Prikazujem sadržaj po oznakama: Jabuke

Europska unija daje potporu proizvođačima jabuka i mandarina za povlačenje voća s tržišta i slobodnu distribuciju primateljima (humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, bolnicama i kaznenim tijelima). Riječ je o mjeri Europske komisije koja je nastala kao rezultat prošlogodišnjeg ruskog embarga na uvoz voća i povrća iz Europske unije. Financijska pomoć Europske unije dodjeljuje se zemljama članicama EU u skladu s procijenjenim količinama proizvoda na koje ima utjecaj zabrana Ruske federacije. Za svaku državu članicu te su količine izračunate na temelju trogodišnjeg prosjeka izvoza određenih proizvoda u Rusiju. Republici Hrvatskoj dodijeljena je maksimalna količina od 2.150 t za jabuku i 3.200 t za mandarinu. Pored ovih količina svakoj državi članici dodijeljeno je dodatnih maksimalno 3.000 t.

Ministarstvo poljoprivrede odlučilo se za provedbu postupka povlačenja s tržišta jabuka i mandarina, a dodatne količine dodane su za jabuku tako da ukupne količine koje se mogu povući s tržišta RH iznose 5.150 tona za jabuku i 3.200 tona za mandarinu. Ove količine jabuka, odnosno mandarina podijeljene su proizvođačima, a postupci isporuke primateljima su u tijeku. Interes za ovu mjeru i ove godine je vrlo velik. U cilju iskorištenja što većih dodijeljenih količina, proizvođačima je određen rok od 90 dana za isporuku utvrđenih količina. Ukoliko se u navedenom roku isporuke prihvatljivim primateljima ne izvrše, Agencija za plaćanja te količine stavlja ponovno na raspolaganje.

Ovim putem molimo proizvođače jabuka i mandarina, a naročito mandarina (radi nemogućnosti dugotrajnog skladištenja istih) da obavijeste Agenciju o količinama mandarina koje ne planiraju isporučiti primateljima, a za koje su dobili odobrenje od Agencije. Na taj način svi zajedno ćemo učiniti sve da se kvota dobivena od strane EK u što većoj mjeri iskoristi. Količina stvarno povučenog voća s tržišta, o kojoj će Agencija izvijestiti EK, utječe na dodjelu količinu koju će RH dobiti za sljedeću godinu (ukoliko će se mjera i dalje provoditi). Prosječno isplaćeni iznos za kilogram jabuka u prošloj godini je 3,10 kn, a za kilogram mandarina 3,77 kn. Valja napomenuti da je u tu cijenu uračunat i trošak sortiranja, pakiranja i transporta.

 POŽEGA – Po 19. puta Požežani su mogli uživati u ljepoti, mirisu i slasnoj jabuci i ostalim prerađevinama i slasticama od jabuke, na tradicionalnoj izložbi Dani jabuka Požega 2014. Ova najstarija manifestacija u Hrvatskoj koja slavi jabuku i izlaže jabuku, ove godine održana je u Sportskoj dvorani Tehničke škole, nakon višegodišnjeg neodobravanja prostora od strane Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi, koje usput budi rečeno baštini zgradu koju joj je na korištenje dao upravo grad Požega.

- Nadamo se da će toplina slavonskog srca, sva raskoš mirisa, okusa i boja našeg ruralnog i do besvijesti nepatvorenog kraja, postavljena na posebno mirnom mjestu u gradu Požegi, a sve skupa je urađeno radi posjetitelja i građana, i nadalje pronositi ugodne vibracije, te da će priča o izložbi, o Požegi,o našem zavičaju, uz zvuke tamburice u daljini i dalje trajati u sjećanju – kazao je ispred organizatora Tomislav Božičević, ističući da je ove godine organiziran i besplatan prijevoz svim građanima Požege sa nekoliko punktova do prostora izložbe koji je na periferiji grada.

Na prostoru ispred i u dvorani okupilo se 60-tak izlagača, od velikih do malih proizvođača jabuka, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prerađivača voća i proizvođača brojnih proizvoda iz jabuka, od pekmeza, džemova, sokova, pa i brojnih slastica, učeničkih zadruga koje sve više pokreću vlastiti uzgoj u voćnjacima, ali i preradu tog voća slijedeći ekološke preporuke uzgoja, do proizvođača voćnih rakija i likera.

Izložbu je otvorio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nekrijući iznenađenje da se ove godine pojavio i netko iz Ministarstva poljoprivrede, pomoćnik ministra Marko Dražetić. Ponovno je ponovio da se Slavoniju ne smijem više zapostavljati, jer Slavonija je najveće bogatstvo koja sa svojom poljoprivredom ovoj zemlji može dati puno više. No u Slavoniju treba ulagati, slavoniju prvo treba urediti i zaštiti od poplava, urediti njene rijeke i potoke, jer samo ove godine Požeško-slavonska županija bilježi gotovo 170 milijuna kuna, a samo trećinom od tih sredstava riješila bi se sva vodoprivredna problematika. Poljoprivrednu proizvodnju moramo staviti kao glavnu stratešku granu cijele Hrvatske, a sve voćare i proizvođače pozvao je da unatoč teškim vremenima i nepogodama ne odustaju od proizvodnje. Kao domaćin sve izlagače i posjetitelje pozdravio je požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

U sklopu izložbe održane su dječje radionice korištenja jabuke kao zdrave hrane, a djeca Dječjeg vrtića sv. Leopold Mandić svojski su prionuli pripremi voćne salate od jabuka. Održana su i predavanja „Izgradnja hladnjače na OPG-u" koju je prezentirala požeška tvrtka Magma, „Rashladni sustavi u hladnjačama" koju je prezentirala MB Frigo grupa, „Mjere ruralnog razvoja RH 2014.-20." koju je prezentirala tvrtka Core Consulting, „Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i informacijski sustav", promotivna demonstracija „Senzoričko ocjenjivanje novo-introduciranih sorti jabuka", a predstavljeno je voćarstvo Vukovarsko-srijemske županije.

Niz godina na Danima jabuka izlaže OPG Šulc Tomislav iz Jakšića, proizvođač osam vrsta jabuka. – Osim samih jabuka krenuli smo od prošle godine i u dodatnu preradu jabuka, tako da osim voćnih rakija, sada nudimo i sok od jabuka u box pakiranjima te razne vrste pekmeza. Pekmezi se prave po starim recepturama moje bake, au jabuke miješamo dunju i šljivu, također iz naše proizvodnje. Otišli smo u poljoprivrednoj proizvodnji još korak dalje te podigli dva plastenika, oko 300 kvadrata u kojima uzgajamo povrće, od salata, paprike, rajčice, a to sve prodajemo na kućnom pragu. Sve se proda jer radimo potpuno ekološki uzgoj. Nasade jabuka nećemo više širiti jer u planu je podizanje plantaže lješnjaka, za sada na 4 ha – kaže glasnogovornica OPG Mira Šulc, koja ističe da su dobili sve potrebne certifikate za ekološki uzgoj, a za 20 tona jabuka imaju i vlastitu hladnjaču.

 Po prvi puta na Danima jabuka izlaže Učenička zadruga Neven iz OŠ fra Kaje Adžića iz Pleternice. – Počeli smo s radom ove godine i uglavnom se bavimo bio kozmetikom, a za to koristimo ljekovito bilje i voće iz našeg okruženja. Osim maslinovog koristimo i ulja od oraha, konoplje, a dodajemo neven koji sami uzgajamo. Posadili smo aroniju, lavandu, a osim školskog nasada koji nam nije dostatan zasadit ćemo nove nasade jabuka i oraha. Naša dizajnerska ekipa osmišljava a u našoj radionici modelara izrađuju se i drvena ukrasna pakovanja i suveniri za kozmetiku te ukrasni aranžmani od suženog voća , cvijeća i ostalih biljki. Učenici su jako dobro prihvatili rad u zadruzi, a kod proizvodnje kozmetike, sapuna i dr. ujedno učimo nešto iz kemije. Za sada proizvode prodajemo po ovakvim sajmovima – kaže nastavnica kemije i biologije Sanja Grbeš, upraviteljica zadruge.

Dani jabuka fotogalerija

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO BOIĆ  -

SKENDEROVCI - Iako je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Boić iz Skenderovaca široj javnosti poznato po uzgoju jabuka i voćnih prerađevina unatrag nekoliko godina razvijaju i ruralni turizam.

Na obližnjem jezeru kojega koriste za sustav navodnjavanja voćnjaka sve češće dolaze manja društva i udruge kako bi tu uživali u prirodnim ljepotama.

- Tek kada smo napravili jezero shvatili smo da bi to mogao biti i zanimljivo mjesto za odmor s parkom. Polako smo sve sređivali no eto s vremenom se pokazalo da je prostor kojega koristimo premali pa planiramo njegovo proširenje.Trenutno može sjesti 40-ak osoba te ćemo sve proširiti na stotinjak sjedećih mjesta. Cilj nam je to, kada sve uredimo ponuditi za manja okupljanja od krštenja do svadbi i sličnih okupljanja - ističe Mislav Boić pojašnjavajući kako je zahvaljujući voćnjacima koji se nalaze u okruženju jezera tu dovedena i struja i voda a uređen je i park s pecalom.

- Ima tu i sadržaja za najmlađe od ljuljački do klackalica. Iznad šume planiramo urediti jedno manje nogometno igralište ali i terene za odbojku i slične sportove. Vjerujem da ćemo to skoro napraviti. Voćnjak je površine 3,3 hektara od kojih je 2,9 hektara na podlozi M9 suvremeni uzgoj i ulazi u petu godinu proizvodnje. Imamo i 0,7 hektara starog nasada M26 koji je već u 20-oj godini i njegova produktivnost opada i kroz koju godinu on će se morati obnoviti odnosno posaditi suvremeni voćnjak na podlozi M9 - kaže dalje naš sugovornik dodajući kako se u voćnjaku nalazi pet vrsta jabuka i kako se voćnjaci navodnjavaju sustavom kap po kap. Cjelokupna proizvodnja jabuka zaokružena je preradom pa se tako na OPG-u Bojić proizvode sokove, čips i jabučni ocat.

Iako imanje uz jezero rado koristi obitelj ali i mnogi prijatelji koji tu vole doći obitelj Boić ne razmišlja novom izazovu kojega nudi ruralni turizam jer, kako kaže Mislav i s jabukama svi imaju puno posla pa bi im sve ostalo bilo dodatno opterećenje. Iako smatra da prirodne pogodnosti i potencijale treba iskoristiti za sada je zaključuje Mislav najvažnije da svi oni koji dođu na njihovo imanje uživaju u prirodi i ljepotama jezera okruženog voćnjacima.

V.Re.

VOĆAR IVICA PRPIĆ IZ POŽEGE BUDUĆNOST VIDI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI JABUKA   -

POŽEGA - Iako je danas u Slavoniji ili u velikim trgovačkim lancima teško prodati ekološku jabuku njezini proizvođači su svjesni da njihovo vrijeme tek dolazi. Kako ih za sada ima malo svoje proizvode bez problema prodaju. Za sada prodaja najbolje ide na zagrebačkom području gdje i ima najviše specijaliziranih ekoloških trgovina. Naime, ljudi postaju svjesniji da ono što jedu i te kako utječe na njihovo zdravlje te je sve više onih koji gledaju na kvalitetu i porijeklo onoga što jedu. U ekološkoj proizvodnji vidim budućnost jer, samo je jabuka proizvedena na ekološki način zdrava – ističe Ivica Prpić iz Požege, jedan od nekolicine ekoloških proizvođača jabuka u Požeštini koji trenutno imaju nasade na dvadesetak hektara.

   S druge strane ekoloških proizvođača jabuka još uvijek je malo i to prije svega  zbog zaštite. Jabuka je jedna od voćaka koja zahtjeva najviše tretiranja. U konvencionalnoj proizvodnji prska se od 15 do 25 puta, ovisno od vremenskih uvjeta koji utječu na pojavu bolesti. Volio bih da se takve jabuke daju na analizu u laboratorije da se vidi koliko je u njoj pesticida i drugih kemikalija. Pitanje je želimo li jesti lijepu ili zdravu jabuku. Još uvijek oko određuje što ćemo kupiti pa se kupuju lijepo oblikovane jabuke, krasne, po mogućnosti jarko crvene boje. Čak 70 do 80 posto tržišta traži crvenu jabuku – kaže Prpić.

Kada je prije šest godina krenuo u sadnju svoga 2 hektara velikog nasada, odmah se odlučio za sorte koje su pogodne za ekološku proizvodnju, odnosno koje su otpornije na bolesti. Posadio je sorte topaz, florina i gold rush. Posebno puno posla je oko gold rusha, sorte koja je po okusu i boji slična zlatnom delišesu. Naime, kako je to sorta koja ne odbacuje višak cvjetova potrebno ih je prorijediti. I dok se to u konvencionalnoj proizvodnji obavlja kemijskim sredstvima u ekološkoj se to radi škaricama. S puno strpljenja treba rezati cvjetove jer ako ploda bude previše ne samo što će jabuke bitne sitne nego iduće godine uroda neće ni biti.

Zaštita od bolesti se obavlja ali ekološkim sredstvima koja su nešto skuplja i u znatno manjem broju. Ne upotrebljavamo nikakve pesticide i fungicide. Obradu tla obavljamo sa strojevima. Voćke gnojim stajnjakom, a to se može obaviti i ekološkim mineralnim gnojivima koja su dosta skupa. Pokušavamo na što prirodniji način doći do kvalitetnog proizvoda, odnosno jabuke – ističe Prpić.

Kako su ove godine vladale neuobičajene vrućine te suša koje su utjecale ne samo na smanjenje uroda nego i na pojavu ožegotina, te kako mu je voćnjak u nekoliko navrata poharala tuča nad svoje jabuke postavit će zaštitnu mrežu. Ona će jabuke štiti i od tuče i od ožegotina jer stvara sjenu. Čak postoje neka istraživanja da zaštitne mreže smanjuju  i štetu od savijača i nekih drugih bolesti koje uzrokuju i prenose kukci – objašnjava Prpić.  (A.T.)