Prikazujem sadržaj po oznakama: EU parlament

GOST POŽEŠTINE DAVOR IVO STIER, ZASTUPNIK REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOM PARLAMENTU S LISTE HDZ – ČLAN EUROPSKE PUČKE STRANKE  -

 VAŠI KUTJEVAČKI VINARI IMAJU VELIKU PRILIKU NA EUROPSKOM INTERNET TRŽIŠTU VINA

 Prilikom svoga posjeta gradu Požegi, razgovarao je s požeškim gradonačelnikom Vedranom Neferovićem, obišao EU ured, posjetio manifestaciju Pokladnog jahanja u Zagrađu i razgovarao sa županom Alojzom Tomaševićem, razgovarao s kutjevačkim vinarima, susreo se s braniteljskim udrugama županije i održao tribinu „Hrvatska i Europa nakon krize“ za poduzetnike, obrtnike i mlade. Eurozastupnik Davor Ivo Stier dao je i odgovore na nekoliko pitanja tjednika Kronika požeško-slavonska.

 Jedan ste od aktivnijih eurozastupnika Hrvatske, na što najviše polažete pažnju u zastupanju Hrvatske?
- Važno je da se hrvatski glas čuje u Europi i utječe na zajedničku europsku politiku. Primjerice, u Vanjskopolitičkog odboru Europskog parlamenta uspjeli smo u prvih sedam mjeseci članstva otvoriti pitanje položaja hrvatskog naroda u BiH te osuditi separatizam ali i unitarizam u toj državi. O tome se prije nije govorilo, a sada smo donijeli prvu rezoluciju Europskog parlamenta u kojoj su naši stavovi jasno artikulirani i dobili potporu natpolovične većine zastupnika. Na našu su inicijativu europski zastupnici također odali počast vukovarskim žrtvama 18. studenog, a u suradnji s njemačkim kolegom Berndom Posseltom organizirao sam i prvu izložbu o padu Vukovara u Europskom parlamentu. Naravno, u središtu pažnje je uvijek pitanje gospodarskog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta. U tom pogledu sam se usredotočio na pripremu zakonodavstva koje potiče digitalnu ekonomiju, to jest grane gospodarstva koja najbrže raste, povećava konkurentnost i zapošljava mlade. Dakle, dosadašnji rad je obuhvatio niz područja, od očuvanja naših vrijednosti i solidarnosti prema hrvatskom narodu u BiH do gospodarskih pitanja. Ukratko, mogli bi glavne aktivnosti rezimirati u tri riječi koje označavaju smjernice mog zastupničkog programa: dignitet, solidarnost, razvoj.

 Većina građana od članstva u EU je puno očekivala, ima li tu previše optimizma ili je to realnost?
- Mi, kršćanski demokrati, uvijek gledamo s optimizmom na situaciju koja je pred nama, pa se to odnosi i na naše članstvo u Europskoj uniji. Naravno, u EU ima i dobrih i loših stvari, ali je za Hrvatsku ipak bolje to što je ušla svojim samostalnim putem od toga da je ostala u čekaonici zajedno sa susjednim zemljama na Balkanu. Sad je na nama da iskoristimo instrumente koje nam EU daje za potrebne gospodarske reforme, kao i za jačanje našeg položaja na ovim prostorima. Iako nitko neće umjesto nas učiniti domaću zadaću, možemo nešto naučiti od iskustava drugih. Pogledajte na primjer Poljsku, koja je nakon ulaska u EU postala puno utjecajnija država na kontinentu te povećala životni standard svojih građana. Zato je potrebno izabrati kompetentne ljude u europskim institucijama ali i u Vladi Republike Hrvatske, koji će znati iskoristiti prilike koje na EU pruža za ostvarivanje nacionalnih interesa.

 Mislite li vi da će Hrvatska pozitivno iskoristiti članstvo u EU, gdje griješimo u sporom privlačenju sredstava, što učiniti da to popravimo?
- Za uspjeh u povlačenju fondova je potrebna kombinacija političke volje i stručnosti. Kod nas je sustav takav da su fondovi u nadležnosti potpredsjednika Vlade Grčića, koji se očito u tome ne snalazi, pa u nekim segmentima nedostaje stručnost a u drugima volja za otklanjanje političkih prepreka za pojedine projekte. Slovenci su, na primjer, imali drugi pristup. Imenovali su nestranačkog stručnjaka za državnog tajnika za EU fondove koji je uživao potporu premijera i šefa oporbe. Na taj način su spojili stručnosti i potrebnu političku potporu.
Slavonija, a posebno Požeško–slavonska županija, najlošije su ekonomski pozicionirane u Hrvatskoj, može li članstvo u EU to popraviti?
- Kohezijska i zajednička poljoprivredna politika EU mogu biti vrlo korisni instrumenti za razvoj Slavonije, a posebice Požeško-slavonske županije. O tome sam razgovarao s dužnosnicima u županiji, gradonačelnikom Požege, obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima. S vinarima u Kutjevu smo dogovorili organizaciju posebnog okruglog stola u Bruxellesu i afirmacije Graševine kao slavonskog i hrvatskog brenda.

 Hrvatska je u velikim ekonomskim problemima, što donosi digitalna ekonomija koju vi propagirate?
- Za nekoliko godina će pola svih kupoprodajnih transakcija u Europi ići putem interneta i Hrvatska se mora pripremiti za takvu digitalnu ekonomiju budućnosti kroz ulaganja u širokopojasni i brzi internet diljem Hrvatske te kroz edukaciju naših ljudi u ICT vještinama. Ta digitalna ili internet ekonomija unatoč krizi raste stopama od 8 posto godišnje i otvara nova radna mjesta, povećava konkurentnost i izvoz. Spomenuo sam maloprije vinare u Kutjevu. I s njima sam razgovarao o tome kako se danas jedna od svakih deset boca vina u Europi prodaje putem interneta, a veliki je trend rasta internet prodaje. Ulaskom u EU, Hrvatskoj se otvara tržište od 505 milijuna potrošača u zajedničkom tržištu bez carina. To je velika prilika za naše vinare koji nemaju masovnu proizvodnju ali imaju vrhunsku kvalitetu. Kroz razvoj internet ekonomije i stvaranja europskog digitalnog tržišta oni će moći lakše riješiti probleme prodaje i distribucije svog vrhunskog vina diljem EU, i to za višu cijenu.

 Ističete da se treba normalizirati odnos sa Srbijom, ali tražite da se ne zaboravi isplata ratne štete Hrvatskoj?
- Srbija mora proći katarzu i suočiti se s agresorskom politikom Slobodana Miloševića. To je nužno zbog izgradnje nove arhitekture mira u jugoistočnoj Europi. Zato sam dao amandman za otvaranje arhive JNA i rješavanje pitanje nestalih osoba, a povjereniku za proširenje Fueleu sam uputio zastupničko pitanje sa zahtjevom da se inzistira na implementaciji članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa koji regulira pitanje ratne odštete. Taj je sporazum Beograd potpisao 1996. i važno je da Srbija ispuni obveze koje je sama prihvatila. Bilo bi nelogično da se od Srbije traži normalizacija odnosa sa Kosovom (što svakako pozdravljam) ali da se zaboravi na ispunjavanje sporazuma s Hrvatskom. Na tome moraju inzistirati hrvatske vlasti i zastupnici u Europskom parlamentu s jasnim ciljem izgradnje trajnog mira na ovom dijelu Europe

 Član ste odbora za Građanske slobode i ljudska prava i branite svoje mišljenje da dostojanstvo ljudskog života počinje od začeća do prirodne smrti, te dostojanstvo svakog čovjeka kroz borbu za temeljna ljudska prava?
- Pravo na život je temeljno pravo svakog čovjeka, a kao član Odbora za građanske slobode zauzet ću se i dalje za promicanje kulture života i poštivanja digniteta svake ljudske osobe. Primjerice, u ovom smo sazivu zaštitili pravo na priziv savjesti liječnika, medicinskih sestara i primalja koji ne žele sudjelovati u pobačajima. To pravo je socijalistička zastupnica Edith Estrela pokušala značajno ograničiti ali smo njenu rezoluciju odbacili većinom glasova na plenarnoj sjednici.

 Hoćete li biti na listi kandidata za EU parlament na predstojećim izborima i što ćete poručiti građanima Hrvatske, zašto baš da zaokruže Vaše ime?
- Odluku o listi donosi u prvom redu Predsjedništvo HDZ-a, koji će to učiniti u narednom razdoblju. Nisam niti malo opterećen tom listom jer vjerujem da se Hrvatskoj može služiti iz bilo koje pozicije. Ono na čemu ću ustrajati jest na razvoju demokršćanske politike koja će uz afirmaciju vrijednosti i tradicije hrvatskog naroda promovirati socijalno tržišno gospodarstvo kao model koji može vratiti proizvodnju u Hrvatsku i otvarati nova radna mjesta.

Razgovor vodio Vladimir Protić

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Hrvatskoj se otvara tržište od 505 milijuna potrošača u zajedničkom tržištu bez carina. To je velika prilika za naše vinare koji nemaju masovnu proizvodnju ali imaju vrhunsku kvalitetu. Kroz razvoj internet ekonomije i stvaranja europskog digitalnog tržišta oni će moći lakše riješiti probleme prodaje i distribucije svog vrhunskog vina diljem EU, i to za višu cijenu. Rekao sam vinarima u Kutjevu da se danas svaka deseta boca vina prodaje preko interneta, a trend rasta internet prodaje je veliki.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KONFERENCIJA ZASTUPNICE U EUROPSKOM PARLAMENTU IVANE MALETIĆ  -

ORIJENTIRANOST ŽUPANIJE JE POTPUNO JASNA, POSTOJI VIZIJA, ZNA SE ŠTO I SE I KAKO ŽELI, POSTOJI PAMETNA SPECIJALIZIRANOST
 

POŽEGA – Specijaliziranu konferenciju temeljenu na specifičnostima Požeško-slavonske županije održala je u Hrvatskoj gospodarskoj komori zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić. Konferencija je bila namijenjena predstavnicima jedinica lokalne samouprave, proračunskim korisnicima, poduzetnicima, nevladinom sektoru te ostalim zainteresiranim za tematiku EU fondova.
- U Požeško-slavonskoj županiji smo napravili analizu i dobili odgovor da u ovom trenutku imamo 111 projekata vrijednosti milijardu kuna, od toga preko 20% potpuno spremno u slučaju da se raspišu natječaji brzinom kojom bi trebali s razine središnje države. Imamo oko 230 milijuna kuna spremnih projekata za apliciranje na natječaje, što je dobra brojka za ovu županiju. Ostali projekti su u različitim fazama pripreme, a interesantno je da je županija zajedno s općinama i gradovima orijentirana na industrijsku proizvodnju, te na male obrte i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su uz to vezana kao input za tu proizvodnju. Već u predpristupnom razdoblju prije korištenja fondova u županiji se učilo raditi s europskim novcima, pa su čak izgrađena i dva inkubatora u Pakracu i Pleternici, što je zanimljiva osnova i orijentiranost županije prema razvoju malog i srednjeg poduzetništva – rekla je Ivana Maletić, ističući da se županija pametno specijalizirala, što kod većine županija nije slučaj. Upravo na prirodnim prednostima županije planirali su se razvoji kroz turizam, a kroz koji bi se promovirali i ostali proizvodi, te posebno poljoprivredna proizvodnja. Tu je svakako i planirani gastro festival u gradu Požegi, te dalji razvoj centara razvoja i akademija koji bi bili potpora razvoju. Prednost je što takve programe europski fondovi rado financiraju.
 - Županija je pripremljena jer je već sudjelovala kroz dosta projekata, a vidi se i jasna vizija u kom smjeru bi se htjeli razvijati. Meni se posebno sviđa što je ta vizija građena na poduzetnicima, jer to je ključ razvoja. Moramo se okrenuti od poduzetnika pa ići na tu infrastrukturu koja je ključna, ali moramo stvoriti dohodak kojim ćemo moći izgraditi komunalnu, društvenu i ostalu infrastrukturu koja podiže kvalitetu života svih građana – kaže Maletić koja misli da su projekti dobro specijalizirani i posloženi, da je orijentiranost županije potpuno jasna, postoji vizija, zna se što se i kako želi. To je preduvjet za korištenje sredstava iz Eu fondova od 2016. godine, a u nekim stvarima već smo korak ispred drugih županija, jer imamo poduzetničke inkubatore, formirane poduzetničke zone, centre znanja što je dobar temelj za financijske injekcije koje dolaze iz EU kao poticaj da se sve planirano može ubrzati. Stoga se može očekivati veliki preokret u županiji u kratkom razdoblju.
 - Naša županija je na tom tragu, što ja stalno govorim, gospodarstvo, gospodarstvo je temelj opstanka i ostanka na ovim prostorima. Ja ću učiniti sve sa svojim timom da tako i bude. Zahvaljujem se ljudima prije mene koji su znali kako pripremati projekte u svojim gradovima i općinama, gdje je HDZ na vlasti, posebno Pleternica i Pakrac, koji su svijetli primjeri. U projekte su krenule i ostale općine a i grad Požega koji priprema svoju razvojnu strategiju, koju pripremamo sa svojim privrednicima. Nama je to potpora da tako učinimo i da na ovim prostorima ostanemo živjeti, zaustavimo iseljavanje i počnemo sa naseljavanjem – rekao je župan Alojz Tomašević.
Saborski zastupnik Franjo Lucić, predsjednik Odbora za poljoprivredu misli da ova Vlada koja vodi državu i poljoprivredu se slabo uključuje. - Ova politika koja se danas vodi upravo odudara od onoga što od nas očekuje Europska unija. Država treba biti potpora razvoju malog i srednjeg gospodarstva, a mi smo svjedoci da je naša poljoprivreda u posljednje dvije godine potpuno uništena, naše gospodarstvo koje je trebalo imati oslonac upravo u Vladi RH, trebalo je odskočiti ulaskom u EU, a nažalost moraju početi od početka. Na našem području sve farme od svinjogojskih do muznih krava jednostavno su uništene, devastirane i danas ne postoje – ističe Lucić, jer puno vremena je već prošlo, neka sredstva nismo povukli, posebno u poljoprivredi koja je najviše zakinuta, a to se odnosi upravo na naš kraj gdje ljudi od poljoprivrede žive. Država jako kasni, kao i program ruralnog razvoja koji je sada vraćen na popravak, a to će trajati najmanje 6 mjeseci, boji se i duže.

SOCIJALISTIČKA RADNIČKA PARTIJA HRVATSKE ZA EU PARLAMENT  -

POŽEGA – Socijalistička radnička partija Hrvatske sudjeluje u izborima za Europski parlament sa svojom listom br. 25, koju je predstavio kandidat na listi Vlado Bušić iz Požege. SRP ističe svoj slogan koji je bio aktivan i na referendumu, Da Europi rada i naroda, Ne Europi kapitala. Bušić je istakao da će se lista zalagati za antifašizam, antiimperijalizam, antikapitalizam, za uvođenje jedinstvene minimalne plaće i mirovine u svim zemljama članicama EU, za zaštitu javnih dobara i prirodnih resursa, za veća ulaganja u znanost i tehnologiju, a bit će protiv nezaposlenosti i izrabljivanja vlastitih radnika, protiv prodaje i privatizacije javnih dobara i prirodnih resursa, kao što su vode, šume, ceste, poljoprivredno zemljište, obala i otoci.

U većini zemalja sadašnjih članica EU socijalisti su na vlasti ili su u vladajućim koalicijama, pa se očekuje suradnja ljevice na zajedničkom pronalaženju pozitivnih vrijednosti i preobrazbi kapitalističkog društva u socijalističko, istakao je Bušić, koji upravo u tome vidi ulogu SRP-a kao jedine političke stranke ljevice u Hrvatskoj.