TRADICIONALNO USKRSNO IZDANJE POŠTANSKE MARKE  HRVATSKE POŠTE -

ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 18. ožujka 2021. prigodnu poštansku marku „Uskrs 2021.“ Ovogodišnju prigodnu marku u povodu Uskrsa dizajnirala je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a prema likovnom predlošku Sanje Rešček Ramljak, akademske slikarice iz Zagreba. Naklada marke iznosi 50 000 primjeraka. Marka s motivom uskrsnog zeca, nominalne vrijednosti 3,30 kuna, izdana je u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Prigodno izdanje povodom Uskrsa izdaje se već jedanaestu godinu zaredom. Nova prigodna poštanska marka može se kupiti u poštanskim uredima i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr. Žig prvog dana bit će u uporabi 18. i 19. ožujka 2021. na filatelističkom šalteru Poštanskog ureda 10000 Zagreb, Branimirova 4.

Zec se opet vraća na marku Hrvatske pošte. Kao što se proljeće vraća u naše živote. Ta nenasilna životinjica, skakutava mekana loptica, drhtavih nosnica, dugih i gibljivih ušiju, bila je kao simbol i šifra prisutna u svim drevnim kulturama. I to ne samo u smislu neusporedive razmnoživosti, dakle plodnosti i obnove života. Kao takav zec je pratio razne mitske bogove i sve boginje ljubavi, egipatskog Tota, grčku Afroditu (ali i Artemidu koja ga je štitila), rimsku Veneru, nordijske Eostru, Holdu i Freju. Zbog svog podzemnog prebivališta bio je vezan i uz predodžbe o podzemnom, odnosno onostranom svijetu. Ali među svim simboličnim kontekstima možda je najljepši i kršćanstvu najbliži onaj koji se nalazi u budizmu. Kaže se, naime, da se zec, kad je Buda ogladnio, sam bacio u vatru i ponudio sebe kao hranu.

Kako je zec dobio jaje? Božica Eostra, kako poručuje mit, spasila je promrzlu pticu od smrti zaodjenuvši je u meko krzno i pretvorivši je u zeca. Iz zahvalnosti to biće svake godine daruje Eostri jaje. Jaje kao dar prenijelo se u ljudski, najprije dječji svijet. Veza zeca i jaja spominje se u Njemačkoj već u šesnaestom stoljeću, a sigurno je datirana i dokumentirana u doktorskoj radnji mladog njemačkog liječnika, Johannesa Richiera, iz 1682. godine. On se bavio štetnošću gutanja šarenih uskrsnih jaja kojima su ljudi za uskrsnu nedjelju ukrašavali kuće i vrtove. Iz Njemačke bojena su se jaja kao element uskrsne ikonografije proširila po svijetu i zahvaljujući zecu uveseljavaju nas do danas.

Uskrs, najveći kršćanski blagdan u kojemu je sažet smisao vjere, blagdan je s dva lica. Jedno je neminovna smrt, tuga i tama: ali relativizirana Kristovim prihvaćanjem. Drugo je nada u beskonačnost života, obećanje njegove obnovljivosti. Živimo u vrijeme neočekivanih teškoća. Okuženi smo i potreseni. Perspektiva boljega svijeta podložna je bijegu i magli. Veoma nam je potrebna radost i njezine slike. Zato se na uskrsnu marku Hrvatske pošte vratio zec. Maleni zec među žarkim cvijećem. Vratio se da nas podsjeti na rajski vrt. U koji će on ući lakše od nas, jer je vjerojatno izišao radi nas. Nama će u tu svrhu trebati samo nešto slobodne volje.

Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke napisala je akademkinja Željka Čorak.

PAKRAC - Potpisani su ugovori za korištenje 4 paketa solarne opreme u cilju rješavanja elektro snabdijevanja korisnika u selu Bjelajci kod Pakraca. Potpisivanju su u pakračkoj Gradskoj vijećnici prisustvovali, pored korisnika koji su mahom mladi ljudi, Mladen Ilijević, predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Željko Sokodić, direktor HEP-ODS Križ, Branko Jurišić, koordinator za reelektrifikaciju HEP-ODS Zagreb kao i zamjenici gradonačelnice Nikola Ivanović i Marjan Širac te gradska vijećnica (SDSS) Mirsada Popović Damjanović. 

U utorak 16. ožujka 2021. oko 14 sati u Požegi u Ulici Josipa Runjanina u prostorije Policijske uprave pristupila je 62-godišnjakinja iako joj je izrečena mjera samoizolacije. Protiv 62-godišnjakinje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 66 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 57 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 9 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 282 osobe, a ukupno je testirano 32.413 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 169 uzoraka, od kojih je 9 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

Kontakt policajac Franjo Kolomaz je opisao poslove i ulogu policije te pojasnio kako sigurno sudjelovati  prometu kao i razloge i načine pozivanja hitnih službi i policije -

Kontakt policajac Policijske postaje Pleternica Franjo Kolomaz je posjetio dječji vrtić „Grozdić“ u Kutjevu i prezentirao rad policije u četiri skupine vrtića, a na temu „Hitne službe“ i „Moj prijatelj policajac“. Imajući na umu da je rad s najmlađima i stvaranje poželjnih ponašanja i navika kod djece preduvjet za dugoročno ostvarivanje i podizanje razine prometne kulture, te proaktivnog djelovanja policije, odnosno približavanja policije građanima,  po dolasku u prostorije dječjeg vrtića kontakt policajac se upoznao s djecom te im opisao poslove i ulogu policije, odnosno kontakt policajca i pojasnio kako sigurno sudjelovati  prometu kao i razloge i načine pozivanja hitnih službi i policije. Ravnateljici vrtića su uručene slikovnice i bojanke na temu „Sa Zebrom sigurno u školu“ kako bi se predškolskoj djeci prikazao siguran način sudjelovanja u prometu s obzirom da u rujnu kreću u školu.

U posljednja 24 sata zabilježen je 691 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.475  -

Među njima je 858 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 78 pacijenata.
Preminulo je 12 osoba a ukupno do sada imamo 5.697 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 251 865 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 241 693 osobe od toga 546 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 17 271 osoba.
Do danas je ukupno testirano 1 438 689 osoba, od toga 7 347 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Zaklada „Dr. Ivan Šreter“ i časopis Jezik za najbolje nove hrvatske riječi proglasili su riječi dišnik, kihobran i rukozborac. Dišnik je hrvatska riječ za respirator, kihobran je prijevod engleske riječi sneeze protector tj. naprave za zaštitu od kapljica nastalih kihanjem, a rukozborac je osoba koja se za komunikaciju služi znakovnim jezikom za gluhe.

Autori riječi dišnik koji dijele prvu nagradu su književnik Drago Štambuk i student iz Zagreba Karlo Kulaš; oni su neovisno jedan o drugome poslali istu riječ. Karlu Kulašu ovo je prvi uspjeh na Šreterovom natječaju dok je Drago štambuk već treći put pobjednik. Ovaj književnik koji je trenutno hrvatski veleposlanik u Teheranu na ovogodišnji natječaj je uz dišnik kao njegovu istoznačnicu predložio i disajnik te umjesto koronavirusa krunski virus, a do sada nagrađivane Štambukove tvorbe su uz dišnik i proširnica za stent te oznak za brend.

Drugonagrađenu riječ kihobran osmislio je Zadranin Marin Perić, zaposlenik tvrtke koja proizvodi.....kihobrane! Njegova riječ skoro je direktan prijevod engleskog sneeze protector tj. sneeze guard koji su se prije pandemije koristili kako bi se izložena hrana zaštitila od kontaminacije kapljicama koje nastaju kihanjem, a za vrijeme pandemije kako bi se od tih istih kapljica zaštitili ljudi.

Autorica trećenagrađene riječi je Ana Mihovilić iz Zagreba, koja je na natječaj priložila dvije novotvorbe, imenicu i glagol: rukozboriti, rukozborac uz tumačenje: govoriti/služiti se znakovnim jezikom za gluhe/ osoba koja govori znakovnim jezikom za gluhe.

Izbor najboljih novih hrvatskih riječi Časopis i Zaklada svake godine posvećuju Danima hrvatskoga jezika koji se obilježavaju od 11. do 17. ožujka, Spomen-tjedna na Deklaraciju o hrvatskom jeziku kojom se 1967. obranio hrvatski jezik. Zaklada je osnovana da bi se čuvala uspomena na dr. Ivana Šretera, hrvatskog jezičnog mučenika ubijenog u Domovinskom ratu, a o najboljim riječima ove su godine odlučivali Zvonimir Jakobović, Hrvoje Hitrec, Igor Čatić i Mile Mamić. 

Zbog epidemioloških uvjeta neće biti održana svečanost dojele nagrada kao prijašnjih godina.

U posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o velikim projektima, poput aglomeracije, u ruralnim područjima sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte… U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a vodeći su gradovi Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik,  Beli Manastir, Karlovac, Split  i Pleternica - objavljuje portal gradeonačelnik.hr

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70% dodijeljenih sredstava.

Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone… dio je najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.

U našoj analizi zbrojili smo  direktne i indirektne pomoći od EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto  pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene zajedno).

Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak  o povučenim sredstvima per capita. U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2.091 kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica – 1.893, Prelog  – 1.863, Mursko Središće – 1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.

Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, izuzev Otoka, kao malog grada koji se našao u vodećih deset. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.

Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za 21,6 milijuna kuna, Virovitica za 20,7 milijuna kuna, Dubrovnik za gotovo 19,4 milijuna, Karlovac 19,2 milijuna kuna, Petrinja 18,3 milijuna, Garešnica 17,6 milijuna, Zadar i Osijek oko 16 milijuna, Otok 13,6 milijuna, koji je ujedno i jedini manji grad u skupini vodećih deset te Kutina 13,2 milijuna kuna više povućenih sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu.

Po postotnom rastu povučenih sredstava u 2019. godini bio je Grad Buje, s rastom u odnosu na godinu prije za preko 94 tisuća posto, više od 84 tisuće posto rast je bio u Gradu Kninu, Glini preko 35 tisuća posto, gotovo 3000 posto rast je imao Grad Vrlika, oko 2.400 posto Trilj, Klanjec oko 1800 posto, Mali Lošinj oko 1500 posto, Mursko Središće oko 1400 posto, Labin gotovo 1300 posto i Novi Marof oko tisuću posto više povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu.

Gleda li se udio povučenih sredstava u ukupno povučenim u gradovima, u top deset nalaze se veliki i srednji gradovi. Rijeka je vodeća s povučenih 4,17 posto, Osijek 3,29 posto, Virovitica 3,17 posto, Petrinja 2,65 posto, Zadar 2,31 posto, Dubrovnik i Beli Manastir 2,29 posto, Karlovac 1,97 posto, Split 1,95 posto i Pleternica 1,92 posto.

Terme Lipik jedan od najznačajnijih projekata

Grad Lipik drugi je najuspješniji grad po povučenim EU sredstvima per capita – u 2019. su povukli preko tri tisuće kuna po stanovniku.

‘Realizirali smo, odnosno proveli i priveli svrsi zaista mnogo projekata od kojih kao dosad najvrjednijeg ističemo Poduzetnički inkubator Lipik (vrijednost 20,7 milijuna kuna) čija je osnovna funkcija unapređenje poduzetničke infrastrukture i lakše pokretanje poduzetničkog pothvata.. Također, tu je i prekogranični projekt Invest in LOG kroz kojeg su osigurana sredstva za rekonstrukciju i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Donjem Čagliću (vrijednost cjelokupnog projekta 731 tisuća eura). Svakako valja spomenuti i ostala dva prekogranična projekta: „Put Baštine – od trapista do graničara“ (Heritage route) u sklopu kojeg smo obnovili crkveni toranj u Lipiku (vrijednost cjelokupnog projekta  je preko 700 tisuća eura), We care u sklopu kojeg je obnovljen dnevni centar za starije osobe (ukupna vrijednost cjelokupnog projekta 690 tisuća eura ). Proveden je projekt Zaželi i ti biti jedna od njih (vrijednost tri milijuna  kuna) kroz koji je zaposleno 20 žena i pružena je pomoć u kući za ukupno 100 korisnika te je ove godine nastavljena provedba 2. faze ovog hvale vrijednog projekta (vrijednost 2,6 milijuna kuna) u sklopu kojeg je zaposleno 30 žena koje pružaju pomoć i podršku 240 starih i nemoćnih osoba.’ – kažu u Gradu Lipiku.

Dosad je obnovljeno šest društvenih domova, započeta je obnova još jednog, ulagalo se je i u prometnu infrastrukturu kao što je rekonstrukcija ceste u Antunovcu (4,9 milijuna kuna).

Građanima Lipika i svim posjetiteljima u okviru projekta WIFI4EU osiguran je pristup internetu na preko deset pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima.

Od projekata koji su u provedbi ističu i onaj koji se odnosi na izgradnju područnog vrtića u Poljani čija je vrijednost gotovo 8,2 milijuna kuna, te ulaganje u izgradnju osnovne zajedničke infrastrukture Poduzetničke zone Lipik II (sveukupna vrijednost 6,9 milijuna kuna).

‘Nadalje, Terme Lipik (vrijednost 73 milijuna kuna), najvrjedniji ugovor kojeg smo potpisali otkako smo krenuli s europskim projektima. Njime će se izgraditi i opremiti Vila Zinke – Vila Dobre vode koja će služiti kao interpretacijski centar termalne baštine Lipika, a obnovit ćemo i naš lipički perivoj te rekonstruirati Narodne kupke. U suradnji sa Požeško- slavonskom županijom provodimo projekt Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije koji uključuje izradu Studije geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije, te izradu projektno-tehničke dokumentacije za Toplovod u Lipiku (vrijednost projekta: 1,8 milijun kuna). Provodimo i projekt prekogranične suradnje Development through Digital Innovative Hubs in Gradiška, Daruvar, Lipik and Kotor čiji je cilj doprinijet održivom i konkurentom gospodarskom i tehnološkom razvoju stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja koje se temelji na inovacijama, novim tehnologijama i ICT rješenjima u prekograničnom području (vrijednosti 1,4 milijun eura).’ – dodaju u Gradu.

Obnavlja se i komunalna infrastruktura, a vrijednost projekta aglomeracije Lipik je preko 200 milijuna kuna. U planu je, nadalje, izgradnja nove Ergele Lipicanaca vrijedne 62,5 milijuna kuna, novog sportskog centra Lipik vrijednog 35 milijuna kuna, Doma zdravlja, Vile Savić, te  projekt Edukacijskog centra  umjetne inteligencije Lipik vrijedan 17,5 milijuna kuna. Osim što je turističko i lječilišno središte Grad Lipik se, naime, okreće suvremenom razvoju i ima tendenciju razvoja i ulaganja u području računalne znanosti koja se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi, poznatije još kao umjetna inteligencija. Grad Lipik razvija projekt kojim planira postati središte razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Projekt je planiran u 3 faze od koje se prve dvije odnose na uspostavu centra umjetne inteligencije odnosno poduzetničkog inkubatora, akceleratora. Treća faza podrazumijeva uspostavu nacionalnog centra umjetne inteligencije i izgradnju poduzetničkog naselja Business district (investicije privatnih tvrtki  na području umjetne inteligencije) u okviru Kampusa. Projekt je od nacionalnog interesa i u samu provedbu će biti uključeni fakulteti, sveučilišta kao i ministarstva.’ – najavljuju u Lipiku.

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Požeško-slavonske županije povodom obilježavanja 30. obljetnice osnivanja 123. brigade Hrvatske vojske Požega, objavljuje:

JAVNI NATJEČAJ

za objavu pjesama u zbirci domoljubne poezije

1. Svrha i ciljevi Javnog natječaja i izdavanja zbirke domoljubne poezije su:  očuvanje vrijednosti proisteklih Domovinskim ratom, očitovanje ljubavi prema hrvatskoj domovini, zavičaju i narodu, osobito žrtvama, stradalnicima, braniteljima i domoljublju kao vrlini i tajnoj vrijednosti, poticanje stvaralaštva pisane riječi (poezije), kojim se na taj način pridonosi hrvatskoj kulturi i stvara trajno naslijeđe budućim generacijama, afirmiranje nepoznatih hrvatskih autora, kako branitelja, roditelja i članova obitelji poginulih i nestalih branitelja, tako ostalih suvremenika Domovinskog rata te mladih.

2. U natječaju mogu sudjelovati autori s područja Požeško-slavonske županije s do 10 vlastitih pjesama domoljubne tematike. Pjesme mogu biti objavljene ili neobjavljene. Svaki autor osobno je odgovoran za autentičnost djela, odnosno plagijat. Smatra se da je dostavom pjesama autor dao suglasnost za njihovo ocjenjivanje i eventualno objavljivanje u zbirci te daljnje javno izvođenje (čitanje pri promociji zbirke, drugim događajima u organizaciji Udruge i sl.). Za maloljetne autore roditelj ili skrbnik treba dostaviti suglasnost za objavu autorskog djela.

U natječaju ne mogu sudjelovati osobe imenovane u prosudbeno vijeće.

3. Pjesme se dostavljaju na adresu e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te se pod šifrom koju autor sam odredi dostavljaju prosudbenom vijeću. U e-poštu autor dostavlja svoje podatke: ime, prezime, šifru, adresu, telefonski broj, a pjesme u privitak – sve pjesme u jedan Word-dokument standardnih postavki. Pjesme mogu biti pisane standardnim hrvatskim književnim jezikom, čakavskim ili kajkavskim književnim jezikom, nestandardnim lokalnim govorom i zavičajnim narječjem, uz uvjet da se značenje manje poznatih ili nepoznatih riječi rastumači na standardnom hrvatskom jeziku.

Rok za dostavu pjesama je od javne objave natječaja do 21.03.2021. godine

3. Procjenu i odabir pristiglih pjesama pod šiframa učinit će prosudbeno vijeće (četiri člana i predsjednik vijeća), sukladno mjerilima umjetničke izvrsnosti i formalne udovoljenosti pjesničkim vrstama.

Autori odabranih pjesama biti će obaviješteni o uvrštenju pjesama u zbornik.

Promocija zbirke održati će se u listopadu 2021. godine u sklopu obilježavanja 30. obljetnice osnutka 123. brigade HV Požega. Točan nadnevak biti će naknadno javno objavljen putem medija.

Natječaj stupa na snagu danom javne objave.

***

Vizija ove inicijative je potaknuti sve članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i ostale građane na književno stvaralaštvo, kako poezije, tako i svih proznih vrsta, kako bi se sačuvala sjećanja na Domovinski rat i stvaranje hrvatske države, te osnažile vrijednosti slobode, zajedništva, mira, domoljublja, ponosa, požrtvovnosti, nacionalne samobitnosti i samosvijesti.

Slijedom toga, Udruga će i ubuduće poticati književno stvaralaštvo i na druge načine aktivno sudjelovati u kulturnom životu šire zajednice - stoji u priopćenju uz Natječaj koje potpisuje predsjednik UDVDR PSŽ umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić.

U ponedjeljak 15. ožujka 2021. policijskim službenicima je prijavila 45-godišnjakinja da joj je istoga dana u poslijepodnevnim satima u Požegi u Ulici Matice Hrvatske, nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio nezaključani i neosigurani bicikl marke „Jamis“.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.