BIG JUMP U RIJEKU ORLJAVU KOD DRENOVCA -
DRENOVAC – Big Jump europski pokret za spas rijeka u koritima kakva su nekada bila, protiv kanalizacije riječnih korita, ove godine imao je svoj odjek i u Požeštini. Za spas korita i toka rijeke Orljave skakalo se u Drenovačkom nekadašnjem mlinu, poznatom kao Mlin Ćosić. Okupilo se tamo 20-tak sudionika koji su skokom u na tom mjestu i dosta brzom Orljavom, ali onom Orljavom koja vijuga, pravi meandre, priređuje prave plaže za kupače. Takvu Orljavu žele za sebe i stanovnici Drenovca, koji su također poduprli ovu akciju, posebno nakon velikih poplava prošle godine, što oni koji žive na Orljavi ne pamte, a sve pripisuju kanalizaciji toka rijeke koja je pri tome dobila ubrzanje i kod visokih voda razorno djeluje na svoje obale.
- Organizatori ovog Big Jumpa su mladi ljudi iz Njemačke, koji su već davno uvidjeli posljedice kanalizacije europskih rijeka. Prihvatili smo Danijel Grčević iz Ciglenika i ja da ovdje i u Lužanima organiziramo skok u Orljavu za spas rijeke. Orljava je djelomično uništena, a u ovom dijelu još je prirodna. Vidjeli smo projekte koji i na ovom dijelu predviđaju regulaciju. Na taj način ovo prirodno okruženje će se uništiti, a povećava se opasnost s visokim vodama. Može se regulirati, ali pametnim projektom. Ne želimo kanal, nego regulaciju koja ostavlja što veću prirodnost rijeci – kaže Vlado Čavar iz Slav. Broda koji je pozvao sve da se nakon skoka kod Drenovca pridruže skoku kod Lužana.
Skoku su se pridružili i današnji vlasnici Mlina Ćosić koji pokušavaju revitalizirati mlin, organizirati meljavu cjelovitog zrna žitarica, organizirati ekološku poljoprivrednu proizvodnju, već su uredili u starom mlinu i ekološki savjetodavni centar, izložbenu dvoranu a trenutno su u gradnji hidrocentrale snage 100 KW h.
– Rijeka je rijeka a kanal je kanal i što ljudi neshvaćaju, oni žele kanalizirati rijeku, a to se ne može. Stvaraju veliko ubrzanje, stvaraju veliku količinu vode koja protekne brzo i to nama pravi probleme. Zbog asfaltiranja, povećanja naselja, zbog sječe šuma vode nemaju prirodnog zadržavanja. U europskim zemljama su također regulirali rijeke, ali sada rade denaturalizaciju svojih rijeka. Stvaraju prirodno vijuganje, prirodne retencije, pletu drvene plotove, skreću i usporavaju vodene tokove. To bi i kod nas dobro došlo na svim potocima, što bi smanjilo brzinu vode, i količinu mulja koju rijeka nosi. Ja sam rođena na Orljavi, i to dobro poznajem – kaže Ljiljana Šoch koja je sa suprugom kupila ovaj mlin još 2003., a nakon dugogodišnjeg rada u Njemačkoj, vratila se i živi posljednje tri godine u mlinu. Mlin je sagrađen 1879. godine, meljavu žitarica radio sve do Domovinskog rata kada je eksplozivom razorena brana i mlin ostao bez pogona.
Tekst/foto: Vladimir Protić
