Ubijanje ili mučenje životinja

U četvrtak 7. siječnja 2021. policijskim službenicima je prijavio 31-godišnjak da mu je u nedjelju 3. siječnja 2021. u poslijepodnevnim satima u mjestu Mihaljevci, nepoznati počinitelj (ili više njih) uporabom zračne puške ranio njegovog psa. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Ubijanje ili mučenje životinja“.

Foto: ilustracija

Upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 2,51 promil

U četvrtak 7. siječnja 2021. oko 18.25 sati u Požegi u Osječkoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil, a kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,51 promil upravljao 53-godišnjak. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 53-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata

U četvrtak 7. siječnja 2021. oko 5 sati u mjestu Vidovci u Ulici Stjepana Radića, 62-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, skretao je ulijevo a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za imovinu i ne vodeći računa o položaju vozila prilikom čega je sletio s kolnika u odvodni kanal te udario u kolni ulaz. 62-godišnjaku je na mjestu događaja uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Istoga dana oko 11.55 sati u Požegi u Ulici dr. Franje Tuđmana, 75-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Ford“, požeških registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je uslijed takve vožnje udario u parkirani osobni automobil marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, a kojeg je prethodno parkirala 60-godišnjakinja. Nakon prometne nesreće 75-godišnjak je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao te su ga naknadno pronašli policijski službenici i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

Danas Božić slave oni kršćani koji se u liturgiji drže julijanskog kalendara, a po tome je kalendaru 25. prosinca danas.
Božić označava rođenje Kristovo te je i za vjernike koji ga obilježavaju prema julijanskom kalendaru jedan od najradosniji kršćanskih blagdana. Za njega su vezani mnogi običaji koji vrijeme od nekoliko nedjelja oko Božića čine najsvečanijim periodom u cijeloj kalendarskoj godini.

Prema starim običajima, pravoslavni vjernici u ranim jutarnjim satima na Badnjak odlaze u šumu po badnjak (hrastova grana) koja se postavlja pred ulaz u dom. Na Badnjak se posti, a predvečer se u dvorištima crkva, uz molitvu, pali badnjak.

U ranim jutarnjim satima na sam Božić održava se jutarnja molitva koja se zove "jutrenje" i uz tradicionalan pozdrav "Mir Božji, Hristos se rodi".

Božić po julijanskom kalendaru slave i vjernici Srpske i Ruske pravoslavne Crkve, ali isto tako katolici Ukrajinske grkokatoličke Crkve.

Stoga svima koji slave želimo čestit i blagoslovljen Božić.

Mir Božji - Hristos se rodi!

Gregorijanski i julijanski kalendar

Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (1538. – 1612.) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (1520. – 1576.), papa Grgur XIII. (1502. – 1585.) je 24. veljače 1582. objavio reformu do tada postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta.

Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi Grguru.

Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a Julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo – godine djeljive sa 100 (sekularne godine) su obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom su slučaju prijestupne).

To znači da su godine 1700, 1800, 1900, 2100. itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada. Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje.

Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine.

Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

POŽEGA - Na svetkovinu Bogojavljenja i Dan Svetog Djetinjstva, 6. siječnja požeški biskup  Antun Škvorčević predvodio je euharistijsko slavlje u požeškoj Katedrali. Uvodeći u misno slavlje biskup je istaknuo kako je veliko otajstvo koje slavimo svetkovinom Bogojavljenja: Bog se nije objavio tek pojedincima, nego njegov silazak na zemlju ima značenje za svakog čovjeka i za čitav svemir. Voda koja je u predvečerje ove svetkovine blagoslovljena znak je da je sva priroda u utjelovljenju Božjeg Sina dobila novu kvalitetu postojanja. Kazao je kako navedenu istinu da se Bog objavio svim ljudima i svim narodima izražava i Dan Svetog Djetinjstva koji danas također slavimo, želeći našu pozornost usredotočiti na djecu diljem svijeta, napose u misijskim zemljama, koja žive u materijalnoj oskudici i lišena su mogućnosti da si kroz školovanje izgrade budućnost. Pozvao je sudionike slavlja da mole za njih, a na svršetku daruju svoj novčani prilog. Posebni pozdrav uputio je skupini vjeroučenika koji su pod vodstvom s. Karoline Mićanović prije početka misnog slavlja scenski uprizorili poklon mudraca novorođenom Isusu kralju i podsjetili na Dan Svetog Djetinjstva. Sve pak sudionike slavlja pozvao je da u svoje molitve uključe i one koji su pogođeni potresom u Petrinji, Sisku, Glini i okolici, i kojima je u našoj domovini dodijeljeno otajstvo patnje i trpljenja, sjedinjenosti s Isusom patnikom na križu.

Na svršetku misnog slavlja biskup je zahvalio vjeroučenicima što su nas svojim uprizorenjem podsjetili na mudrace koji su krenuli Božjim putem svjetla, a sudionike slavlja je pozvao da na izlasku iz Katedrale daruju svoj novčani prilog za siromašnu djecu.

POŽEGA - Komunalac Požega d.o.o. od četvrtka, 7. siječnja, kreće s organiziranim odvozom božićnih drvaca na području grada Požege. Odvoz će se obavljati do 15. siječnja 2021. godine.

Iz Komunalca mole građane da drvca iznesu na javnu površinu ispred svoje kuće ili ispred stambene zgrade kako bi ih njihovi djelatnici mogli uočiti i odvesti.

U srijedu 6. siječnja 2021. oko 0.25 sati u Pleternici u Vinogradskoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil, a kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,51 promil upravljao 19-godišnjak.

Istoga dana oko 19.30 sati u Požegi u Industrijskoj ulici u prometu je zatečen 44-godišnjak koji je pod utjecajem alkohola od 2,46 promila upravljao osobnim automobilom.

Oba počinitelja su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog.

Prometna problematika

U srijedu 6. siječnja 2021. oko 17.40 sati u mjestu Brodski Drenovac, 39-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Seat“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, prešla je vozilom na lijevu stranu kolnika te bočnim ogledalom udarila u lijevo bočno ogledalo osobnog automobila marke „Citroen“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, a kojim je upravljala 57-godišnjakinja. 39-godišnjakinji je na mjestu događaja izdana potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U utorak 5. siječnja 2021. na području Pakraca, anonimni građanin je policijskim službenicima predao 35 komada streljiva, 28 komada patrona i okvir za automatsku pušku.

Istoga dana na području Pleternice, 35-godišnjak je policijskim službenicima predao dvije ručne bombe i topničko streljivo.

Navedena sredstva su policijski službenici izuzeli i pohranili u prostorije policije do uništenja.

Apeliramo na sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija.

Foto: ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 70-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je dana 27. studenoga 2020. oko 17.30 sati u Požegi u Ulici Pavla Radića u trgovačkom centru, iskoristio nepažnju trgovaca te iz otključanog ormarića otuđio mobitel marke „Xiaomi“ i protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2020. godini ostvareno 7,8 milijuna dolazaka (37 posto rezultata iz 2019.) i 54,4 milijuna noćenja (50 posto rezultata iz 2019.). Od toga su strani turisti ostvarili 43,1 milijun noćenja (45 posto rezultata iz 2019.), dok su domaći gosti ostvarili 11,3 milijuna noćenja (82 posto rezultata iz 2019.).

„Unatoč pandemiji i izazovima, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2020. godini. Brojke od 54 milijuna noćenja dokaz su da se sektor turizma brzo i kvalitetno prilagodio novonastalim okolnostima. Važno je naglasiti da je Hrvatska zbog dobrih epidemioloških prilika bila prepoznata kao sigurna destinacija, a na tome moramo nastaviti raditi i u 2021., na produženju vršnog dijela turističke godine i osiguravanju otpornosti sektora turizma. Potrebno nam je daljnje povećanje kvalitete, razvoj novih turističkih proizvoda s dodanom vrijednošću te odgovorno i održivo upravljanje turističkim destinacijama i infrastrukturom. I ove godine jedan od glavnih motiva ili čak uvjeta putovanja jest sigurnost, stoga je naš fokus na kvalitetnim i ciljanim informativnim kampanja, koje će nam osigurati vidljivost na najvažnijim emitivnim tržištima. Vjerujem da u ovoj godini, uz cjepivo i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i uz dosadašnje iskustvo, možemo očekivati željena turistička postignuća“, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

„Nakon vrlo izazovne i zahtjevne 2020. godine, u kojoj je, usprkos svemu, naša zemlja ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, pred nama je važno razdoblje u kojem ćemo provoditi aktivnosti sa svrhom daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao sigurne, dobro pripremljene i kvalitetne turističke destinacije. Podsjećam da je u tijeku provedba komunikacijske platforme Croatia Full of Magic koja na društvenim mrežama postiže iznimno dobre rezultate, a od sredine siječnja i tijekom veljače na najvažnijim europskim i svjetskim tržištima provodit ćemo novu on line kampanju Croatia Full of New Beginnings uz #CroatiaWishList2021 koja će za cilj imati skretanje pažnje na Hrvatsku kroz nove početke i nove lijepe i pozitivne želje u 2021. godini“, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, nadodavši kako će pozivne promotivne kampanje krenuti u ožujku odnosno na proljeće, kada se očekuje prva veća realizacija turističkog prometa sa ključnih europskih tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima.    

Tijekom 2020. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (13,5 milijuna) te na Kvarneru (11 milijuna noćenja), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 9,8 milijuna noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 9,3 milijuna noćenja, Šibensko-kninska županija zabilježila je 4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska 2,9 milijuna noćenja, a Ličko-senjska županija 1,9 milijuna noćenja. Grad Zagreb je u 2020. godini zabilježio 807 tisuća noćenja, dok je na kontinentu u prošloj godini ostvareno 1,1 milijun noćenja, od čega je najviše noćenja realizirano u Karlovačkoj (213 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj (205 tisuća noćenja) i Osječko-baranjskoj županiji (119 tisuća noćenja).

Na nacionalnoj je razini u prošloj godini najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (12,7 milijuna noćenja), Slovenije (8,3 milijuna noćenja), Poljske (4,6 milijuna noćenja), Češke (3,5 milijuna noćenja) i Austrije (2,5 milijuna noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (22,3 milijuna noćenja), kampovima (8,8 milijuna noćenja) te hotelima (7 milijuna noćenja). Destinacije u 2020. godini s najviše ostvarenih noćenja su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj i Crikvenica.

Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u Hrvatskoj ostvareno više od 140 tisuća noćenja

U razdoblju od 24.12.2020. do 6.1.2021., odnosno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, u Hrvatskoj je ostvareno 33.924 dolazaka i 141.492 noćenja što predstavlja 17 posto dolazaka i 26 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju godinu ranije. Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (58.978 noćenja) te hotelima (40.054 noćenja). Tijekom promatranog razdoblja domaći su turisti ostvarili najviše noćenja (64 posto od svih ukupnih noćenja u navedenom razdoblju), a zatim slijede turisti s tržišta Njemačke, SAD, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja u promatranom razdoblju ostvareno je u Zagrebu, Rovinju, Splitu, Opatiji i Poreču.

Jednom kada pravi borovi, jele i smreke uspješno odrade svoj posao najvažnijeg blagdanskog ukrasa, obično završe odbačeni na ulici, uz kontejner ili na nekom drugom mjestu predviđenom za njihovo bacanje.

Mnoge će obitelji drvce raskititi baš na današnji dan, a prije nego što ga odvučete na otpad, možda možete razmisliti o tome da ga cijelog ili barem neke njegove dijelove iskoristite za neku drugu svrhu.

U nastavku pročitajte nekoliko prijedloga o tome što napraviti s prirodnim drvcem jednom kada vam više ne treba:

Izradite podmetače i druge ukrase

Ovisno o širini stabla, božićno drvce možete iskoristiti i za izradu podmetača za čaše. Naravno, za jedan ovakav pothvat najbolje je imati garažu ili radionicu u kojoj ćete piliti uske kolutove. Na kraju ih premažite poliuretanskim lakom.

Osim podmetača, možete izraditi i druge ukrase za dom. Primjerice, možda u vašem domu postoji mjesto na kojem bi baš lijepo izgledao neki novi aranžman od borovih grančica.

Malč (pokrivač koji štiti i hrani biljke)

Napravite pokrov od usitnjenih grana i iglica koje se polako raspadaju i tako odlično čuvaju vlagu, štite biljke te sprječavaju rast korova.

Zaštita trajnica

Imate li vrt u kojem su zasađene trajnice, prekrijte ih borovim granama kako biste ih zaštitili od snijega i spriječili zamrzavanje tla.

Ako se na kraju ipak odlučite za bacanje bora, učinite to tako da ga odložite na najbližu zelenu površinu ili pored kontejnera gdje će ga pokupiti gradske komunalne službe. Prikupljeni odbačeni borovi pretvaraju se u kompost.

Do iduće godine pak razmislite o kupnji bora u tegli. Njega nakon blagdana možete primjerice zasaditi natrag u zemlju.

Izvor: zadovoljna.hr