U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 39 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 25 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 14 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 148 osoba, a ukupno je testirano 28.292 osobe. Na posljednjem testiranju obrađeno je 67 uzoraka, od kojih su 3 pozitivna. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U periodu od 2015. do 2019. godine stanovništvo Hrvatske se, prema službenim podacima Eurostata, samo zahvaljujući iseljavanju smanjilo za 4,26 stanovnika na svakih 1000 građana, što je drugi najveći pad stanovništva putem migracija u Europskoj uniji: lošije stoji samo Litva, koja je u istom periodu izgubila 5,04 stanovnika na svakih 1000 žitelja.

Podaci nedvosmisleno ukazuju da gospodarski prosperitet pojedine zemlje unutar EU ključno utječe na odluke stanovnika da napuštaju pojedinu zemlju, odnosno da se iseljavaju u drugu. Područje Europske unije upravo je iz tog razloga jedno od najprimamljivijih za useljenike iz cijelog svijeta, no unutar same Unije razlike su, unatoč svim nastojanjima, još uvijek velike te stanovnici siromašnijih država migriraju prema onima bogatijima, objavljuje novac.hr.

Ekonomska kriza

Takav je trend osobito bio prisutan u postsocijalističkim državama u prvim godinama nakon ulaska u EU, početkom 2000-ih. U posljednjem promatranom petogodišnjem razdoblju samo je pet država EU imalo negativnu stopu migracija, odnosno broj iseljenika bio je veći od broja useljenika. To su Bugarska, Rumunjska, Latvija, Hrvatska i Litva. Sve su ostale države članice imale veći broj doseljenika od broja iseljenika, a na vrhu ljestvice su države s najboljim gospodarskim pokazateljima, poput Luksemburga, čija je stopa neto migracija bila 17, što znači da je na svakih 1000 građana imala po 17 useljenika više nego iseljenika.

Isti obrazac, pokazali su izračuni dr. Ivana Čipina i dr. Petre Međimurec s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, prisutan je i unutar Hrvatske: korelacija između gospodarskog prosperiteta, mjerenog kroz BDP po stanovniku, i stope neto migracija za pojedinu županiju neosporna je, a osobito je jaka u prvim godinama nakon ulaska Hrvatske u EU.

- Nema nikakve sumnje da je ekonomska razvijenost pojedinog područja jedan je od najvažnijih, ako ne i najvažniji, faktor iseljavanja - konstatira dr. Čipin.

Prema analizi koju su izradili, u godinama najjače ekonomske krize u Hrvatskoj počelo je snažnije iseljavanje iz Hrvatske - očekivano, iz siromašnijih županija. Primjerice, 2012. godine najnegativniju stopu neto migracija imala je Požeško-slavonska županija, koja je te godine na svakih 1000 stanovnika izgubila po 11 stanovnika isključivo zbog iseljavanja, bilo u inozemstvo, bilo u druge županije. Istovremeno je bila jedna od tri županije s najnižim BDP-om po stanovniku - BDP te županije bio je, usporedbe radi, više nego trostruko manji od BDP-a Grada Zagreba. Te je godine ipak šest (najbogatijih) županija imalo pozitivnu stopu neto migracije, odnosno broj useljenika bio je veći od broja iseljenika.

No eksplozija iseljavanja kreće naredne, 2013. godine - godine u kojoj Hrvatska ulazi u Europsku uniju, a vrhunac je dostignut 2017. kad je, primjerice, stopa neto migracija za Vukovarsko-srijemsku županiju, čiji je BDP po stanovniku također među najnižima, iznosila -35, a samo su dvije županije, Istarska i Grad Zagreb, imale pozitivnu stopu. Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija, koje su godinu dana prije imale najniži BDP po stanovniku, imale su stope neto migracije od -20, odnosno -25.

Regionalne nejednakosti

- Kad su se nakon 2013. godine otvorile granice, u migracijskim statistikama došle su do posebnog izražaja razlike u ekonomskoj razvijenosti. S najlošijem stanjem suočili su se Slavonija i područje oko Siska. S takvim stanjem, odnosno viškom emigracije, ti se dijelovi Hrvatske suočavaju već neko dulje vrijeme, što, pak, zbog odlaska mlađeg i radnoaktivnog dijela stanovništva, dovodi do dodatnog smanjenja BDP-a po stanovniku i zapravo se zatvara krug siromaštva i propadanja, a regionalne nejednakosti se povećavaju. Bojim se da bez ciljane intervencije EU preokretanje trenda više nije moguće: imamo županije u kojima se, dijelom i zbog iseljavanja, prosječna starost stanovništva već približava 50 godina, a one i dalje imaju negativne neto migracije, što je pokazatelj koji ne obećava - tumači dr. Čipin.

Suzbijanje siromaštva i regionalnih razlika jedan je od glavnih ciljeva Europske unije, no postavljeni cilj da se do 2020. godine broj ljudi u riziku od siromaštva smanji za 20 milijuna, na žalost, nije postignut. Upravo obratno, nejednakosti među državama članicama i unutar njih dodatno su se povećale, objavljuje novac.hr.

POŽEGA - Nakon održanog sastanka užeg sastava Stožera civilne zaštite Požeško-slavonske županije održana je tiskovna konferencija na temu COVID-19 i Odluke o provođenju nastave od 15. veljače u osnovnim i srednjim školama koju je Stožer civilne zaštite Požeško-slavonske županije usuglasio zajedno s Nacionalnim stožerom Republike Hrvatske te s ministrom znanosti i obrazovanja.

Načelnik Stožera civilne zaštite i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević rekao je kako je naša županija na temelju epidemiološkog stanja stekla uvjete kako bi se svi učenici, oni koji nisu polazili nastavu u srednjim školama, od ponedjeljka mogli vratiti na redovitu nastavu po modelu A. - Sve epidemiološke mjere koje su propisane, ravnatelji škola, nastavnici, profesori te učenici i dalje moraju poštivati. Vjerujem da je ova odluka za dobrobit naših učenika koji se trenutno nalaze kod kuće. Pratimo što se događa s novim sojem virusa, međutim ako bude drugačije, mijenjat ćemo odluke. U našim školama stanje je dobro, uvjeti su izvrsni, ravnatelji dobro poznaju sustav, znaju koje su obveze te u tom kontekstu vjerujem da će situacija i nadalje ostati dobra. Danas smo odlučili definirati odluku upravo zato da se i prijevoznici i svi oni koji su u sustavu organizacije, mogu pripremiti za ponedjeljak.

Župan Tomašević iskoristio je prigodu te čestitao međunarodni Dan europskog broja 112 te je također čestitao svim djelatnicima HGSS-a, djelatnicima odsjeka za urbanizam, vatrogascima i policijskim djelatnicima iz naše županije, koji se nalaze na potresom pogođenim mjestima na njihovom trudu i zalaganju kako bi pomogli onima kojima je pomoć sada najpotrebnija.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo PSŽ Mato Matijević izvijestio je o najnovijim epidemiološkim podacima te je rekao kako u PSŽ imamo 41 aktivni slučaj zaraze korona virusom, 14 osoba je na bolničkom liječenju, a 183 osobe su u samoizolaciji. - U prošlom tjednu udio pozitivnih među testiranima bio je 3,7 posto, a u prethodna tri dana je 1,2 posto. Tendencija je pada, što ne znači da se trebamo opustiti. I dalje se trebamo pridržavati svih epidemioloških mjera preporučenih od Nacionalnog stožera.

Ravnatelj Matijević rekao je kako su u ponedjeljak stigle prve doze cjepiva tvrtke Moderna, a radi se o 100 doza, 300 doza AstraZeneca cjepiva te 360 doza od Pfeizera koje će se iskoristiti za docjepljivanje. - Za docijepiti je ostala još 121 osoba te ćemo to učiniti tokom idućeg tjedna, a cijepljenje šire populacije očekuje se početkom ožujka. Krajem ovoga tjedna Požeško-slavonska županija imat će 2806 procijepljenih osoba.

Voditelj Službe civilne zaštite Slavko Marinac osvrnuo se na obilježavanje međunarodnog dana broja 112. -Ovaj broj u Hrvatskoj postoji već 16 godina. Ustrojen je 11. veljače 2005. godine. Teritorijalno je razdijeljen po svim županijama u okviru Civilne zaštite koja je ustrojena u okviru Ministarstva unutarnjih poslova. Svojom odlukom Europsko vijeće ustrojilo ga je 1991. godine te možemo reći da je ova godina i jubilarna jer slavimo 30 godina postojanja na područjima svih zemalja Europske unije.

Protekla 2020. godina bila je nešto dinamičnija te prema broju poziva možemo reći da je bila više opterećena u odnosu na prethodne godine, upravo iz razloga što je prošla godina bila pandemijska godina. Naš županijski Centar 112 Požega zabilježio je preko 24 000 poziva. Najveći pritisak zabilježili smo tijekom ožujka i travnja 2020. godine, a u prosjeku se taj broj kreće između 1700 do 3000 poziva na mjesečnoj razini..

Obuku je, nakon provedenih pismenih i praktičnih provjera, završilo sedam polaznika i jedna polaznica  -

U Središtu za obuku i doktrinu logistike u Požegi, od  25. siječnja do 10. veljače 2021. godine održana je obuka za borbenog spasioca.

Polaznici su prošli intenzivnu obuku kako bi u svladali sva potrebna znanja i vještine propisane Programom obuke za borbene spasioce te stekli dodatnu osposobljenost i potvrdu za rad borbenog spasioca u trajanju od dvije godine.

Uz teorijski dio obuke, naglasak je stavljen na kompletno zbrinjavanje ranjenika. Tako su polaznici, uz realističan prikaz ozljeda, uvježbavali algoritam postupaka od trenutka stradavanja do dolaska MEDEVAC tima, pri čemu su poduzimali sve potrebne radnje i postupke.

Vojnikinja Karmen Ivanković istaknula je važnost ove obuke obzirom na praktičnost primjene u životu i budućoj pripremi za NATO-ovu aktivnost ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj, a vojnik Ante Bolog izrazio je zadovoljstvo pristupom i stručnošću instruktora koji su proveli cjelokupnu obuku te ih tako osposobili za izuzetno zahtjevnu ulogu borbenog spasioca.

Sedam polaznika i jedna polaznica nakon provedenih pismenih i praktičnih provjera u potpunosti su zadovoljili sve kriterije te im je bojnik Stjepan Pitlović uručio potvrde o osposobljenosti. 

Inženjeri iz Požeško-slavonske županije, točnije djelatnici UO za gospodarstvo i graditeljstvo otišli su procijeniti štete nastale na području Općine Jasenovac uslijed potresa koji je zadesio Sisačko-moslavačku županiju, dio Karlovačke i Zagrebačke županije, 28. i 29. prosinca 2020. kao i čitavim nizom potresa do danas.

Statičari obilaze objekte koje su vlasnici prijavili u sustav - aplikaciju šteta na  objavljenoj  stranici Općine Jasenovac i Sisačko-moslavačke županije kako bi procijenili statičko stanje objekata nakon potresa.

Narušavali javni red i mir

Policijski službenici PU požeško-slavonske su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da je dana 28. siječnja 2021. oko 0.45 sati u  Požegi u Ulici Hrvatskih branitelja, na parkiralištu ispred policijske postaje, 39-godišnjak zaustavio osobni automobil iz kojeg se čula glasna glazba, dok je 24-godišnji putnik iz vozila vikao i vrijeđao policijske službenike, nakon čega su se udaljili s vozilom. Protiv oba počinitelja slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

U srijedu 10. veljače 2021. oko 20.05 sati u Pakracu u Bolničkoj ulici, 43-godišnjak je pod utjecajem alkohola od 2,20 promila upravljao osobnim automobilom marke „Citroen“, daruvarskih registarskih oznaka te je uslijed neprilagođene brzine prešao na suprotnu prometnu traku i udario u bočni dio osobnog automobila marke „Volkswagen“, njemačkih registarskih oznaka, a kojim je iz suprotnog smjera upravljao 23-godišnjak. 43-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata bilježimo i prometnu nesreću s materijalnom štetom u Pleternici u Ulici Matije Gupca.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivan 41 slučaj zaraze korona virusom (COVID-19), 27 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 14 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalaze 183 osobe, a ukupno je testirano 28225 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 125 uzoraka te nema novopozitivnih osoba. Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - U organizaciji Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije koja nosi ime po znamenitom Požežaninu Matku Peiću, obilježen je njegov 98. rođendan. Tim povodom uz njegovu bistu na Trgu Matka Peića položen je vijenac i zapaljene svijeće.

Obilježavanju je nazočio ispred grada Požege, zamjenik gradonačelnika Ferdinand Troha koji se zahvalio članovima udruge što čuvaju tradiciju obilježavanja dana rođenja. Matko Peić rođen je 11. veljače 1923. godine samo nekoliko kuća dalje od mjesta spomenika.

Pjesnikinja Mira Šulc okupljenima je pročitala pjesmu Matka Peića "Osjećamo smrt" te podsjetila da u ostavštini ima njegovih jako veliki broj pjesama, no nisu nikada izdane sve kao cjelina u jednoj zbirci poezije. O nepoznatim detaljima Peićeva života govorio je član udruge Ivan Abibović.

Ove se godine obilježava 30 godina jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 u Europskoj uniji  -

Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC), koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav pružanja pomoći građanima. Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je 11. veljače (11.2.) ustanovljen kao Dan europskog broja 112. Besplatnim pozivom na broj 112 u bilo kojoj državi članici Europske unije možete zatražiti pomoć hitnih službi (policije, vatrogasaca, hitne medicinske službe).

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine. Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite i neprekidno (365/24/7) osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila. Sustav 112 u RH čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.

Od uspostave broja 112 u Republici Hrvatskoj 2005. do kraja 2020. na broj 112   zaprimljeno je nešto više od 30.000.000 poziva. ​Od navedenog broja poziva njih nešto više od 13.800.000 ili 46% bilo je namjenskih poziva na broj 112, poziva temeljem kojih su zatražene intervencije hitnih i drugih nadležnih službi te potencijalno operativnih snaga sustava civilne zaštite. Analizom strukture poziva vidljivo je značajno povećanje svjesnosti građana o dostupnosti i namjeni broja 112. Naime, promatrajući razdoblje prvih pet godina (2005. - 2009.) od uvođenja broja 112 u Republici Hrvatskoj vidljivo je kako je u ukupnom broju poziva njih 77% predstavljalo nenamjenske odnosno zlonamjerne pozive, a što je u značajnoj mjeri otežavalo rad sustava 112. 

Za razliku od navedenog razdoblja, tijekom 2020. broj nenamjenskih i zlonamjernih poziva u strukturi ukupnog broja poziva na broj 112 pao je ispod 22%. 

U 2020. godini centri 112 su zaprimili ukupno 1.572.032 poziva od kojih je 1.233.218 bilo namjenskih. Zahvaljujući brojnim kampanjama promidžbe broja 112 kao i provedbi Nacionalnog programa edukacije djece u području zaštite i spašavanja u dječjim vrtićima i osnovnim školama znatno je smanjen broj zlonamjernih poziva (0,4%).