Utorak, 04 Srpanj 2017 13:43

Namazi su vrlo popularni kod hrvatskih potrošača

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

DEVET OD DESET HRVATSKIH POTROŠAČA MANJE ILI VIŠE UČESTALO KONZUMIRA NEKU VRSTU NAMAZA (PAŠTETE, SVJEŽI, VOĆNI ILI ČOKOLADNI NAMAZI) -

Namaze konzumira čak 92,7% ispitanika. To je nedvojbeno povelika brojka, a najveći udio među konzumentima namaza (čokoladni, mliječni, pašteta, džem i dr.) imaju oni koji ih konzumiraju nekoliko puta tjedno. Njih ima 29,7%, a nešto manje (20,6%) ima svakodnevnih konzumenata.

namazi za doručakPribližno iste udjele imaju konzumenti koji namaze konzumiraju barem jednom tjedno (15,5%), nekoliko puta mjesečno (13,8%) i rijetko tj. nekoliko puta godišnje (13,2%).

Gotovo polovica konzumenata, njih 49,4%, najčešće jede mliječne namaze, a prema popularnosti potom slijede džem, marmelada, pekmez s 20,5% udjela. Paštetu najčešće konzumira njih 16,5%, čokoladni su najdraži za 10,9% konzumenata, a ostale namaze najčešće konzumira 2,8% potrošača ove kategorije.

Doručak je najčešća prilika kada se konzumiraju namazi kada ih jede ukupno 61,1% konzumenata. Kao brzi obrok namaze upražnjava 20% konzumenata, uz palačinke ih jede njih 11,4%, prigodom pripreme sendviča 6,3%, a na pikniku ili izletu namaze jede 1,2% konzumenata.

Upitali smo i rade li naši građani vlastite namaze, a ukupno 40,2% onih koji konzumiraju namaze na to su pitanje odgovorili potvrdno. Da ne rade vlastite namaze, pak, izjavilo je preostalih 59,8% konzumenata.

Samo 1,9% ne jede palačinke

I na kraju, palačinke za desert pitanje: S kojom vrstom namaza vole jesti omiljene palačinke? To je dovelo do ravnomjerne podjele te su džem, marmelada, pekmez odnijeli tijesnu prevagu s 46,2% udjela u palačinkeusporedbi s 42,1% koliki je udio konzumenata koji preferiraju palačinke s čokoladnim namazima. Daleko manje udjele imaju mliječni namazi (4,5%) kao i ostali namazi (5,4%). Jedva primjetnih 1,9% konzumenata namaza nikada ne jede palačinke.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.