

Piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila će u petak, 12. veljače 2021. godine u vremenu od 10 do 15 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida pa molimo građane za razumijevanje.

Letovi će se provoditi na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

ČAGLIN - Osnovna škola Stjepana Radića iz Čaglina već godinama obilježava Dan sigurnijeg interneta. Tako su učenici izradili prigodan plakat, a u razredima se uz razgovor prezentiralo sigurno korištenje interneta.

Centar za sigurniji internet iz Osijeka organizirao je i kviz o poznavanju interneta u kojem su sudjelovali učenici sedmih razreda. Svi koji su riješili 80 posto kviza ulaze u konkurenciju za deset vrijednih nagrada, a učenici su pokazali dobro znanje tako da su svi osvojili plasman za nagrade.

U četvrtak 11. veljače 2021. oko 13 sati, prilikom nadzora poštivanja naloženih mjera samoizolacije policijski službenici na adresi prebivališta u Požegi u Ulici Kalvarija nisu zatekli 38-godišnjaka iako mu je u razdoblju od 9. do 19. veljače 2021. izrečena mjera samoizolacije. Također je utvrđeno da se 38-godišnjak kretao na području grada Požege i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

U četvrtak 11. veljače 2021. oko 8 sati u mjestu Oljasi, na ulici, 50-godišnjak se pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,05 promila naročito drsko i nepristojno ponašao te verbalno i tjelesno napao 60-godišnjakinju. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 50-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Prometna problematika

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u Pakracu u Ulici Pilanski put.

Dragovoljne predaje oružja i streljiva

U četvrtak 11. veljače 2021. na području Požege, 49-godišnjak je policijskim službenicima predao pušku.

Istoga dana na području Kutjeva, 64-godišnjak je predao pištolj s pripadajućim spremnikom i 18 komada streljiva.

Navedena sredstva su izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja.

Apeliramo na sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 39 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 25 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 14 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 148 osoba, a ukupno je testirano 28.292 osobe. Na posljednjem testiranju obrađeno je 67 uzoraka, od kojih su 3 pozitivna. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U periodu od 2015. do 2019. godine stanovništvo Hrvatske se, prema službenim podacima Eurostata, samo zahvaljujući iseljavanju smanjilo za 4,26 stanovnika na svakih 1000 građana, što je drugi najveći pad stanovništva putem migracija u Europskoj uniji: lošije stoji samo Litva, koja je u istom periodu izgubila 5,04 stanovnika na svakih 1000 žitelja.

Podaci nedvosmisleno ukazuju da gospodarski prosperitet pojedine zemlje unutar EU ključno utječe na odluke stanovnika da napuštaju pojedinu zemlju, odnosno da se iseljavaju u drugu. Područje Europske unije upravo je iz tog razloga jedno od najprimamljivijih za useljenike iz cijelog svijeta, no unutar same Unije razlike su, unatoč svim nastojanjima, još uvijek velike te stanovnici siromašnijih država migriraju prema onima bogatijima, objavljuje novac.hr.

Ekonomska kriza

Takav je trend osobito bio prisutan u postsocijalističkim državama u prvim godinama nakon ulaska u EU, početkom 2000-ih. U posljednjem promatranom petogodišnjem razdoblju samo je pet država EU imalo negativnu stopu migracija, odnosno broj iseljenika bio je veći od broja useljenika. To su Bugarska, Rumunjska, Latvija, Hrvatska i Litva. Sve su ostale države članice imale veći broj doseljenika od broja iseljenika, a na vrhu ljestvice su države s najboljim gospodarskim pokazateljima, poput Luksemburga, čija je stopa neto migracija bila 17, što znači da je na svakih 1000 građana imala po 17 useljenika više nego iseljenika.

Isti obrazac, pokazali su izračuni dr. Ivana Čipina i dr. Petre Međimurec s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, prisutan je i unutar Hrvatske: korelacija između gospodarskog prosperiteta, mjerenog kroz BDP po stanovniku, i stope neto migracija za pojedinu županiju neosporna je, a osobito je jaka u prvim godinama nakon ulaska Hrvatske u EU.

- Nema nikakve sumnje da je ekonomska razvijenost pojedinog područja jedan je od najvažnijih, ako ne i najvažniji, faktor iseljavanja - konstatira dr. Čipin.

Prema analizi koju su izradili, u godinama najjače ekonomske krize u Hrvatskoj počelo je snažnije iseljavanje iz Hrvatske - očekivano, iz siromašnijih županija. Primjerice, 2012. godine najnegativniju stopu neto migracija imala je Požeško-slavonska županija, koja je te godine na svakih 1000 stanovnika izgubila po 11 stanovnika isključivo zbog iseljavanja, bilo u inozemstvo, bilo u druge županije. Istovremeno je bila jedna od tri županije s najnižim BDP-om po stanovniku - BDP te županije bio je, usporedbe radi, više nego trostruko manji od BDP-a Grada Zagreba. Te je godine ipak šest (najbogatijih) županija imalo pozitivnu stopu neto migracije, odnosno broj useljenika bio je veći od broja iseljenika.

No eksplozija iseljavanja kreće naredne, 2013. godine - godine u kojoj Hrvatska ulazi u Europsku uniju, a vrhunac je dostignut 2017. kad je, primjerice, stopa neto migracija za Vukovarsko-srijemsku županiju, čiji je BDP po stanovniku također među najnižima, iznosila -35, a samo su dvije županije, Istarska i Grad Zagreb, imale pozitivnu stopu. Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija, koje su godinu dana prije imale najniži BDP po stanovniku, imale su stope neto migracije od -20, odnosno -25.

Regionalne nejednakosti

- Kad su se nakon 2013. godine otvorile granice, u migracijskim statistikama došle su do posebnog izražaja razlike u ekonomskoj razvijenosti. S najlošijem stanjem suočili su se Slavonija i područje oko Siska. S takvim stanjem, odnosno viškom emigracije, ti se dijelovi Hrvatske suočavaju već neko dulje vrijeme, što, pak, zbog odlaska mlađeg i radnoaktivnog dijela stanovništva, dovodi do dodatnog smanjenja BDP-a po stanovniku i zapravo se zatvara krug siromaštva i propadanja, a regionalne nejednakosti se povećavaju. Bojim se da bez ciljane intervencije EU preokretanje trenda više nije moguće: imamo županije u kojima se, dijelom i zbog iseljavanja, prosječna starost stanovništva već približava 50 godina, a one i dalje imaju negativne neto migracije, što je pokazatelj koji ne obećava - tumači dr. Čipin.

Suzbijanje siromaštva i regionalnih razlika jedan je od glavnih ciljeva Europske unije, no postavljeni cilj da se do 2020. godine broj ljudi u riziku od siromaštva smanji za 20 milijuna, na žalost, nije postignut. Upravo obratno, nejednakosti među državama članicama i unutar njih dodatno su se povećale, objavljuje novac.hr.