Prikazujem sadržaj po oznakama: lipik

Pobjeda u drugom dijelu

SLAVONIJA – BSK   6:1

POŽEGA – Igralište Slavonije. Gledatelja 350. Sudac Lučić (Vinkovci) 7,5.Pomoćnici Dujmić i Damjanović.

STRIJELCI: 0:1 – Poznić (38.-11m), 1:1 – Mi. Pavelić (43), 2:1 – Zeba (47), 3:1 – Martinović (52), 4:1 – Martinović (60), 5:1 – Mi. Pavelić (73), 6:1 – Martinović (82).

SLAVONJA: Pavić 7, Mi. Pavelić 8 (od 76.Jan Neruda -), Boban 7, Josip Neruda 7, Berdi 7, Včelik 6 (od 63. Golik 5,5), Martinović 8,5 Parmaković 6, Zeba 7,5 Ergotić 7,5 Ma. Pavelić 6, (od 68. Darmopil 5,5). Trener Krešo Poleti 7,5.

BSK: Pintarić 6, Rakić 5, Kuburić 5,5 R. Vajić 5,5 Horvat 6 (od 81. Karanović -), Vuka – (od 14. Tunjić 5), Krolo 5, Grgić 5,5 Dorić 5,5 (od 65. Đuranović 5), Poznić 5, Vratović 5,5. Trener Davor Rupnik 5,5.

IGRAČ UTAKMICE: Josip Martinović (Slavonija).

Derbi utakmica prvog kola proljetnog dijela prvenstva imala je dva sasvim različita poluvremena. U prvom poluvremenu igralo se dosta nepovezano s obje strane i bez pravih akcija iz kojih bi se moglo nešto napraviti. Slavonija je u 6. minuti imala prigodu nešto napraviti nakon centar šuta Ergotića, ali je Boban za malo zakasnio na loptu. Gosti tek u 15. minuti prvi puta šutiraju na gol Slavonije. Nakon akcije Vratovića lopta dolazi do R. Vajića koji iz prve puca s oko 12-13 metara no Pavić brani. Gosti su još jednom zaprijetili u 30. minuti opet nakon akcije Vratovića, R. Vajić šutira s oko 16 metara, no Pavić je ponovno na mjestu. BSK se pomalo oslobodio prividne terenske inicijative Slavonije i u 37. minuti Grgić vara Parmakovića koji ga nepropisno zaustavlja u kaznenom prostoru i Lučić pokazuje na jedanaesterac. Uspješan realizator je bio Poznić. Pavić u lijevo, a lota u desno i 0:1.

Slavonija je prvi pravi šut uputila u 43. minuti. Martinović je šutirao s oko 23-24 metra, Pintarić je loptu odbio, a nju je prihvatio Mile Pavelić, prevario jednog igrača BSK-a i ušetao se s loptom u prazna vrata 1:1. Mogli bi reći da je rezultat prvog poluvremena realan iako je na prisutne gledatelje igra ostavila loš dojam.

Već početkom drugog poluvremena Slavonija je došla u vodstvo. Nakon skraćenog kornera s lijeve strane Ergotić je ubacio na drugu stativu, a Zeba je odlično skočio i lopta se našla u mreži gostiju. Gosti ne pokušavaju uopće organizirati igru prema naprijed i izvode solističke točke, a Slavonija ih kažnjava. U 52. minuti Mile Pavelić krade loptu i odlično pronalazi Martinovića kojem nije bilo teško postići pogodak s 4-5 metara na drugoj stativi. Slavonija ohrabrena vodstvom stišće goste koji nastavljaju soliranjem i u 60. minuti Martinović na sredini terena uzima loptu Tunjiću te s njom dolazi do ruba kaznenog prostora i snažnim šutom po zemlji postiže četvrti pogodak za Slavoniju. Gosti djeluju nezainteresirano i bezvoljno. U 73. minuti Mile Pavelić je utrčao između gostujuće obrane što je uočio Darmopil i poslao mu pravu loptu, pa je Mile Pavelić iz sebe ostavio igrače BSK-a i izbio sam pred Pintarića i to je bila mat pozicija. Do kraja utakmice još jedan pogodak Martinovića u 82. minuti. Martinović se u kaznenom prostoru BSK-a dokopao lopte i vrhom kopačke je poslao prema golu, a lopta je od stative ušetala u mrežu i to je bio konačan rezultat od 6:1.              

Borbena igra bez pogodaka

LIPIK – GRANIČAR 0:0

LIPIK – Igralište NK Lipik. Gledatelja 150. Sudac Boras (Belišće) 7. Pomoćnici Dujak i Severinac.

LIPIK: Beckerat, Džolić 6,5 (od 46. Ajman (6,5), Kašljević 7, Kužilek 7, Cerovečki 7, Krenek 7 (od 80. Utješinović), Kurjaković 6,5 Poliganović 7, Kafka 7, Brisinello 6,5 (od 67. Kovačić 6.5), Rekavić 6,5. Trener Dinko Bešlić 6,5.

GRANIČAR: Ivkić 7,5 O. Galović 6,5 Kegalj 6 (od 89. Filipović -), Breškić 6, Bukovac 6, Matijević 5,5 (od 46. Momić 5,5), H. Galović 6, Petričević 5,5 Pejaović 6 (od 90. Miličević), Kovačević 6,5 Orkić 5,5. trener Hrvoje Bušić 6.

IGRAČ UTAKMICE: Marko Ivkić (Graničar).

Na otvaranju proljetne polusezone u Lipiku domaćin nije uspio doći do tri boda u susretu s Graničarom iz Županje. Dogodilo se upravo ono čega su se igrači Lipika pribojavali. Teren se nije uspio osušiti i po dosta teškom terenu odigrana je vrlo borbena utakmica s obje strane. Lipik je imao daleko više od igre i stvorio je nekoliko vrlo izglednih prilika za pogodak no ovoga puta Županjce je spasio odlični vratar Ivkić, koji nije dozvolio da se njegova mreža zatrese. Na kraju uz sva nastojanja Lipika da dođe do minimalne pobjede nisu urodila plodom i Graničar iz Lipika odnosi bod, s čime je vjerojatno i zadovoljan. Kada ne iskoristiš svoje prilike moraš biti zadovoljan i s neriješenim rezultatom i mora se reći da je takav rezultat realan.

Slavija iznenadila domaćine                                                   

VIŠNJEVAC – SLAVIJA    0:1

VIŠNJEVAC – Igralište SRC Višnjevac. Gledatelja 200. Sudac Ratkić (Vinkovci).

STRIJELAC: Jakovljević (42).         

VIŠNJEVAC: Jakovljević, Cebić (od 80. Gogić), Bradić, Berečić, Njerkaš, Ištvanić,.

SLAVIJA: Omničević, Rudan (od 70. Liović), Žitnjak, Suvajko (od 51. El Ayedi), Repinc. Trener Milan Krajnović Petković, Nikolaš, Kvaternik, Kamenčak, Majstorović, Ančurovski, Valentić, Lovreković (od 65. Vukoja), Dal. Žafaranić (od 86. Blašković), Peharda, Jakovljević (od 90. Tokić). Trener Dalibor Bognar.

Slavija je ugodno iznenadila na gostovanju u Višnjevcu. Osvajanje tri boda protiv Višnjevca za Pleterničane je veliki dobitak i potvrda dobrog rada u pripremnom periodu. Dobrom organizacijom igre gostiju, domaćin nije uspio praktički uputiti ozbiljniji šut na vrata Slavije, koja je zaslužila pobjedu s većim omjerom, jer su u prilici za pogotke bili Valentić, Dalibor Žafaranić i Jakovljević no izostala je realizacija. Dosta krivnje za propuštenim prilika ima i vrlo težak i kvrgav teren, koji je na kraju pomogao domaćinu.

Trener Dalibor Bognar je po završetku susreta izjavio: - Odigrali smo vrlo dobru utakmicu u kojoj je zalaganje i borbenost mojih igrača bila na zavidnoj visini. Težak teren nam nije dozvolio pas igru s kojom bi lakše dolazili u priliku za pogodak, no mi smo imali situacije kada smo išli 1:1, 2:1 i nismo to realizirali, što bi morali. No bez obzira na naše greške koje smo imali u tijeku utakmice ja sam zadovoljan s organizacijom igre i ozbiljnim pristupom.                   (J.N.)

VELIKA KOALICIJA ČETIRI STRANKE ZA LIPIK  -

LIPIK – Za grad Lipik za slijedeće lokalne izbore natjecat će se i velika koalicija četiri stranke SDP, HSS, HSLS i HSU koje su potpisale koalicijski ugovor o zajedničkom nastupu, te održali tiskovnu konferenciju u Multikulturalnom centru Lipik.

- Vrijeme je da u Lipiku na vlast dođu novi ljudi koji će prije svega biti kompetentni, a onda i ambiciozni i hrabri da se u ovim teškim vremenima uhvate u koštac s poteškoćama, ali i spremni oživotvoriti naše ideje. Zajednički smo napravili izborni program za boljitak Lipika i svih njegovih građana. U tom programu ima mjesta za sve i pozivam stranke i istaknute pojedince da se priključe ovoj inicijativi i da zajednički promijenimo gospodarsku, društvenu i političku sliku ovog grada - istaknuo je Siniša Papaik iz HSS-a.

- SDP smatra da kroz ovu koaliciju možemo ostvariti željeni cilj a to je da u Lipiku više ne bude jednoumlja koje je gradom Lipikom vladalo u posljednjih 20 godina - rekao je Mišo Straga, predsjednik GO SDP Lipik.

Čelni ljudi koalicije nisu još željeli izlaziti s imenima kandidata za gradonačelnika i zamjenika, što će učiniti uskoro, a očekuju da će sve četiri stranke osigurati kroz zajedničku listu i svoje predstavnike u gradskom vijeću.

UDRUGA ZA PROMICANJE KULTURE „TILIA“ OBILJEŽAVA PET GODINA USPJEŠNOG RADA  -

LIPIK -  Udruga za promicanje kulture „Tilia“ obilježava pet godina uspješnog rada. Osnovala ju je skupina volontera s osnovnim ciljem da svom gradu vrati dio sjaja koji je imao kroz povijest. - Mislim da smo u tome apsolutno uspjeli jer je Lipik, mali grad s 2.000 stanovnika, postao jedan od svega desetak u Hrvatskoj koji se može pohvaliti da ima redovnu koncertnu sezonu. Od Zagreba do Osijeka to nema nitko, pa čak i Osijek ima samo kazališnu ali ne i koncertnu sezonu – rekao je Davor Marukić, jedan od osnivača Tilie i njen sadašnji tajnik.

Lipik 'glazbene korijene' vuče iz vremena kada je bio čuveno europsko lječilište prepoznatljivo po svom perivoju, Mramornim i kamenim kupkama, te Wandelbahnu i Kursalonu u čijim su se koncertnim i plesnim dvoranama mogli čuti i talijanski belkanto i vojna glazba i ciganske violine. U Lipiku su gostovali mnogi poznati glazbenici i pjevači pa stari zapisi spominju i Šaljapina, Carusa i Tina Pattieru. Udruga „Tilia“ službeno je osnovana početkom 2008. godine no, skupina volontera koja je željela u Lipiku pokrenuti kulturni razvoj, s aktivnostima je počela godinu dana ranije. U sklopu ciklusa "Virtuoso" održana su tri koncerta na kojima je korišten stari klavir iz osnovne škole. Uz potporu dviju banaka i grada Lipika osigurana su ubrzo sredstva za novi klavir a u Lipiku je nakon 70 godina počela prva koncertna sezona. Ciklus "Virtuoso" ljubiteljima ozbiljne glazbe godišnje je omogućavao osam koncerata. S vremenom je pokrenut i novi ciklus "Fortissimo possibile" i sada, nakon pet sezona, članovi Tilie se mogu pohvaliti s 88 održanih koncerata. Od tog broja 62 su bila u Lipiku a ostali u drugim okolnim gradovima, pa su tako po dva održana i u Pakracu, te Požegi. Na koncertima je nastupilo 163 solista i preko 450 glazbenika, najviše iz Hrvatske ali i iz Japana, Rusije, Francuske, Portugala, Mađarske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Od poznatih imena valja istaći nacionalnog opernog prvaka Vitomira Marofa koji je u Lipiku gostovao čak četiri puta. - Na koncerte koji se održavaju u Multikulturalnom centru dolazi između 25 i 50 ljudi i to uglavnom starije životne dobi. Osobno mi nije jasno zašto ne dolaze mladi, učenici glazbene škole, koje bi takva glazba trebala zanimati. Inače, želja nam je aktivnosti proširiti i na kazališnu umjetnost pa ćemo pokušati građanima organizirati četiri do pet kvalitetnih kazališnih predstava godišnje – dodao je D. Marukić.

   Posebne proslave pete obljetnice postojanja Tilie neće biti nego će se prilikom koncerta u travnju, kada se očekuje novo gostovanje Vitomira Marofa u Lipiku, upriličiti podjela diploma zaslužnima za promicanje kulture i rad udruge.   (vm)

U LIPIKU SE PRIPREMA GRADNJA HIPODROMA -

LIPIK - U Lipiku je predstavljen projekt izgradnje hipodroma koji će se prostirati na 15 hektara između sadašnje ergele, Šumarije i tvornice Studenac. - Jedan ovakav objekt, odnosno natjecanja koja će se na njemu održavati mogu bitno doprinijeti promociji grada ali i njegovom razvoju jer je u svijetu konjički sport veliki biznis. Našim prostornim planom upravo ovdje oko Ergele i Studenca su i predviđeni razni sportsko-turistički sadržaji ,tako da se hipodrom odlično uklapa i nikakve prenamjene nisu potrebne. Mi ćemo odmah početi raditi na dokumentaciji jer se ukazala prilika da novac namaknemo iz pretpristupnih fondova EU - kazao je gradonačelnik Antun Haramija.

   U cijeloj Hrvatskoj postoji tek nekoliko hipodroma pa u Lipiku smatraju kako je i to važan razlog zbog čega će biti korisno izgraditi ovakav objekt. Za budući hipodrom postoji idejno rješenje a vrlo brzo krenut će se i s izradom dokumentacije. Predviđeno je da hipodrom ima 1000 metara dugu stazu za utrke kao i poligone za razne tipove konjičkog sporta. Izgradit će se i tribina za oko 1000 gledatelja. - Lipik planira svoj razvoj i kao turistička destinacija a suvremeni turisti više ne žele negdje doći i samo se diviti prirodi i udisati čisti zrak, nego i vrijeme aktivno provoditi. Budući hipodrom zamišljen je kao multifunkcionalni objekt gdje se neće samo održavati trke nego npr. izložbe starih automobila ili slične, zatim koncerti i drugi skupovi što će sve privući ljude u ovaj grad – kazala je Lidija Bašnec predsjednica kasačkog kluba Dijamant iz Šeovice. Hipodrom u Lipiku bi se trebao graditi u fazama a vlasnik će mu biti grad Lipik. Ipak, gradonačelnik Haramija ne odbacuje i mogućnost da neke od popratnih sadržaja uz hipodrom s vremenom urede i privatni poduzetnici.  (vm)

LIPICANCI SU PONOVO POSTALI ZAŠTITNI ZNAK LIPIKA -

LIPIK/PAKRAC – Na nedavnom sajmu u Pakracu, među mnoštvom izlagača iz cijelog sjevernog dijela Hrvatske, posebnu pozornost privlačio je fijaker s dva lipicanca koji je kružio prostorom ispred sportske dvorane u kojoj se sajam održavao. U jednom trenutku približila mu se skupina pakračkih školaraca ali većina je konje promatrala s pristojne udaljenosti. Samo rijetki su se odvažili prići im i kratko ih pomilovati. No, kada su ih kočijaši Franjo Vizner i Dario Čordaš pozvali na kratku vožnju nastala je prava gužva.

- Konji su veliki pa ih se pomalo boje ali voziti se, to svi vole – kazao je Franjo. - Rado se voze i stariji. Nedavno je jedna žena došla na ergelu, koja je tamo radila prije rata, i zamolila da ju malo provozamo – dodao je Dario.  

  Prizori poput ovog u Lipiku i Pakracu su sve češći pa se može reći kako su, pet godina nakon povratka iz progonstva u Srbiji, lipicanci s fijakerom ponovo postali jedan od zaštitnih znakova ovog kraja. - Pojavljujemo se na svim skupovima u ovom kraju ali, ako se i ništa ne događa, jednostavno se povremeno provozamo fijakerom ulicama da građani vide da smo tu. Odličnu suradnju smo uspostavili sa školama i vrtićima koji nas posjećuju na ergeli i upravo se spremamo na vožnju vrtićke djece koja su kod nas bila prilikom nedavne svečanosti obilježavanja obljetnice povrata konja u Lipik ali nisu tada mogli ostati na vožnji – kazao je upravitelj ergele Damir Jakšić.  

  Vožnja fijakerom koje vuku lipicanci nekada je bila omiljena i za Lipičane i za one koji su se u 'zlatno doba' Lipika u njega dolazili liječiti ili se samo dobro provoditi. Nerijetko, fijakerom su se vozili i mladenci a nedavno su tu praksu ponovo započeli Katarina Hađim i njen Nikola. - Ja sam se u fijakeru vozio jednom u Srijemu i svidjelo mi se a da se provozamo Lipikom bila je Katarinina želja – kazao je Nikola. - Teško je opisati taj osjećaj, trebate sjesti u fijaker i provozati se i onda ćete shvatiti da je najljepši – dodala je Katarina.  

  Na lipičkoj ergeli se nadaju skoroj obnovi Zdravstveno rekreacijskog centra a tada će, kažu, za njegove goste ili usputne izletnike biti pripremljeno više i fijakera i lipicanaca.   (vm)

STOČARI U LIPIČKOM KRAJU NA DRASTIČAN NAČIN IZRAŽAVAJU NEZADOVOLJSTVO STANJEM U MLJEKARSTVU -

LIPIK - Proizvođači mlijeka na lipičkom području nisu se prošlog tjedna pridružili kolegama koji su se odlučili na bojkot prerađivača i prolijevanje mlijeka ali su svoje nezadovoljstvo stanjem u mljekarstvu već prije počeli izražavati na drastičniji način – rasprodajom ili klanjem krava sa svojih farmi. - Unazad nekoliko mjeseci svoje su krave prodali veliki stočari poput Sinjakovića i Sambola iz Kukunjevca a većinu su rasprodali i Babojelići iz Antunovca i još neki. Točan broj proizvođača koji sada imaju 20 i više krava ne znam ali na žalost, oni se u ovom kraju koji je nekada bio poznat po velikom broju mljekara, mogu na prste nabrojati. Nema ih više od petnaest – rekla je Vera Jandrić iz Poljoprivredno-savjetodavne službe.   

   Obitelj Babojelić još proljetos je u svojim štalama imala 60 muznih krava a sada ih je tek 20. - I njih ćemo prodati kada potroše hranu koju imamo pripremljenu. Cijena mlijeka je prepolovljena a svi troškovi su rasli 300 posto i ne želimo stvarati gubitke. Ostavili smo junice i bikove i time smo se mislili baviti ali sad vidimo da ni tu više nema zarade – kazao je Marijan Babojelić.

Ivica Šimuradik iz Marinog Sela farmu od bolesnog oca je preuzeo sa samo 18 godina a sada kao 27-godišnjak, nakon mnogo uloženog truda i novca, planira od svega odustati. - Preko HABOR-a sam 2008.godine podigao 2,5 milijuna kuna kredita za izgradnju suvremene staje i uređenje farme koji sada treba vraćati a novca niotkud. Trenutno imam 48 muznih krava koje su u 'hladnom pogonu' što znači da ih hranim tek toliko da prežive a mlijeka koliko bude. Bez obzira na to stvaraju mi gubitak. Pričekat ću još da vidim hoće li biti kakvih dogovora s Vladom a u suprotnom ću sve prodati. Zbog dugova ću završiti u zatvoru no, tad ću barem svaki dan na državni trošak imati tri obroka – razočarano kaže Ivica.

Jedini koji se 'tvrdoglave' jest obitelj Culak iz Antunovca u čijim su štalama sve krave na broju. - Previše smo truda u ovo uložili i ne želimo odustati iako svaki dan donosi novi gubitak. Dok ide, ide – rekla je Martina Culak.  (vm)

INTENZIVNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA LIPIČKOG KRAJA -

LIPIK - Prvi puta na lipičkom području obavljaju se intenzivna arheološka istraživanja a da bi uopće započela treba zahvaliti budućem magistralnom plinovodu Dobrovac-Kutina. Naime, kada su 2009. godine obavljeni uobičajeni arheološki terenski pregledi trase pronađeni su dijelovi različitih starih predmeta. - Gdje god smo zakopali, nešto smo našli pa je odmah bilo jasno kako je riječ o bogatom arheološkom nalazištu – rekla je arheologinja Helena Nodilo. Tvrtka Plinacro naručila je potom detaljna arheološka istraživanja koja od sredine kolovoza obavlja specijalizirana tvrtka Geo-arheo iz Zagreba. Do sada su pregledana područja oko Dobrovca i Kukunjevca.

- Lokacija Brdo u Kukunjevcu pokazala se kao vrlo bogato arheološko nalazište a objekti koje smo pronašli datiraju iz četvrtog tisućljeća prije Krista. Riječ je o Korenovskoj kulturi koja se rasprostire upravo u zapadnoj Slavoniji ali i na Banovini, Lici i Kordunu te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na ovoj lokaciji je do sada najveća otkrivena zemunica dužine 12 i dubine 3 metra gdje smo pronašli i ulomke keramičkih posuda, žrvnjeva za mljevenje pšenice, glačanih kamenih sjekira i slično – kazala je Anita Ivanković.

Arheološka istraživanja su se ovih dana preselila u Poljanu a pregledana bi trebala biti cijela trasa plinovoda sve do Kutine. Kada će radovi završiti ovisit će o vremenskim prilikama. - Po završetku istraživanja pristupit ćemo pranju i proučavanju materijala tako da će se tek nakon toga moći govoriti o detaljima ovog arheološkog istraživanja. No, već sada je očito kako je u prahistoriji ovaj kraj bio gusto naseljen i u njemu je bujao život – zaključila je Helena Nodilo. Pronađeni predmeti tijekom ovog arheološkog istraživanja bit će privremeno pohranjeni u muzeju u Kutini.       (vm)

BRANITELJ ANTUN IVEZIĆ KOJEMU SE SUDILO ZA RATNI ZLOČIN TUŽI DRŽAVU -

NAKON PRAVOMOĆNOG OSLOBOĐENJA ZA ODŠTETU MU SE NUDI SAMO 142 TISUĆE KUNA

LIPIK - Umirovljeni hrvatski branitelj iz Lipika Antun Ivezić podnio je tužbu protiv države. Učinio je to nakon što mu je stigla ponuda o nadoknadi štete jer je nevin bio u zatvoru. - U pritvoru sam proveo pune tri godine i tri mjeseca a uspostavilo se na kraju da je došlo do zamjene identiteta i da nisam kriv. Zar sve što sam u tom vremenu proživio i što je proživjela moja obitelj od koje sam bio odvojen vrijede tek malo više od 100 tisuća kuna – s gorčinom u ustima pita se Antun.

   Antun Ivezić sudionik je Domovinskog rata od 5. kolovoza 1991. godine, odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i ordenom "Bljesak". S još petoricom branitelja bio je optužen za ratni zločin nad srpskim civilima u Marinom Selu nedaleko Lipika krajem 1991. godine a Županijski sud u Požegi u ožujku 2009. godine osudio ga je na deset godina zatvora. Vrhovni sud je presudu ukinuo da bi na ponovljenom suđenju u Osijeku Antun bio pravomoćno oslobođen optužbe. U pritvoru u Požegi i Osijeku proveo je od ožujka 2008. do lipnja 2011. godine. - Sve se to odrazilo na moje zdravlje. Prije nego sam otišao u pritvor bio sam zdrav a onda su mi 'otišli' živci. Sad redovito moram na terapije i pijem hrpu raznih lijekova. Šta mi vrijedi što sam oslobođen optužbe kada sam bolestan a obitelj mi je na rubu egzistencije. Supruga radi za 2.500 kuna, moja mirovina je tek nešto veća, kredit za kuću nam je 2.000 kuna a imamo dvoje djece koje tek treba školovati. Znam da se nikakvim novcem ne može nadoknaditi vrijeme provedeno u zatvoru kao ni moje izgubljeno zdravlje ali, ponuđena odšteta je sramotna – dodao je Antun.   

   Sve osobe koje su pravomoćnom presudom oslobođene krivnje prema ustavnim i zakonskim odredbama imaju pravo na naknadu zbog neimovinske i imovinske štete. Nigdje međutim, ne navodi se precizno koliko 'košta' dan proveden u zatvoru osobe koja nije kriva, njegove duševne boli, odvojenost od obitelji i drugo. Jedan od Antunovih odvjetnika kaže kako su prilikom podnošenja zahtjeva za nadoknadom štete imali u vidu dosadašnju sudsku praksu pa je tako od države zatraženo nešto manje od 1,1 milijuna kuna. Ponuđeno im je međutim, oko 142 tisuće kuna.

U Ministarstvu pravosuđa kažu kako se do ove cifre došlo na temelju jedne uredbe koju su zatekli od bivše Vlade te da se upravo radi na tome da se pitanje naknade štete precizno zakonom riješi.

5. GODINA POVRATA LIPIČKIH KONJA IZ SRBIJE -

LIPIK - Lipičani su se i ove godine prisjetili 13. listopada, datuma kada su se iz Srbije vratili konji odvedeni s ergele krajem 1991. godine. Od tada je prošlo pet godina a obljetnica se svaki puta obilježava Danom otvorenih vrata ergele. Prigoda je to da se okupe svi koji vole konje te da ih se upozna sa zbivanjima na ergeli. Prošlog tjedna na ergeli je bilo najviše mladih, učenika Osnovne škole Lipik i mališana dječjeg vrtića Kockica, koji su izveli prigodni program. Članovi udruge "Lijepa naša" - grana Lipik, darovali su ergeli veliki drveni natpis koji će biti postavljen na ulaz u ergelu.

  Sve prisutne pozdravili su v.d. ravnatelja HCK-Državne ergele Lipik i Đakovo Nidal Korabi, predsjednik Upravnog vijeća te ustanove Dragutin Bodakoš i gradonačelnik Antun Haramija. On je posebno istakao kako su konji identitet grada i da je Lipik bez njih nezamisliv. Dan otvorenih vrata ergele iskorišten je i za službeno otvaranje novog ograđenog pašnjaka koji će ubuduće pridonijeti bitno boljoj kvaliteti života konja na ergeli. Inače, tamo ih je trenutno 90 od kojih je 70 lipicanaca.      

KRENULA PROVEDBA PROJEKTA "STAZAMA LIPICANCA I KUNE" -

LIPIK - Uz jezera Raminac, Pjeskara i Matkovac te na izletištu Omanovac postavljene su sjenice, roštilji, masivni kompleti za sjedenje, stalci za bicikle i vezivanje konja, te info table i putokazi. Dio je to projekta "Stazama lipicanca i kune" vrijednog 3,8 milijuna kuna od čega su 2,8 milijuna bespovratna sredstva EU. Nositelj projekta je grad Lipik a partneri u realizaciji grad Pakrac i pakrački Poduzetnički centar. - Slijedećih tjedana na ovim ćemo lokacijama urediti i tematska igrališta za djecu a planirana je i izgradnja staze za pješake, bicikliste i jahače koja će povezati različite turističke destinacije u i oko obadva grada. Sve to bi trebalo privući veći broj izletnika i turista u naš kraj što i jest osnovni cilj projekta – kazao je tajnik Turističke zajednice Lipik Hrvoje Kovačić. Putova za pješake, bicikliste i jahače bit će čak 98 kilometara a projekt predviđa i uređenje Cross country kružne staze na Psunju i obnovu fasade planinarskog doma na Omanovcu.   

   Projekt Stazama lipicanca i kune usmjeren je prema poduzetnicima koji su na bilo koji način aktivni u turizmu, na obiteljska poljoprivredna gospodarstva smještena uz stazu, na farme koje su zainteresirane za aktivno bavljenje ruralnim turizmom, lokalne udruge koje su spremne organizirati različite manifestacije ili natjecanja kao i na turističke djelatnike različitih profila. - Slijedećih tjedana krenut će se s izradom Strategije razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca te s obukom osoba koje se aktivno bave ili se žele baviti turizmom na lokalnom području – dodao je Kovačić. Završetak projekta Stazama lipicanca i kune predviđen je za ožujak slijedeće godine.   (vm)