ZAGREB – Hrvatska pošta 21. studenoga stavlja u optjecaj novu prigodnu poštansku marku povodom Božića. Motiv na marki je slika Rođenje na Griču, a autor marke je dizajner Tomislav Vlainić iz Splita. Predložak marke potpisuje akademski slikar Ratko Janjić Jobo.Nominalna vrijednost marke označena je slovnom oznakom A, koja odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu ili razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je izdana u arku od 20 maraka te u karnetu s 10 samoljepljivih maraka. Naklada maraka u arcima iznosi 300 000 primjeraka, a naklada samoljepljivih maraka u karnetima 70 000 primjeraka, odnosno 7 000 karneta. Hrvatska pošta također je izdala i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

     Tekst popratnog letka napisala je akademkinja Željka Čorak.

Prizor na ovogodišnjoj marki Hrvatske pošte djelo je akademskog slikara Ratka Janjića Jobe (1941.), majstora vidika neopterećenih narativnošću, krupnih planova neiscrpnog mora, ogledala u kojima se ogleda samo vrijeme, ritmičkih simfonietta. Poetična scena koja se, međutim, nalazi na ovoj marki puna je priče i pojedinosti za sporo gledanje i otkrivanje.

Od ovoga će prizora mnogima jače zakucati srce: Božić na Griču, pred Kamenitim vratima, u snježnoj noći! Prizor toliko nestvaran da može iščeznuti jednim treptajem oka, a zajedno s njim i ova marka! Sad je trenutak za eksperiment: hoće li nakon treptaja slika nestati ili odoljeti?

A sve je na njoj tako stvarno! Dijete Isus, koje u povojima izgleda poput hljepčića, kao da ga je naslikao kakav stari sijenski majstor; grije ga zlatna slamica nadmoćna hladnoći snijega. Valjda ju je rasprostro anđeo koji, uz zvijezdu repaticu te ostale zvjezdice i pahuljice, scenu nadgleda s neba. Vol i magarčić tankih nogu stražare nad toplinom Djeteta. Majka Marija sabrana se nastoji uvjeriti u čudo pred sobom. Odmaknut i obziran, stolar i tesar Josip, koji je na migrantski put ponio oruđe svoga zanata, kao da mirno sastavlja jaslice, a na njima slikar nije propustio ubilježiti Davidovu šesterokraku zvijezdu, biljeg Isusova porijekla. U prvom planu kleči pastir kojega je zvijezda prvog dovela, noga mu izlazi iz kadra, u prostor odakle mi gledamo sliku. Iz poštovanja skinuo je šešir, a jabuku kraj njega valjda je donio na dar. Iza pastira Tri sveta Kralja također su se našla u Zagrebu, na Griču, noseći svoje darove i sve oznake svoje časti i dalekih domovina. Sve njih osvjetljuje stari grički fenjer, koji tako nešto ispod sebe nikada nije vidio.

A iza scene…! Stara kula Kamenitih vrata, koja Bogu hvala u modernizacijskom pravovjerju ranog dvadesetog stoljeća nije srušena, niti joj je strmi prolaz izravnan. Bila je dio srednjovjekovne gradske utvrde, građena u 13. stoljeću, jer se prema Zlatnoj buli Bele IV., kojom je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, u grad smjelo ulaziti samo kroz gradska vrata. 31. svibnja 1731. kula je izgorjela, ali je ostala netaknuta Gospina slika iz udovičkog stana nad prolazom. Ta se slika odonda u Kamenitim vratima štuje intenzivnom pobožnošću. Kako je Marija došla sama sebi u pohode? Kako je Dijete sa snijega i slamice na slici u Vratima posjetilo sebe kao malog vladara svijeta i svemira?

Sve je na slici moguće. Naročito na onim slikama koje nam trepere pod kapcima. Tu naša Katedrala još uvijek ima svoje netaknute tornjeve, a pridružuje im se toranj Svete Marije, prizor Zagreba kakvog više nema, ne samo zato što ga je izranjavao najnoviji potres, nego i zato što slijepo ruši elemente svoje slikovitosti. Ali Božić je blagdan koji liječi i obećaje. Koji pripada svakoj točki na zemlji, koji posvećuje svaki zavičaj. Tako je misao svjetlosti i mira Božić donio i na stari Grič, gdje je ona baš jako potrebna… a umjetnik, Ratko Janjić Jobo, za nas je zabilježio njegov prolazak.

Zlato je oduvijek imalo posebno mjesto u ekonomiji i monetarnoj politici države. U neka druga vremena sva izdan novac od strane centralne banke morao je biti vezan uz zlato, a danas tome više nije slučaj. U vremenu inflacije, geopolitičke napetosti i valutnih kolebanja zlatne rezerve jedne države predstavljaju jedan od najsigurnijih oblika zaštite nacionalnog bogatstva. U ovom članku odlučilo smo istražiti kolike su trenutne zlatne rezerve Hrvatske i njoj susjednih zemalja, a podatke nam je podijelio Auro Domus.

     Zlatne rezerva Republike Hrvatske

Republika Hrvatska trenutno nema svojih zlatnih rezervi, iako je 2022. godine nakon više od 15 godina obnovila svoje zlatne rezerve i to isključivo prema napucima Europske Unije. Nabava zlata od strane Hrvatske dogodila se upravo neposredno prije uvođenja Eura kao službenu valute plaćanja. Tada je Hrvatska kupila 1,5 tona zlata koje je morala prenijeti Europskoj središnjoj banci.

Prilikom priključenja Hrvatske eurozoni država je morala prenijeti dio deviznih pričuva Europskoj središnjoj banci u Frankfurt, i to u omjeru 85 % u američkim dolarima te 15 % u zlatu. Nakon 01.01.2023. godine i konačnog ulaza u eurozonu Hrvatska je prenijela 639,9 milijuna eura Europskoj središnjoj banci i to 543,9 milijuna u američkim dolarima i 96 milijuna u zlatu.

U konačnici to znači da Hrvatska trenutno nema svojih zlatnih rezerva, budući da su naše zlatne rezerve trenutno dio zajedničkih rezervi Europske središnje banke. Hrvatska narodna banka i ostale središnje banke zemalja članica zajednički sudjeluju u upravljanju zlatnim rezervama Europske Unije.

Nekada je Republika Hrvatska imala svoje zlatne rezerve, koje je naslijedila nakon raspada bivše države. 2001. godine prodala je više od 13 tona svojih zlatnih rezervi, a 2005. godine prodaje se i ostatak. Tako da možemo reći da je Hrvatska zapravo od 2005. godine bez vlastitih zlatnih rezervi.

     Zlatne rezerve susjednih država

Slovenija je kao i Hrvatska dio Eurozone i kao takva je morala određen dio zlata pohraniti u Europsku središnju banku te zajedno sa svim članicama Europske Unije raspolaže zajedničkim zlatnim rezervama. Međutim za razliku od Hrvatske to nije jedino zlato kojim Republika Slovenija raspolaže, budući da Slovenija trenutno u svojim rezervama ima 4,1 tona zlata.

Nama susjedna država s trenutno najviše zlata u svojim rezervama je Mađarska koja raspolaže s 110 tona zlata. To je najveća količina zlata koju je Mađarska ikad posjedovala, a putem sustavnog planiranja rezerve će se još povećavati u narednom razdoblju.

Srbija raspolaže s 51,69 tona zlata. Jednako kao i Mađarska najavljuje i dodatno akumuliranje zlatnih rezervi s ciljem dostizanja 10 % ukupnih deviznih rezervi. Srbija prati globalni trend akumulacije zlata kako bi smanjila rizik od valutne fluktuacije.

Prema zadnje dostupnim podacima Crna Gora u svojim rezervama ima 1,2 tone zlata. Crna Gora ima jednaku količinu zlatnih rezervi sve od 2009. godine kada je zlato stekla u postupku sukcesije imovine nakon raspada bivše države Srbije i Crne Gore. Prema strategiji ne planirana dodatno povećanje svojih zlatnih rezervi.

Bosna i Hercegovina trenutno u svojem vlasništvu ima 3,5 tona zlata što je najviša razina zlatnih rezervi u njenoj povijesti. U 2024. godini su povećali količinu zlata prema strategijama monetarne politike te u 2025. godinu nisu planirali povećanje ovog vrijednog metala u svojim rezervama.

Zlatne rezerve sastavni su dio deviznih rezervi svake države. Ovisno o monetarnoj politici svaka država zasebno određuje količinu i vrstu deviznih rezervi u svojoj središnjoj banci. Iako trenutno sve više država svijeta akumulira i povećava svoj fond zlatnih rezervi, Hrvatska nije jedna od njih te trenutno nema naznaka da će u neko skorije vrijeme Hrvatska posegnuti za kupnjom zlata. Osim država, akumulacija zlata postaje trend i kod fizičkih osoba putem kupovine investicijskog zlata.

POŽEGA - Povodom 1100. godina Hrvatskog kraljevstva na Galeriji svjetlosti postavljena je izložba "Milenij Hrvatskog kraljevstva na području Slavonije, Baranje i Srijema" koju su zajedno postavili Državni arhivi pet slavonskih županija. Svečanom otvaranju nazočio je i požeški gradonačelnik prof. dr. sc. Borislav Miličević, koji je izložbu i otvorio a svečanost su uveličali članovi Klape sv. Lovro izvevši dvije stare hrvatske pjesme.

Izložba pod nazivom "Milenij Hrvatskoga Kraljevstva na području Slavonije, Baranje i Srijema 1925. godine" je rezultat suradnje između državnih arhiva na prostoru Slavonije, Baranje i Srijema: Državnog arhiva u Osijeku, Državnog arhiva u Požegi, Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, Državnog arhiva u Virovitici i Državnog arhiva u Vukovaru.

Izložbu su predstavili: dr. sc. Dražen Kušen – ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku; doc. dr. sc. Josip Jagodar – ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu; Dijana Cenger – ravnateljica Državnog arhiva u Virovitici; Stanislav Artuković – viši arhivist u Državnom arhivu u Virovitici; Petar Elez – ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru te u ime domaćina Zdeslav Španiček – ravnatelj Državnog arhiva u Požegi, koji je na početku i uveo posjetitelje u izložbu: - Godina 1925. bila je više od simboličnog jubileja. Bila je to prilika da se oživi i potvrdi povijesni kontinuitet hrvatske državnosti i identitet hrvatskog naroda koji se tada nalazio u sastavu Kraljevine SHS i da se nakon tragičnih godina Prvog svjetskog rata ponovno izgradi osjećaj zajedništva, ponosa i nacionalne pripadnosti. Manifestacije, svečanosti, govori, umjetničke instalacije inicijative koje su tada nastale, ostavili su trag koji i danas možemo prepoznati u kulturnom krajoliku Slavonije, Baranje i Srijema.

Na 15 panoa, po tri za svaki Državni arhiv kroz prikazano arhivsko gradivo, novinske članke, fotografije i dokumente, prezentirani su događaji vezani uz obilježavanje milenijske obljetnice Hrvatskoga kraljevstva davne 1925. godine.

POŽEGA - Nakon Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, požeško-slavonska županica Antonija Jozić ugostila je Lyliane Fournier, majku heroja Vukovara Jean-Michela Nicoliera.

Jean-Michel Nicolier došao je iz Francuske braniti Hrvatsku od velikosrpske agresije i ranjen je 8. studenoga 1991. godine na Sajmištu. Nedugo nakon, iz vukovarske bolnice je 20. studenoga odveden na Ovčaru i brutalno ubijen u dobi od 25 godina.

Nedavno je njegovo tijelo ekshumirano, a prema želji majke Lyliane Fournier pokopan je u Vukovaru.

Prilikom prijma županica Jozić govorila je o ratnoj povijesti Požeško-slavonske županije istaknuvši kako je u Pakracu započeo Domovinski rat, a Lipik je prvi oslobođeni grad u Republici Hrvatskoj. Naglasila je kako su s područja županije brojni heroji i heroine stali u obranu Domovine. - Počašćena sam što sam se danas mogla susresti s majkom Lyliane, čija nas žrtva trajno obvezuje da čuvamo spomen na njenog sina i sve hrvatske branitelje. Nažalost, i u našoj županiji brojne obitelji tragaju za sudbinama svojih najdražih i zbog njih, zbog majki koje još uvijek čekaju istinu, naša je dužnost podsjećati i inzistirati na tome da svaka obitelj dočeka svoj mir.

Pronalazak posmrtnih ostataka Jean-Michela daje nadu i svim drugim obiteljima da je moguće i nakon toliko godina, istaknula je Lyliane Fournier izrazivši veliku zahvalnost ministru Tomi Medvedu i Ministarstvu hrvatskih branitelja. 

- Ja imam sreću što sam nakon 34 godine pronašla tijelo sina, no za mene nije gotovo. Želim pomoći svim drugim obiteljima koje još tragaju da i oni mogu živjeti u olakšanju - istaknula je Fournier.

Tijekom boravka u Požegi Lyliane Fournier posjetila je i Gradski muzej Požega gdje ju je ugostio gradonačelnik Borislav Miličević.

POŽEGA – U Studentskom klubu „2“ Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, održana je dojmljiva promocija ekspedicije „Uspon na planinu Ararat“, u organizaciji HPD-a „Sokolovac“ Požega i Udruge ALUMNI FTRR.

Putopisno predavanje Zdravka Matičevića, mag.oec., člana HPD-a „Sokolovac“ i ALUMNI zajednice Fakulteta, privuklo je posjetitelje koji su željeli iz prve ruke dožive priču o usponu na najviši vrh Turske, planinu Ararat (5.137 m), mitsko mjesto povezano s legendom o Noinoj arci.

Kroz multimedijsku prezentaciju ispunjenu fotografijama, videozapisima i osobnim iskustvima, Matičević je publici približio izazove ekspedicije, ekstremne uvjete na ledenim visinama te trenutke koji su nosili i fizičku i duhovnu snagu. Njegova priča bila je prožeta autentičnim emocijama, a publika je reagirala s velikim zanimanjem i brojnim pitanjima.

Događaj je otvorio Bruno Horvat, mag.oec, predsjednik HPD-a „Sokolovac“ i voditelj ALUMNI zajednice, koji je pozdravio sve nazočne te istaknuo kako su obje organizacije pružile logističku i financijsku podršku ovom vrijednom pothvatu. Ispred ALUMNI FTRR-a nazočni su bili Blaž Arežina, bacc.ing.agr i Milan Paun, mag.oec, koji su svojim dolaskom dali podršku promociji i autoru.

Nakon predavanja uslijedilo je neformalno druženje s autorom uz degustaciju Akademskih vina Zlatne doline, proizvedenih u nastavnoj bazi Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, čime je događaj dobio dodatnu kulturno-gastronomsku dimenziju.

Organizatori su zahvalili svim posjetiteljima na dolasku te najavili nove aktivnosti koje će promovirati planinarstvo, avanturizam i osobni razvoj mladih kroz iskustvene priče i edukativne sadržaje.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 55-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Brestovca kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo Narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora.

Naime on je 18. studenoga 2025. u Požegi u Njemačkoj ulici ušao i neovlašteno boravio u obiteljskoj kući u vlasništvu 61-godišnjaka.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Protiv 52-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 19. studenoga 2025. oko 10.40 sati u mjestu Požeška Koprivnica, 52-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet vožnjom unazad sa kolnog ulaza da nije propustila sva vozila te je udarila zadnjim dijelom vozila u desni bočni dio osobnog automobila kojim je upravljao 71-godišnjak.

U prometnoj nesreći lakše su ozlijeđene putnice starosti 44 i 70 godina koje su se nalazile u vozilu kojim je upravljao 71-godišnjak, a protiv 52-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

SKOPJE / SJEVERNA MAKEDONIJA - Požeškoj književnici Lani Derkač nedavno su u Sjevernoj Makedoniji objavljene dvije zbirke pjesama prevedene na makedonski jezik. Jedna od njih – Hotel za mrtve –  predstavljena je prije nekoliko dana u Omladinskom kulturnom centru u Skoplju. S Lanom Derkač o spomenutoj zbirci u prijevodu Slavea Gjorgja Dimoskog, razgovarala je istaknuta makedonska književnica i urednica Julijana Veličkovska, čija je nakladnička kuća PNV Publikacii objavila knjigu.

Nakon što je pročitano više pjesama na hrvatskom jeziku i u makedonskom prijevodu, dvije spisateljice razgovarale su o odnosu intime i surove stvarnosti te njihovim izrazito maštovitim kombinacijama i preobrazbama po kojima je poetika Lane Derkač osobito karakteristična i istaknuta na hrvatskoj i međunarodnoj pjesničkoj sceni.     

Studeni je mjesec posvećen muškarcima, ali jedan dan je posebno posvećen njima, a to je 19. studenog kada se slavi Međunarodni dan muškaraca. Ovaj dan se slavi u preko osamdeset zemalja u svijetu. Međunarodni dan muškaraca obilježava se od 1999. godine, a inicijativa je nastala na Trinidad i Tobagu.

Cilj obilježavanja Međunarodnog dana muškaraca (19. studenoga) jest fokusiranje na zdravlje muškaraca, promicanje rodne ravnopravnosti i isticanje pozitivnih muških uloga. Tom cilju posljednjih se godina nastojalo pridonijeti pokretom Movember, koji različitim promocijskim aktivnostima potiče muškarce na brigu o vlastitom zdravlju. Mi smo, u razdoblju kad je muški rod pod povećalom više nego što je uobičajeno, odlučili više prostora dati statistici s muškim predznakom te provjeriti ključne statističke pokazatelje u raznim životnim etapama muškaraca.

Dječaka se rađa više nego djevojčica

S prvim sekundama provedenima na ovome svijetu počinje uzbudljivo putovanje svakog pojedinca. Ono će tijekom godina vjerojatno biti obilježeno usponima i padovima, nekim negativnim, ali i mnoštvom pozitivnih događaja. Jedan od njih upravo je rođenje. Tijekom 2020. živorođeno je 35 845 djece, a od toga su 51,3% bili dječaci. Među njima je najviše mališana dobilo ime Luka. U pet najčešćih imena za dječake u 2020. ušli su i David, Jakov, Ivan i Petar. Time su se pridružili brojnoj skupini muškaraca u Republici Hrvatskoj koji su, prema procjeni sredinom 2020., činili 48,6% stanovništva. Prosječna starost muškaraca u 2020. iznosila je 42,0 godina, a očekivano trajanje života pri rođenju za muškarce u 2020. iznosilo je 74,7 godina.

S višim stupnjem obrazovanja broj muškaraca opada

U skladu s većim brojem dječaka pri rođenju, u ukupnom broju učenika osnovnih škola više je učenika nego učenica. Točnije, na početku školske godine 2020./2021. činili su 51,2% djece koja su pohađala osnovne škole. No, kako muškarci kreću u iduće etape obrazovanja, njihov udio opada. Tako su učenici na početku prošle školske godine činili 49,9% svih učenika srednjih škola, a udio muškaraca na stručnim i sveučilišnim studijima još je niži. Naime, studenti su činili 42,7% upisanih u akademskoj godini 2020./2021. Čini se da pripadnici muške populacije, proporcionalno godinama života i u usporedbi s brojem ženskih polaznika, čine malobrojniju skupinu u obrazovnim institucijama.

Kasnije stupaju u brak i napuštaju roditeljsko kućanstvo nego žene

Nerijetko je završetak formalnog obrazovanja pravi trenutak za pronalazak posla. No, nažalost, stjecanje svjedodžbe ili diplome ne dovodi nužno do zaposlenja. Ipak, to je bio siguran putokaz za tri četvrtine nedavno diplomiranih muškaraca jer je stopa njihove zaposlenosti u 2020. iznosila 75,6%1 . Kraj etape obrazovanja ujedno može biti poticaj i za daljnje životne korake i ''velike'' odluke. Jedna od njih je osamostaljenje, tj. preseljenje od roditelja. Prosječna dob u kojoj muškarci napuštaju roditeljsko kućanstvo u 2020. bila je 34,0 godina, što je gotovo tri godine kasnije nego kad to čine žene (30,9 godina).

Također, muškarci u prosjeku kasnije ulaze u bračnu zajednicu nego žene. Naime, prosječna starost ženika pri sklapanju prvog braka u 2020. iznosila je 31,6 godina, dok su žene sudbonosno ''da'' izrekle u prosjeku s 29,1 godinom.

Muškarci u kućanstvu s djecom imaju veću stopu zaposlenosti

Veliki segment svačijeg života zasigurno je posao. Osim što na njega otpada u prosjeku tridesetak godina životnog vijeka, ono okupira i znatan dio svakog dana. Unatoč promjenama u zaposlenosti žena i muškaraca, neka zanimanja i dalje nose muški predznak. Djelatnosti s najvišim udjelom muškaraca u 2020. jesu Građevinarstvo (90,0%), Rudarstvo i vađenje (87,5%) i Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (78,8%). Još jedna zanimljivost veže se za zaposlenost muškaraca. Naime, stopa zaposlenosti varira s obzirom na to žive li u kućanstvu s djecom ili ne. Tako su oni koji su živjeli s djecom u 2020. imali stopu zaposlenosti od 89,0%, dok su oni koji su živjeli u kućanstvima bez djece imali stopu zaposlenosti od 74,2%3 . Muškarci više poslovno putuju, ali se i češće sele u inozemstvo Kako nas je 2020. ostavila najčešće vezane za mjesta stanovanja, a nerijetko je to podrazumijevalo i rad od kuće, poslovna putovanja nisu bila toliko učestala. Stoga smo provjerili brojke iz pretkoronske 2019., u kojoj je ostvareno 837 tisuća poslovnih višednevnih putovanja, a muškarci su ostvarili čak 70,0% takve vrste putovanja. Pritom su u prosjeku ostvarili 4,5 noćenja po putovanju. I kod poslovnih putovanja na jedan dan muškarci su u prednosti. Naime, ostvarili su 595 tisuća poslovnih jednodnevnih putovanja, što ponovno čini 70,0% svih poslovnih jednodnevnih putovanja. Većina putovanja, točnije njih 80,0%, bila je ostvarena u Republici Hrvatskoj, a 20,0% u inozemstvu. Ipak, postoji skupina koja se nije zaustavila samo na poslovnim putovanjima. Dio stanovnika odlučio je tijekom 2020. napustiti Republiku Hrvatsku i preseliti se u inozemstvo. U toj velikoj životnoj promjeni prednjače muškarci i upravo su oni činili 64,4% odseljenih izvan granica Republike Hrvatske. Na taj se korak muškarci najčešće odlučuju u tridesetima jer je prosjek godina odseljenih muškaraca u inozemstvo u 2020. iznosio 36,2 godine.

POŽEGA  – Alles elektrocentar u Industrijskoj ulici danas je obilježio 23 godine uspješnog poslovanja svog prodajnog centra u Požegi. Više od dva desetljeća kontinuiranog rasta, razvoja i povjerenja kupaca obilježili su djelovanje Allesa kao jednog od prepoznatljivih regionalnih trgovaca kućanskim uređajima i elektromaterijalom.

Ova značajna obljetnica ujedno je i prilika za predstavljanje preuređene i modernizirane trgovine. Kroz radove na obnovi i ulaganja u suvremene prodajne koncepte, Alles još jednom potvrđuje kako je fokus tvrtke usmjeren na unapređenje korisničkog iskustva, bolju preglednost asortimana i ugodnije okruženje za kupovinu.

  - Izuzetno sam ponosan na sve što je naš tim postigao od samih početaka pa do danas. Ovo je rezultat posvećenosti, znanja i zajedništva, ali prije svega dugogodišnjeg povjerenja naših kupaca kojima se od srca zahvaljujem. Modernizacijom prodajnog centra želimo kupcima pružiti još ugodnije i kvalitetnije iskustvo kupnje te pokazati da pratimo njihove potrebe i trendove tržišta. Posebno mi je drago najaviti i našu adventsku nagradnu igru u kojoj će kupci moći osvojiti kućanske uređaje vrhunskih brendova, čime želimo dodatno zahvaliti na njihovoj vjernosti - najavio je direktor Allesa, Thomas Heinz Pandžić.

Nagradna igra započinje 1. prosinca i traje sve do Badnjaka. Sudjelovati mogu svi kupci, bez obzira na iznos kupnje. Svakog tjedna dodjeljivat će se dvije nagrade – jedna za kupce u poslovnici i jedna za kupce u web trgovini. Nagrade su vrhunski kućanski uređaji brendova Bosch, Electrolux, Gorenje i Beko.

Sve detalje kupci mogu saznati na www.alles.hr