9. ŽUPANIJSKO NATJECANJE ORAČA -

SLOBOŠTINA – Pod domaćinstvom općine Brestovac i pokroviteljstvom Požeško-slavonske županije u organizaciji Udruge orača županije i Poljoprivredno savjetodavne službe održano je tradicionalno, 9. po redu Županijsko natjecanje orača na poljima iznad Sloboštine. Na žalost na natjecanje je došlo samo devet orača, tri u kategoriji plugova premetnjaka i šest u kategoriji plugova ravnjaka.

Natjecatelje i okupljene goste pozdravio je i zaželio im dobrodošlicu načelnik općine Brestovac Zdravko Mandić, koji je pretežito poljoprivredni kraj i vrlo rado se prihvatio domaćinstva ovog natjecanja a natjecanje je otvorila ispred Požeško-slavonske županije savjetnica za poljoprivredu i poduzetništvo Elvira Mirković.

Nakon dvosatnog oranja u kojem se ocjenjivala ispravnost brazde, dubina od 18-25 cm ovisno o plugu, njena dobra položenost, pokrivanje biljnih ostataka i naravno ukupna urednost preorane parcele u kategoriji plugova premetnjaka pobijedio je Mijo Samardžija iz Biškupaca ispred Josipa Vodičke i Roberta Rosipala. U kategoriji plugova ravnjaka pobijedio je Josip Bartolović iz Alilovaca, ispred Ivana Kmetića i Blage Ivanike. Pobjednici odlaze na državno natjecanje orača koje se 1. i 2. rujna održava u Sinju.

Ove godine Hrvatska je domaćin i Svjetskog natjecanja orača koje se održava 14. i 15. rujna u Biogradu na moru, a iz Poljoprivredno savjetodavne službe najavili su organizirani odlazak za sve zainteresirane.

NOVA IZVORIŠTA PITKE VODE NA ZDENCIMA UZ DUBOČANKU -

VELIKA – Pri završetku su radovi koji na vodoopskrbni sustav Požeštine spajaju prvi od tri nova zdenca koji će na crpilištu Dubočanka već krajem mjeseca početi davati nove količine od 15 litara vode u sekundi već prenapregnutom sustavu. Kada se u roku dva mjeseca spoje i ostala dva zdenca to izvorište će davati 45 litara vode u sekundi. – Danas kada su sva naša izvorišta sa smanjenim dotokom zbog dugotrajne suše i uspijevamo osigurati do 140 litara vode u sekundi za potrebe vodoopskrbnog sustava Požeštine ove količine bit će značajne i za duže vrijeme stabilizirati cijeli sustav – kaže Ante Kolić, direktor Tekije d.o.o., koja mjesečno u prosjeku osigura 210 tisuća kubika vode potrošačima Požeštine.

Ova investicija od 5,7 milijuna kuna financira se 90% iz sredstava Hrvatskih voda iz programa „Suša“ a 10% izdvaja Tekija i jedinice lokalne samouprave. Projekt je u pripremi već nekoliko godina, ali su tek sada osigurana sredstva.

Zadovoljan radovima koji osiguravaju dodatne količine vrlo kvalitetne pitke vode na gradilištu u Velikoj bio je i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. – Stanje s vodoopskrbom je doista ozbiljno, ali trenutačno nije kritično, jer sa sadašnjim stanjem možemo izdržati 30 dana. Naši građani su poslušali naš apel i smanjili potrošnju vode, a ja i dalje apeliram na svijest i savjest građana da i dalje vodu koriste racionalno. Naša crpilišta trenutno su ispod 50% razine u odnosu na prosjeke i dok ne budemo stavili u upotrebu ovaj prvi zdenac pozivam građane na doista strogu štednju i solidarnost – pozvao je gradonačelnik Ronko.

Trenutno cijela Požeština ima osigurano 24-satno snabdijevanje vodom, osim nešto dijelova kutjevačkog i kaptolačkog kraja koje u popodnevnim i večernjim satima ima poteškoća, ali nitko nema nedostatak vode više od nekoliko sati.

NA DAN SV. PROROKA ILIJE U STRIJEŽEVICI -

STRIJEŽEVICA – Upravo na dan sv. proroka Ilije na mjestu davno srušene crkve sv. Ilije u Striježevici, mještani i vjernici okupili su se na posveti križa koji je postavljen na temeljima nove crkve. Na križ je postavljena i ikona sv. Ilije koju je poklonio Bruno Horvat iz Požege, a sve je blagoslovio pakrački paroh Đorđe Teodorović.

- Na molbu i traženje stotinjak građana i mještana, mogu reći i Srba i Hrvata koji su na neki način živjeli ili dolazili na ovaj prostor, na proslave svetog Ilije, i na njihovu želju da se obnovi hram i potakne održavanje narodnog zbora na dan sv. proroka Ilije. Inicijativa je da se postavi krst s ikonom sv. Ilije čiji je hram ovdje izgrađen 1774. godine, a crkva je srušena 1941. godine od strane ustaša. Nekoliko puta se kasnije pokušavala pokrenuti izgradnja, a krajem 80-tih godina postavljeni su temelji za nešto manji hram. Sada ćemo pokušati nastaviti tu izgradnju – rekao je Miroslav Grozdanić, zamjenik župana Požeško-slavonske županije i jedan od inicijatora uz Vijeće srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije.

Nakon posvete svoje nastupe imali su članovi srpskih folklornih društava Prosvjeta iz Daruvara i Garešnice koji su izveli splet narodnih igara i pjesama, a nakon toga je uslijedilo tradicionalno narodno veselje. Ovaj blagdan slave petnaestak naselja od Zvečeva do Tisovca i Kamenske.

 SUŠA UGROŽAVA  UROD DUHANA -

Zbog suše planirani ovogodišnji urod od oko 10.000 tona duhana mogao bi biti manji i za 30 posto ukoliko ne bude padalina do kraja kolovoza i počekom rujna mjeseca

Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji u tijeku su treće ovogodišnje berbe duhana na ukupnim proizvodnim površinama od 5.539 hektara. Dosad je obrano oko 30 posto od planiranog ukupnog ovogodišnjeg uroda od oko 10.000 tona duhana. Cilj je bio u ovogodišnjoj proizvodnji duhana u suhome ratarenju  ostvariti prosječni prinos i do 2,7 tona po hektaru, a na navodnjavanim proizvodnim površinama i do 4 tone po hektaru. Međutim, suša i visoke temperature mogle bi smanjiti urod i do 30 posto ukoliko ne bude padalina do kraja kolovoza i početkom rujna s obzirom da berbe duhana završavaju u prvoj polovici mjeseca listopada.

Zbog dugog razdoblja suše i visokih temperatura jedino ne strahuje 15 proizvođača duhana u Podravini koji su ove godine investirali u sustave za navodnjavanje na svojim proizvodnim površinama od 55 hektara. To je bio i razlog što su ovih dana agronomski stručnjaci za duhan iz Hrvatskih duhana okupili zainteresirane proizvođače kako bi im pokazali rezultate navodnjavanja uzgoja duhana u Podravini u kojoj bi se trebalo u što skorijoj budućnosti navodnjavati oko 1.000 hektara pod duhanom.

S navodnjavanjem do mjesečne plaće od 10.000 kuna

- Ove godine prosječni urod duhana na zapadnom području Podravine neće biti veći od 2 tone po hektaru, a s navodnjavanjem oko 3,5 tona. Proizvođač koji navodnjava 10 hektara duhana ostvaruje čistu zaradu od oko 120.000 kuna, što je 10.000 kuna njegova mjesečna plaća. Tko još danas na selu u Hrvatskoj ima mjesečnu plaću od 10.000 kuna? Mi smo mu za navodnjavanje osigurali kreditnu liniju, izvođača radova i primjenu svih ostalih mjera navodnjavanja.

Deklarativno su svi naši proizvođači za navodnjavanje, ali kada treba krenuti u to onda se odustaje. Na istočnom području Podravine i u Požeškoj kotlini nešto je bolja situacija, ali i na tom sirovinskom području mogu se postići prinos od 3,5 do 4 tone po hektaru. Oni koji danas imaju prinos od 2,5 tone po hektaru s navodnjavanjem mogu povećati prinos za najmanje jednu tonu po hektaru. Tako navodnjavanje donosi veći prinos, veću sigurnost i veći dohodak. Stoga nema budućnosti proizvodnje duhana bez navodnjavanja i racionalizacije troškova proizvodnje. To se prije svega  odnosi na sušenje duhana zamjenom skupih  fosilnih goriva drvnom biomasom. Danas je trošak sušenja jednog kilograma duhana zemnim plinom 3 kune bez PDV –a, dok kod uporabe drvne biomase taj trošak iznosi svega 67 lipa.

Mi već drugu godinu ulažemo značajna sredstva u te projekte navodnjavanja i uporabe drvne biomase u sušnica za duhan. Ostvarili smo određene rezultate, ali ne možemo biti zadovoljni i od naših proizvođača očekujemo krajnje ozbiljan i odgovoran pristup svemu ovome, jer se radi o budućnosti njihove proizvodnje duhana, poručuje dipl. ing. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, dodajući kako će u ovogodišnjoj kampanji sušenja duhana proizvođačima plaćati utrošak 0,6 kubičnih metara plina po kilogramu duhana i utrošak struje od 1kwh po jednom kilogramu osušenog predanog duhana.

Tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak, 19./20. kolovoza u Poljani u ulici Ljudevita Gaja nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u ugostiteljski objekt 48-godišnjakinje i iz njega otuđio manji iznos.

U ponedjeljak 20. kolovoza, oko 2.30 sati u Požegi u ulici Sokolovoj nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u prodavaonicu trgovačkog društva iz Požege te otuđio veću količinu cigareta.

Protiv nepoznatih počinitelja slijede kaznene prijave, a policijski službenici tragaju za njima.

Krađa zlatnog nakita

U razdoblju od 10. studenoga 2011. godine do 13. kolovoza 2012. godine u Pakracu u ulici Augusta Šenoe nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio je zlatni nakit iz obiteljskih prostorija 79-godišnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

Izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera

U srijedu, 15. kolovoza, oko 4.45 sati u Požegi u ulici Sokolovoj policijski službenici su u prometu zaustavili 27-godišnjeg vozača (1,59 g/kg) osobnog automobila marke „Audi“, požeških registracijskih oznaka, koji je upravljao vozilom iako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije.  Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti sa činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policijske uprave do otrežnjenja te protiv njega slijedi kaznena prijava i optužni prijedlog.

Šumska krađa

U razdoblju od 5. studenoga 2011. do 12. kolovoza 2012. godine u šumi u blizini mjesta Subocka nepoznati počinitelj (ili više njih) porušio je i odvezao oko 40 stabala u vlasništvu 73-godišnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

Prometna nesreća s ozlijeđenim osobama

U četvrtak 16. kolovoza oko 18.50 sati na LC-4124 između mjesta Nova i Stara Lipa 22-godišnji vozač, prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola (1,2 g/kg), upravljao je neosiguranim i neregistriranim mopedom te u jednom trenutku prešao na  lijevu stranu kolnika zbog čega je udario u osobni automobil marke „Audi“, njemačkih registracijskih oznaka. Protiv 22-godišnjeg počinitelja ove prometne nesreće slijedi optužni prijedlog, a on i 34-godišnja vozačica „Audija“ lakše su ozlijeđeni.

Dvije prometne nesreće s materijalnom štetom

U četvrtak 16. kolovoza u vremenu od 11.40 do 12 sati u Požegi u ulici Tekija nepoznati vozač, nepoznatim vozilom oštetio je „VW golf“, požeških registracijskih oznaka, koji je prethodno parkirala 29-godišnjakinja. Policijski službenici tragaju za počiniteljem ove prometne nesreće koji je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je upravljao.

Isti dan ok 5.40 sati u Požegi u ulici Zagrebačkoj dogodila se prometna nesreća između osobnog i teretnog automobila.

Prometna nesreća s ozlijeđenom osobom

U subotu 18. kolovoza oko 3 sata na D-38 između naselja Završje i Nurkovac 23-godišnji vozač osobnog automobila marke „Audi“, požeških registracijskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine i vožnje pod utjecajem alkohola (1.52 g/kg) izgubio je nadzor nad vozilom i sletio u putni kanal nakon čega se vozilo prevrnulo na bočnu stranu. U ovoj prometnoj nesreći 23-godišnji vozač, protiv kojeg slijedi optužni prijedlog, lakše je ozlijeđen.

Tri prometne nesreće s materijalnom štetom

Tijekom proteklog vikenda dogodile su se tri prometne nesreće s materijalnom štetom. U petak, 17. kolovoza oko 20.35 sati u Kutjevu u ulici Bana Josipa Jelačića osobni automobil sletio je sa kolnika. Dan kasnije u subotu oko 5.50 sati na D-53 u blizini mjesta Ruševo dogodila se prometna nesreća između traktora s prikolicom i osobnog automobil, a oko 13.40 sati u Lipiku u ulici Jadranskoj nepoznati vozač, nepoznatim vozilom oštetio je parkirano vozilo i napustio mjesto događaja.

Dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama

U ponedjeljak 20. kolovoza, oko 9.50 sati u Požegi u ulici Orljavskoj 44-godišnji vozač motocikla marke „Yamaha“ udario je u osobni automobil marke „VW golf“ kojim se nepropisno vožnjom unazad uključivao u promet 39-godišnjak. Vozač motocikla lakše je ozlijeđen, a protiv 39-godišnjeg počinitelja slijedi obavezni prekršajni nalog.

Isti dan, oko 18.20 sati u Pakracu u ulici Krndija 26-godišnja vozačica  „Opel Corse“ započela je skretati vozilom ulijevo na travnatu površinu, a da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, zbog čega je u njeno vozilo udario motocikli marke „Kymco“ kojim je upravljao 53-godišnjak. Vozač motocikla teško je ozlijeđen, a 57-godišnji putnik na motociklu lakše. Protiv 26-godišnje počiniteljice ove prometne nesreće slijedi kaznena prijava.

UDRUGA UZGAJATELJA SIMENTALSKOG GOVEDA POŽEŠTINE I UDRUGA ZA POTPORU POLJOPRIVREDI ŽIVO SELO -

KUTJEVO – Na težak položaj stočara, proizvođača mlijeka i poljoprivrede u cjelini tiskovnom konferencijom javnosti su htjeli skrenuti pažnju članovi Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i Udruge za potporu poljoprivredi „Živo selo“. Situacija se godinama, a danas sve očitije iz mjeseca u mjesec mijenja na gore, a nitko ne poduzima ništa, težak položaj stočara i proizvođača mlijeka postaje sve teži. Iako su već ukazivali da se broj proizvođača mlijeka svaki dan smanjuje za tri proizvođača, sada je evidentno da se smanjuje i proizvodnja mlijeka. Od 65 tisuća proizvođača mlijeka nekada, danas imamo samo 13 tisuća, za koje smo se tješili da su ostali veliki i snažni proizvođači, no i oni danas posustaju, a posljednjih šest mjeseci pada i proizvodnja mlijeka. A upravo velika šansa za razvoj i zapošljavanje u našoj županiji leži u stočarstvu, što možemo kao dobar primjer vidjeti u Austriji, koja je znatan izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda i svoje selo je zaposlila.

Smanjivanje otkupne cijene mlijeka, neredovite isplate mljekarima, gušenje domaće proizvodnje uvozom mlijeka i mliječnih proizvoda doveli su mljekare pred zid i oni svijetli primjeri gospodarstava s nekoliko desetaka mliječnih grla počeli su prodaju svojih krava, smanjivanje stada ili čak odustajanje od cijele proizvodnje. - Ja kao veliki stočar u mojoj općini nisam dobio niti jedan hektar državne zemlje. U mojoj općini rade zemlju veliki branitelji koji nemaju ni traktora, načelnik općine koji ima najviše državne zemlje. Ja sam došao na rub, moram kupovati hranu i nakon niz godina moje gospodarstvo neće preživjeti – kaže Tihomir Kotrla iz Golog Brda, vlasnik 30 grla vrhuholštajna, višestruku šampion i dobitnik niza nagrada za uzgoj koji je već oglasio prodaju svojih grla u oglasniku, jer ne želi dočekati potpunu propast.

Suša je uzela veliki danak a bez hrane stoka se ne može dalje držati. Kupovna hrana više ne podnosi ovu cijenu mlijeka i stočari nemaju izlaza. Slično misli i Ivan iz Novoselaca koji uzgaja 55 muznih krava. – Cijene hrane će znatno poskupiti, i dugoročno s ovom cijenom mlijeka mi možemo samo stagnirati a ne se razvijati. Imamo kvalitetno stado i trebamo vrhunsku hranu za krave a s cijenom od 2,34 za litru mlijeka mi to ne možemo osigurati. Premije nam kasne a kad nešto i dođe mi neznamo za što je jer samo nagađamo da je to možda za prvi mjesec, nemamo nikakve obavijesti o tome.

Što prije svi moramo krenuti u dijalog i rješavanje brojnih problema, kaže Miroslav Kovač, tajnik Udruge uzgajivača, jer hrvatska uveze 21.250 tona mlijeka i preko 3.700 tona sira, a samo jedan kamion sira od 20 tona znači da se naših 160 tisuća litara mlijeka nema u što preraditi, što proizvodi 30 krava. Samo s uvozom sira mi zatvaramo 450 naših farmi.

UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU JOSIP KNEŽEVIĆ -

NOVA LJESKOVICA – Udruga za sport i rekreaciju Josip Knežević iz Nove Ljeskovice uz pokroviteljstvo općine Čaglin organizirala je tradicionalni memorijalni turnir povodom obilježavanja 21. Godišnjice pogibije hrvatskog branitelja Josipa Kneževića, njihovog mještanina. Da njegovo ime ne ode u zaborav organizirali su i udrugu, njegovim imenom imenovali i ulicu a organiziraju godinama i malonogometni turnir.

Na mjesnom groblju delegacije Udruge Josip Knežević, županije predvođene Mirom Bagarićem, općine Čaglin predvođene načelnikom Ivanom Đurinom, policije, vojske predvođene Ivicom Pejakovićem, zapovjednikom vojarne 123.brigade, udruga branitelja općine Čaglin, rodbine i mještana položile su vijence i cvijeće, zapalili svijeće i održali molitvu.

Predsjednik udruge Nenad Burić izvijestio je da se na mjestu pogibije Josipa Kneževića i još 6 njegovih drugova u Erdutu podiže spomen obilježje, te da će se na otvaranje ići organizirano iz Nove Ljeskovice.

Brat poginulog Josipa, Petar Knežević darovao je komplet od 12 dresova za nogometnu ekipu koja nosi i čuva od zaborava ime Josipa Kneževića.

NOVE  UŠTEDE NA TROŠKOVIMA ZA ENERGENTE -

KAPTOL - U općini Kaptol i tijekom ljetnih mjeseci nastavljaju s realizacijom kapitalnih projekata. U ovoj je godini prioritet izgradnja sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u naseljima Češljakovci i Golo Brdo. Još je lani taj projekt bio apliciran za program  IPARD. Radi se o investiciji vrijednoj oko pet milijuna kuna, a  sama je mreža duga oko šest tisuća metara.

Svjesni da s malim proračunskim novcima nisu u mogućnosti sami financirati kapitalne projekte u općini Kaptol prema riječima načelnika općine Mile Pavičića još je prošle godine bilo aplicirano nekoliko zanimljivih projekata.

- Imamo dosta programa koje smo kandidirali među kojima je i "Drvo je prvo" kojega smo slali na Ministarstvo regionalnog razvoja budući da je ono raspisalo natječaj za dodjelu peći na pelete. Uz općinu i vatrogasni dom, kandidirali smo i sportski dom na igralištu i dobili smo odgovor da je naš projekt prošao. To će nam i te kako dobro doći jer znamo da u vatrogasnom domu imamo peći na drva i da je cijeli prostor teško zagrijati dok za općinu koristimo lož ulje što je dosta skupo pa ćemo na ovaj način i uštedjeti troškove za energente - kaže Pavičić navodeći kako će kotlovi od jeseni zasigurno biti instalirani. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 300 tisuća kuna. Uz ove u općini Kaptol imaju i druge projekte ukupno vrijedne 15 milijuna kuna. (V.Re.)

SANDRA GRGIĆ IZLOŽILA  'KRPENI' NAKIT U MALOM SALONU -

POŽEGA - Iako se danas nakit izrađuje od svakakvog materijala požeška apsolventica odjevne tehnologije Sandra Grgić odlučila ga je raditi od tkanine. Različiti materijali i uzorci prepušteni njezinoj mašti daju jedinstvene i unikatne predmete.

-Počela sam se ovim baviti u srednjoj školi zahvaljujući svojoj profesorici Jeleni Grabusin. Ona je dolazila subotom kada nismo imali nastavu u radionicu gdje smo se bavili različitim kreativnim stvarima izrađujući zanimljive predmete od različitih materijala. Meni je to dalo ideju da od tkanine izrađujem nakit. Kada sam si nešto šila uvijek je ostajalo materijala pa sam od toga počela raditi i tako evo već pet godina u svoje slobodno vrijeme izrađujem nakit kako za odrasle tako i za djecu. Pogotovo volim za njih raditi rajfove i špangice jer su oni iskreni i odmah mi kažu je li nešto dobro ili nije – kaže Sandra koja je za ovo ljeto uz nakit izradila i ljetne torbe od tkanine izrađujući ih od istog materijala tako je to postalo zanimljiva kolekcija.

-Ljudi ostanu iznenađeni kada vide što sve ruke mogu napraviti od malo konca i tkanine, igle i ljepila. Kako sebi i svojim najbližima šijem različite odjevne predmete, a uz to napravim nakit koji onda čini jednu cjelinu često su nas žene znale pitati gdje smo to nabavili. Ostanu u nevjerici kada čuju da sam to sve sama napravila. Za jedan broš mi je potrebno od pola sata do 45 minuta. Za malo sitnije stvari kao što je prstenje, ukosnice i špangice treba i više vremena, a često moram upotrijebiti i pincetu da sve bude lijepo složeno. Sada sam počela izrađivati i narukvice – kaže Sandra Grgić dodajući da uz maštu i spretne ruke za sve ovo treba i strpljenja.

Kako muškarci ne bi bili zakinuti odlučila je i za njih nešto napraviti, za sada su to privjesci sa slavonskim šeširićem za ključeve te šeširići čepovi za boce. U planu je do požeškog festivala osmisliti i originalnu kolekciju nakita od tkanine i dukata. A što se Sandra nudi može se pogledati do kraja mjeseca u malom izložbenom salonu Gradskog muzeja u Požegi.   (AT)

SMOTRA FOLKLORA SLOVAČKE MANJINE U HRVATSKOJ -

JAKŠIĆ – Matica slovačka Kukučin-Kuntarić iz Jakšića uz Savez Slovaka RH po peti puta je organizirala manifestaciju „Slovaci Slovacima“ kao kulturno-folklornu smotru slovačkih društava koji djeluju u Hrvatskoj. Kako je kiša pokvarila nastup na velikoj pozornici u dvorištu škole cijeli program izveden je u maloj dvorani folklornih društava Jakšića koji je na taj način osiromašen za scenski prikaz i folklorne plesove. Osim domaćina Matice slovačke i HKUD Slavonija iz Jakšića, nastupili su Matica slovačka Josipovac Punitovački, i Češka beseda iz Kaptola. Goste je pozdravio predsjednik jakšićke matice Pavel Treger.

Od ove godine po prvi puta organizirana je i likovna kolonija koja je u dva dana ugostila desetak umjetnika iz Slovačke i Hrvatske na ribnjacima u Rajsavcu i Jakšiću. Nakon kolonije urađene slike umjetnici Adam Konjušak, Josip Branis, Katarina Kuric, Anica Popović, Mladen Čuljak, Maja Gjajić, Milan Bajt i Lubomir Šalat izložili su u Galeriji Ciraki u Požegi.