RADIONICA IZRADE ZAŠTIĆENOG VINOGRADARSKOG ĆEVAPA I ODABRANIH JELA MUZEJA U LONCU -
POŽEGA - Pod vodstvom majstora kuhara i akademika kuharstva Branka Ognjenovića i doc. dr. sc. Davora Perkova održava se u praktikumu Obrtničke škole Požega trodnevna Radionica izrade zaštićenog vinogradarskog ćevapa i ostalih odabranih jela požeškog Muzeja u loncu. Polaznici radionice su vlasnici restorana, kuhari, konobari, te nastavnici kuharstva srednjih škola. Radionicu organizira Gradski muzej Požega pod održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.
- Muzej u loncu svojim istraživanjima i spoznajama pomaže u definiranju gastro identiteta Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, te razbijanju predrasuda koje su do sada vladale o nezanimljivoj, jediničnoj i nezdravoj kontinentalnoj prehrani. Muzej u loncu pokušava unijeti optimizam i inovativnost u redove slavonskih ugostitelja, te brojnih proizvođača domaćih namirnica od kojih se ova stara jela pripremaju - istakla je ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić, koja u konačnici očekuje da će se moći ugostiteljima i restoranima predložiti lista jela, ala card, jela po narudžbi, fast food, gastro suveniri, ali i isprovocirati niz pitanja, kao i ponuditi kvalitetne odgovore i rješenja za konkretno zaživljavanje ovog projekta u lokalnim zajednicama.
Treći dan održava se Okrugli stol s kušaonicom odabranih jela, te intrigantnom temom i posebnim gostima, koji treba dati odgovor na pitanje „Zna li Slavonija nahraniti gosta?
- Ja sam kuhar koji voli ljude, jer samo takav može biti dobar kuhar. Volim i svoj posao, a u Požegu sam došao da se družimo s kolegama, jer često puta hodaš šumom a da ne vidiš drvo. Mi svijetu još uvijek imamo što pokazati, jer imamo bogom danu namirnicu,, koje nisu zatrovane GMO. Na žalost još nismo uspjeli u potpunosti povezati od polja do stola, no nešto je krenulo. Moja želja je da gosta vratimo uvuijek okusom nazad u Hrvatsku, jer kada idete negdje na put, onda se sjećate ili ne crkve, ali restorana gdje ste dobro jeli uvijek se sjećate. Ako vam se posreći da nakon i pet godina opet probate to jelo, vi ćete iste sekunde otputovati na ono mjesto gdje ste prvi puta jeli to jelo. Taj zapis okusa je osobito važan za čovjeka – kaže master šef Branko Ognjenović, koji dodaje da se često u Slavoniji nude neki zeleni rezanci s smrznutim račićima, dok istovremeno se stidimo ponuditi svoje šufnudle, noklice, knedle, tačkrle, rezance s orasima, makom. Tražimo nešto modernije a ne smijemo zaboraviti svoje prave okuse. To je i naš najveći adut.
Nakon prvog dana teoretskog dijela o tome kako složiti priču o jelima koje je Muzej u loncu pronašao i spasio od zaborava, slijedi drugi dan izrada tih jela od domaćih namirnica, ali i posluga i prezentacija tih starih jela u malo modernijem štihu, modernijem načinu i ljepše složeno uz neku priču. – Sva ta jela neće se moći implementirati u svim restoranima, jer u nekim modernijim restoranima sve to nebi pasalo, no treba ih pokušati uklopiti i ponuditi gostu. Dio tih jela se jeo na panju, u šumi, pa ih u nekom stilskom restoranu teško možemo ponuditi, ali uz pravu priču ona mogu naći svoje mjesto uz neku prigodu ili za određene goste. Dio jela se može prilagoditi, no ti okusi se ponovno vraćaju. Lijepi tanjur danas više nije nedostižan, no na tanjuru, ako želite nuditi slijed jela, moraju biti i prilagođene količine svakog jela, da bi gost mogao sudjelovati u degustaciji svega. Ima jako puno ideja, a prodati možeš i pijesak koji imaš u rukama, samo ne smiješ pri tome otvarati šaku. Ta jela se moraju prezentirati na drugačiji način i dat ćemo do znanja svim polaznicima kako složiti tu priču, koja može zaživjeti – zaključuje Ognjenović koji ističe i pohvaljuje što su se sačuvali originalni recepti za ta stara jela i izvorni okusi tih jela.
