Prikazujem sadržaj po oznakama: natalija matajić

PROSLAVOM VINCELOVA USPJEŠNO ZAPOČELI NOVU VINOGRADARSKU GODINU  -

KUTJEVO – Najveća proslava Vincelova, kojim se zaziva božji blagoslov i zaželi dobra vinogradarska godina već nekoliko godina održava se na lokaciji vidikovca Vinkomir u organizaciji Kutjeva d.d. Ovaj najveći proizvođač vina i nositelj najviše odličja i priznanja za kvalitetu vina pridaje izuzetnu važnost Vincelovu, a posebno za susrete sa svim svojim poslovnim partnerima i brojnim uzvanicima. Najljepši je ugođaj kad se Vincelovo proslavlja u snježnom ugođaju, za što se priroda pobrinula i noć prije zabijelila vinograde i kutjevačko gorje s bijelim plaštem.

Da bi vinogradi dobro rodili blagoslov vinogradima zatražio je župnik župe sv. Blažene djevice Marije Kutjevo, vlč Marijan Đukić. Uz većinske vlasnike Kutjeva d.d. Envera i Maksimilijana Moralića orezivanju trsa pridružili su se, gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić, i požeško-slavonski župan Marijan Aladrović, saborski zastupnik i gradonačelnik Pleternice Franjo Lucić, izaslanik gradonačelnika Požege Ivan Čolak, poduzetnik iz Rijeke Jozo Kalem, predsjednica Uprave Natalija Matajić i mnogi drugi privrednici i veliki kupci kutjevačkih vina iz Hrvatske i susjednih država. O običaju Vincelova i kroz protokol orezivanja loze nadahnuto je vodila poznata voditeljica Vlatka Pokos.

Kako je davne 1963. godine odlukom tadašnjih općinskih vlasti općine Požega od nekoliko malih poljoprivrednih zadruga i tvrtki koje su se bavile proizvodnjom hrane, prije svega mlinovi, mesna industrija, pekarska industrija i vinarska proizvodnja, formiran Poljoprivredno prehrambeni kombinat Kutjevo, ova 2013. godina od Vincelova se obilježava kao 50. godišnjica vrlo popularno zvanog PPK Kutjevo. Pod tim imenom i u tom obliku zapravo je postao poznat širom tadašnje Jugoslavije i nekih europskih država koje su kupovale cijenjene kutjevačke proizvode. U tim vremenima sedamdesetih godina počinje i priča o vinima, posebno o graševini koja postaje a i danas je glavni brand Kutjeva d.d.

- Udruživanjem je nastao jedan veliki poljoprivredni kombinat koji se kasnije u hrvatskoj državi transformirao u dioničko društvo. Danas je on nakon privatizacije u većinskom privatnom vlasništvu. Po tom nazivu PPK Kutjevo i danas smo poznati. Ove godine cijele godine obilježavat ćemo ovu obljetnicu i sve manifestacije bit će u znaku ove naše visoke obljetnice – istakla je predsjednica Uprave Kutjeva d.d. Natalija Matajić.

Uz stari običaj zalijevanja trsa prošlogodišnjim i najkvalitetnijim vinom, darivanja loze najboljim suhomesnatim proizvodima svi gosti su podigli zdravicu kutjevačke Graševine. Dobro vino uvijek za sobom nosi i dobre delicije koje su i ovaj puta djelatnici ugostiteljstva pripremili u izobilju. Svakako je tu nezaobilazni vincelovski ražanj, štap sa kobasicom i slaninom koji si svatko sam priprema na vatri. Dobar domaćin priredio je i prasetinu i janjetinu sa ražnja, šarana u rašljama, kobasice kuhane u vinu, a posebna atrakcija bio je popularno nazvan „vol na ražnju“, iako je u ovom slučaju to bilo mlado june od 500 kg, koje vrsni majstori pripremaju kom top deliciju koja se posljednja kao kruna večeri služi u velikom šatoru. Atrakcija večeri svakako je i bila i velika torta sa zankom 50 na vrhu koju su unijeli članovi Povijesne postrojbe Trenkovi panduri, a zajedno rezali svi članovi uprave Kutjeva d.d. i njihovi gosti.

- Kutjevo d.d. danas obrađuje oko 400 ha vlastitih površina pod vinovom lozom nekoliko sorti, a najviše pod graševinom, a od nekoliko stotina kooperanata otkupljuju grožđe sa još preko 400 ha vinograda. Godišnje izvoze oko 1,3 milijuna litara vina što je za sada 30% godišnje proizvodnje vina. Najviše se izvozi graševina, pa ona ostali sortiment vina, a najviše u BiH, Srbiju, Austriju, Njemačku, Švicarsku, otvoreno je i tržište SAD-a, Rusije, Kine i najnovije Poljske - istakla je Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d.

- Sv. Vinko obilježava početak naših radova u vinogradu. Mi ga svake godine molimo da nam da dobru godinu, jer prošla godina je započela prilično burno, a završila jednom velikom sušom, gdje smo u vinogradarstvu a i ostalim poljoprivrednim kulturama bilježili velike padove u prinosima. Ove godine zdušno ćemo ga moliti da ova godina bude dobra i plodna – rekla je Matajić, te dodala da ovo govori kao ekonomista, - no u podrume smo unijeli vrlo kvalitetno grožđe i kao vinska kuća zadržali one standarde kvalitetnih vina što nam je omogućilo da prošle godine čak i povećamo prodaju vina.

Ulazak u Europu za Kutjevo donosi niz kako dobrih rješenja, ali tako otvara i nove probleme na tržištu. – Nama je najveći rizik ulaska u Europsku uniju gubitak tržišta CEFTE. Naše kvote ugovorene su manje od ukupnog hrvatskog izvoza vina što je uistinu zabrinjavajuće i nadam se da ćemo uspjeti alternativnim pravcima i ugovaranjem sa drugim zemljama nadoknaditi razliku. Naravno da možemo i dalje u BiH izvoziti iste količine ali morat ćemo platiti dodatnu uvoznu carinu od 15% što će utjecati na konkurentnost naših proizvoda. U isto vrijeme sa zapada ćemo dobiti više vrsta vina niže kategorije i niže cijene. Tu ćemo izgubiti tu našu današnju konkurentnost, ne samo mi vinari nego cijela prehrambena industrija čega se posebno bojimo, jer će time cjelokupno hrvatsko gospodarstvo imati jako velikih problema. Masu nekvalitetnih proizvoda sa niskim cijenama će preplaviti naše tržište a mi se za to nismo dobro pripremili i učinili našu proizvodnju konkurentnijom – istakla je Matajić dodajući da se Kutjevo d.d. pripremalo i za takve scenarije. U tome će im svakako pomoći ovaj poznati brand kutjevačkih vina, a ohrabruje ih i činjenica da su kao jedni od rijetkih prošle godine povećali prodaju u jeku najveće krize u gospodarstvu i poremećaju tržišta.

PRVI SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE U ŽUPANIJI RADI -  

KAPTOL - U općini Kaptol ovog proljeća po prvi puta poljoprivrednici su bili u mogućnosti koristiti sustav za navodnjavanje kojeg je izgradila država i županija. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Humski koje se već 20 godina bavi proizvodnjom povrća zadovoljno je što je upravo navodnjavanje stiglo ove godine kada je suša pokazala svoju ekstremnost.

-Navodnjavali smo krumpire, kupusnjače i lubenice. Unatoč navodnjavanju imamo prinose manje zbog vrlo visokih temperatura, ali zato je kvaliteta dobra. Međutim, da nije bilo vode doslovce ne bi bilo ničega, sve bi propalo. Navodnjavanje kap po kap koje smo imali na lubenicama došlo je do punog izražaja, a tamo gdje smo imali rasprskivače i topove za vodu rezultat je manji – ističe Anita Humski.

Dodaje da su pokusno navodnjavali i ratarske kulture, soju i kukuruz, što se pokazalo dobrim. - Mi smo u međuvremenu morali odustati od sadnje nekih povrtlarskih kultura te lubenica jer nismo imali navodnjavanje, a sada kada imamo mogućnost da navodnjavamo svojih 35 hektara otvorile su nam se velike mogućnosti te već sada imamo upite od trgovačkih centara da radimo za njih. Sada ćemo opet početi saditi i papriku. Smatram da ovu mogućnost trebaju i drugi početi koristiti jer od ratarstva nema zarade – poručuje Anita koja je posebno zadovoljna nadležnim ministarstvom koje se uključilo u realizaciju projekta, ali isto tako smatra da se više treba u sve to uključiti i lokalna zajednica.

Kako su za korištenje sustava za navodnjavanje posebno zainteresirani povrtlari u Alilovcima sadašnja mogućnost korištenja navodnjavanja za 70 hektara u Kaptolu proširit će se ove jeseni za još 40 hektara. - Izvođač radova već je izabran, a još ove godine trebali bi početi radovi na sustavu za navodnjavanje Ramanovci-Bektež u vrijednosti oko 3 milijuna kuna. Taj sustav bi omogućio za sada korištenje navodnjavanja na 365 hektara. Hrvatske vode financirat će ga s 80 posto, a ostatak će platiti Kutjevo d.d. - kaže Željko Jakopović, požeško – slavonski dožupan za gospodarstvo.

Naime, te površine uglavnom će koristi kutjevački kombinat koji je veliki proizvođač sjemenske robe za čiju proizvodnju je nužno navodnjavanje. - To će nam omogućiti da povećamo prinos za minimalno 30 posto, odnosno i više u ekstremnim godinama kakva je ova. Ove godine smo vlastitim sustavom navodnjavali samo 37 hektara sjemenskog kukuruza i 12 hektara sjemenske soje jer više nije bilo vode u akumulaciju Kuštrevac koju smo za to koristili – kaže Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d.    (a.t.)