Prikazujem sadržaj po oznakama: gospodarstvo

GOSPODARSTVO "DA-BAR" U BRANEŠCIMA TEŠKO JE STRADALO U POPLAVI  -

BRANEŠCI – Gospodarstvo obitelji Josipa Huške “Da-Bar” u selu Branešci, nedaleko Pakraca, dobro je poznato školarcima, izletnicima i svim ljubiteljima čiste prirode. Smješteno na šumovitim obroncima Psunja i okruženo s dva vodotoka, Pakrom i potokom Kopanica, idealno je za odlaske na izlete, logorovanja, sport i rekreaciju. Upravo ta dva vodotoka 'presudila' su mu u nedavnoj poplavi. Obilna voda prekrila je cijeli prostor pa i dva jezera u kojima su se nalazile pastrve i šarani. - Bujica je srušila branu i odnijela vodu iz jezera a s njom i pastrve. Šarani su nešto bolje prošli ali sve je zamuljeno i prekriveno raznim kršem. Čistim to evo, već danima no, previše je štete napravljeno. Prošle godine sam samo pastrve imao oko 3 tone a nakon ove poplave, malo je ostalo – kazao je Josip Huška.
Gospodarstvo "Da-bar", ovaj umirovljeni hrvatski branitelj i supruga Vesna, marljivo su uređivali i razvijali posljednjih sedam godina. Djelatnost je bila usmjerena u dva pravca: proizvodnja ribe i turizam. Riba se prodavala kućanstvima, restoranima i trgovačkim lancima a velika drvena nadstrešnica ugošćavala je kroz godinu djecu, izviđače, izletnike pa i turističke skupine. Sve ih je dočekala bogata gastro ponuda u kojoj su osobito dobro 'prolazili' pečena pastrva, šaran na rašljama i dimljeni šaran. Kroz novoosnovani Klaster "Kuna" gospodarstvo "Da-bar" je planiralo još više se širiti i promovirati na turističkom tržištu. - Gospodarska kriza i nas je pogodila što računica jasno pokazuje. Kada smo počeli raditi na kilogramu prodane ribe zarada je bila 15 kuna a sada je samo 4. Prodaja za restorane i trgovačke lance više se ne isplati a sada još i ova šteta. Mislim da ćemo se ubuduće držati proizvodnje samo za vlastite potrebe, odnosno za potrebe gosti koji će ovdje dolaziti. Dok sve ovo očistimo i saniramo gubitke, malo ćemo 'stati' s poslovima u ovoj godini a na jesen ćemo vjerojatno nastaviti s ovim turističkim dijelom. No, treba još vidjeti kolika će šteta biti na kraju kad se sve zbroji - zaključio je na kraju Josip Huška.

PAKRAC DOBIO STRATEGIJU RAZVOJA ZA RAZDOBLJE 2013.-2020.GODINA -

Naglasak na gospodarstvu i turizmuPAKRAC – Pakrac je dobio novu Strategiju razvoja za razdoblje 2013.- 2010. godina. Taj je dokument na sjednici Gradskog vijeća usvojen jednoglasno. - Naravno, prioritet nam je stvaranja konkurentnog gospodarstva. Želimo i dalje razvijati malo i srednje poduzetništvo, posebno kroz našu industrijsku zonu u kojoj ćemo evo, sada imati dva poduzetnička inkubatora. Pakrac bi se trebao razvijati i u drugim smjerovima pa tako i u turizmu za što je dobra podloga nedavno završeni projekt "Stazama lipicanca i kune" realiziran zajedno s Lipikom. U planu je i daljnji razvoj visokog školstva pa bi, uz studij fizioterapije, Pakrac sljedećih godina trebao dobiti i studij sestrinstva – rekao je predsjednik Gradskog vijeća Zoran Krejči.

Strategija razvoja, istaknuto je na sjednici Vijeća, dobar je temelj za realizaciju projekata koji su već pripremljeni i čekaju kandidiranje za sredstva iz fondova EU. Trenutno postoje pripremljeni projekti vrijedni ukupno čak 500 milijuna kuna. - Projekti su pripremljeni no, u cijeloj priči postoji i jedan, bar za nas, veliki problem. Radi se o tome da sve jedinice lokalne samouprave moraju svoje projekte djelomično sufinancirati a mi tih novaca za sve naše projekte nemamo. Isti problem muči i druge gradove i općine s malim proračunima pa se mi nadamo kako će se za to na razini države naći rješenje. Vjerojatno u obliku nekog fonda iz kojega bi se sredstva kao pomoć osiguravala onim sredinama poput naše koje imaju projekte ali i premale proračune – dodao je Krejči.

Na izradi Strategije razvoja Grada Pakraca radila je jedna tvrtka iz Čakovca te djelatnici Poduzetničkog centra i Grada Pakraca a sve je koštalo 88 tisuća kuna. Najveći dio tih sredstava, 75 posto, osiguran je kroz pretpristupni fond EU – IPA IIIC a ostatak novca su dali Grad Pakrac i Poduzetnički centar.     

SPLITSKA TVRTKA "FRUTARIJA" U LIPIKU GRADI HLADNJAČU VRIJEDNU 3 MILIJUNA EURA  -

LIPIK - Splitska tvrtka "Frutarija" d.o.o. uskoro u lipičkoj poduzetničkoj zoni, na površini od jednog hektara, počinje gradnju hladnjače s ULO opremom. Objekt je vrijedan tri milijuna eura. - Mi smo tvrtka u 50 postotnom ruskom vlasništvu a bavimo se otkupom voća ovdje u Hrvatskoj i potom izvozom u Rusiju. Nažalost, u tom procesu smo nailazili na probleme u smislu da dogovorimo otkup po jednoj cijeni a onda ju proizvođač poveća, pa nemamo prostora kamo s voćem i slično. Obzirom da na prostoru od Zagreba do Vukovara praktički nema ovako velike hladnjače koja u ULO komorama dugo može sačuvati voće, zaključili smo kako bi nam najbolje bilo sagraditi vlastitu hladnjaču i tako riješiti probleme koje smo imali u otkupu i izvozu. Tražili smo odgovarajuće mjesto i pritom je gradonačelnik Haramija pokazao veliki interes i spremnost da nam pomogne pa smo zbog toga došli baš u Lipik – objasnio je Zlatko Matijašević, suvlasnik i direktor Frutarije koji je ovog tjedna boravio u Lipiku.

Buduća hladnjača moći će primiti 3 milijuna kilograma voća, pretežno jabuka ali i krušaka, šljiva te drugog voća koje se proizvodi u zapadnoj Slavoniji kao i na širem sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Za gradnju hladnjače novac će uglavnom osigurati Frutarija, dijelom i kroz kredit, a 500 tisuća eura dobiveno je preko programa IPARD. Radovi na objektu bi trebali biti gotovi do jeseni kada dođe vrijeme branja i skladištenja voća. - Iz razgovora s ljudima doznali smo kako se mnogi boje ulagati novac i širiti površine pod voćem jer imaju problema s plasmanom na tržište pa ja ovom prilikom pozivam sve da slobodno sade nove voćnjake jer ćemo mi biti u mogućnosti otkupiti velike količine – kazao je Matijašević. U drugoj fazi investiranja na lipičkom području, dodao je, Frutarija planira i sadnju vlastitih voćnjaka. U budućoj hladnjači za voće posao će dobiti 15 ljudi.     (vm)

OLAKŠAN POSTUPAK LEGALIZACIJE ZA POLJOPRIVREDNIKE -

JAKŠIĆ - Kako bi svojim sumještanima olakšali legalizaciju u vijećnici općine Jakšić donijeli su odluku po kojoj su plaćanja komunalnog doprinosa na cijelom području općine oslobođene institucije i djelatnosti u poljoprivredi odnosno, poljoprivrednici za objekte kao što su štale, sušare, pomoćne zgrade i slično ne plaćaju komunalni doprinos.

Iako je općina Jakšić u svom proračunu osigurala novac za legalizaciju objekata koji su u njezinu vlasništvu taj posao za mnoga će društva i udruge koji djeluju u jakšićkom kraju, doznajemo od načelnika općine Ivice Kovačevića, ipak biti veći problem jer se radi o skupom postupku a većina društava i udruga ne raspolaže s puno novca.

U općini Jakšić lani je bio legaliziran tek jedan objekt, no za to je trebalo izdvojiti 50 tisuća kuna. Općina Jakšić, kaže dalje Kovačević, zainteresirana je za legalizaciju mjesnih domova te mrtvačnica za što je u proračunu osigurano 200 tisuća kuna.

- Bojim se da taj iznos neće biti dovoljan. Imamo osam mrtvačnica i šest društvenih domova. Svjesni da naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva ne raspolažu s puno novca odlučili smo ih osloboditi plaćanja komunalnog doprinosa. Komunalni se doprinos jedino plaća za legalizaciju stambenog prostora – pojašnjava načelnik Kovačević navodeći kako su još krajem prošle godine svim građanima dostavili letke s cjelovitom informacijom o nužnosti legalizacije. (V.Re.)

HRVATSKI SELJAČKI SAVEZ PROZIVA MINISTRA JAKOVINU -

Svakodnevno nas kontaktiraju proizvođači mlijeka navodeći kako su u bezizlaznoj situaciji jer su ni krivi ni dužni dovedeni do ruba obzirom da otkupljivači mlijeka ne preuzimaju njihovo mlijeko zbog povišenog prisustva aflatoksina i jednostavno ne znaju što će s mlijekom, a da ne govorimo što svakodnevni gubitak mlijeka znači za njihovu opstojnost u danas najtežem sektoru poljoprivredne proizvodnje.

Pošto je funkcija države tj. resornog ministarstva osigurati uvjete svima onima koji se bave proizvodnjom mlijeka i od svog rada nažalost vrlo teško žive te jedva podmiruju svoje obveze, od Vas kao resornog ministra tražimo da odmah poduzmete sve potrebne mjere kako bi proizvođači mlijeka što prije mogli opet početi predavati mlijeko, a potrošači bili sigurni u njegovu kvalitetu jer će u protivnom i ovaj mali broj proizvođača biti još manji ili u potpunosti nestati.

Kažete da ste iznenađeni odlukom otkupljivača mlijeka o prestanku odvoza mlijeka sa 180 farmi; mi tom odlukom nismo iznenađeni, ali smo zato iznenađeni Vašom odlukom od prošle godine kada ste prilikom smanjenja cijene mlijeka stali upravo na stranu mljekarske industrije ne poduzevši ništa kako bi se cijena mlijeka za proizvođače povećala. Čak niste htjeli, iako je to bio zaključak saborskog Odbora za poljoprivredu održati još jedan krug razgovora otkupljivača i proizvođača i pomoći da se dođe do zajedničkog rješenja.

Valjda Vam je sada jasno kako otkupljivači mlijeka nisu našli za shodno da obavijeste Ministarstvo o prestanku odvoza mlijeka jer njih osim njihova profita ne zanima ništa drugo, a pogotovo ne domaća proizvodnja mlijeka.

Ovim putem Vas želimo podsjetiti da smo upravo od Vas i Vlade RH prošle godine zbog elementarne nepogode (suše) tražili da pomognete hrvatskom selu i uplatite 500 milijuna kuna iz državnog proračuna, a posebno da pomognete sektoru stočarstva aktiviranjem robnih rezervi jer je zbog suše stočna hrana bila slabe kvalitete što je danas u nekim slučajevima rezultiralo prisustvom aflatoksina u mlijeku.

No, međutim niste nas poslušali kao ni u čemu drugom, pa ćete robne rezerve aktivirati sada što će nažalost za mnoge biti prekasno. Zbog svega navedenog Vas pozivamo da podnesete ostavku na mjesto ministra poljoprivrede u Vladi RH jer to je jedini spas za hrvatsko selo.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE – STANJE U ŽUPANIJI -

U GODINI DANA POVEĆANJE NEZAPOSLENOSTI VISOKIH 14,87% A BROJ NOVOPRIJAVLJENIH POVEĆAN ZA 31,22%.

POŽEGA - Krajem listopada u Zavodu za zapošljavanje Područni ured Požega bile su evidentirane 6.604 nezaposlene osobe, što obzirom na prethodni mjesec (6.226) čini povećanje nezaposlenosti za 378 osoba ili 6,07%. U odnosu na listopad prethodne godine, kada je bilo evidentirano 5.749 nezaposlenih osoba, nezaposlenost je povećana za 855 osoba, tj. za 14,87%. Većinu nezaposlenih čine žene, 3.526 ili 53,39%.

Broj novo prijavljenih osoba u evidenciju Zavoda povećan je za 11,94%, tj. sa 871 osobe u rujnu 2012. godine na 975 novo prijavljenih osoba u listopadu ove godine. U odnosu na listopad prethodne godine, broj novo prijavljenih je povećan za 31,22%. U listopadu 2011. godine na evidenciju su prijavljene 743 nezaposlene osobe.

Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 660 osoba (67,69%), iz redovnog školovanja 121 osoba (12,41%) a ponovno se iz mase nezaposlenih prijavilo 167 osoba (17,13%). Hrvatskih branitelja na zavodu je 453, što je povećanje za 14 ili 3,32%, a u ukupnoj populaciji nezaposlenih branitelji čine 6,59%.

Usporeno i zapošljavanje

Broj zaposlenih iz evidencije Zavoda (343) je u odnosu na prethodni mjesec (418) smanjen za 17,94%. U odnosu na listopad 2011. godine, broj zaposlenih s evidencije povećan je za 57,34%, tj. u listopadu 2011. godine zaposleno je 218 osoba iz evidencije. Na području Područnog ureda Požega zaposleno je 295 osoba, a

48 osoba izvan tog područja, ali na teritoriju RH.

Tijekom listopada u zavodu je prijavljeno 309 slobodnih radnih mjesta, što je za

4,39% više nego u rujnu 2012. godine (296), odnosno 29,29% više nego u listopadu 2011. godine kada je oglašeno 239 slobodnih radnih mjesta. Prijavljeno je 25 radnih mjesta (8,09%) za rad na neodređeno vrijeme i 210 radnih mjesta (67,96%) za rad na određeno vrijeme te 74 za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (23,95%).

Dio evidentiranih nezaposlenih osoba ostvaruje pravo na novčanu naknadu a

tijekom listopada to pravo koristilo je 1.589 nezaposlenih osoba, što je povećanje za 6,43% u odnosu na prethodni mjesec. Prosječno isplaćena novčana naknada iznosila je 1.411,85 kn.