792 dana - toliko se u Bjelovaru čeka na prvi kardiološki pregled. U privatnoj klinici, pak, nekoliko dana. Istraživanje koje je proveo kompare.hr usporedilo je liste čekanja u javnom zdravstvu s prvim slobodnim terminima u privatnim klinikama. Razlike u sustavima su ogromne.
Pula rekorder po čekanju, Rijeka najbliža privatnicima
Unutar istraživanja analizirana su četiri česta pregleda – prvi kardiološki pregled, holter EKG, ultrazvuk dojke i abdomena – u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli.
Izvor: HZZO liste čekanja (5.5.2026.) / kompare.hr Cijelu analizu pročitajte na portalu kompare.hr.
Razlike među sustavima najbolje ocrtava primjer KB Dubrava, gdje se na ultrazvuk dojke čeka 477 dana. Kod privatnika se termin dobiva već sutradan. Slično je i s kardiološkim pregledima. U OB Pula pacijent na red dolazi tek za 525 dana, dok mu istarski privatnik otvara vrata već sljedeće jutro.
Ipak, ta “prečica” ima svoju cijenu - Koliko košta pregled kod privatnika?
Cijene pregleda razlikuju ovisno o gradu, klinici i opsegu usluge. Primjerice, ultrazvuk dojke, abdomena i holter EKG-a koštaju između 50 i 100 eura. Prvi kardiološki pregled kreće od 70 do 160 eura, ovisno o tome uključuje li dodatne dijagnostičke pretrage poput EKG-a ili ultrazvuka srca.
Većina Hrvata privatne preglede plaća sama – iako ne mora
Iako HZZO formalno omogućuje povrat “opravdanih troškova” kada pacijent ne može doći na pregled u medicinski opravdanom roku, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata upozorava da taj rok nije jasno definiran. Zbog toga većina građana privatne preglede plaća iz vlastitog džepa.
Analiza procjenjuje da bi za mlađe od 40 godina, dodatno osiguranje po cijeni od 8,63 eura mjesečno moglo pokriti sve navedene preglede, no većina Hrvata tu mogućnost još uvijek ne koristi. Teo Širola, predsjednik uprave kompare.hr, smatra kako je problem u nedostatku informacija:
„Ovi podaci jasno pokazuju sustav u kojem dostupnost zdravstvene skrbi nije jednaka za sve, već često ovisi o financijskim mogućnostima pojedinca. Paradoks je da rješenje za smanjenje jaza postoji, ali ga koristi tek mali broj ljudi. Primjerice, polica koja pokriva navedene preglede za osiguranike mlađe od 40 godina košta manje od devet eura mjesečno. Najveći problem je što većina pacijenata uopće ne zna da ta opcija postoji.”
Brzina liječenja sve češće ovisi o novčaniku
Hrvatski zdravstveni sustav funkcionira kroz dva paralelna modela: jedan u kojem se na pregled čeka mjesecima i drugi u kojem se do usluge dolazi gotovo odmah, ali uz značajan trošak.
U takvom sustavu, brzina liječenja sve češće ovisi o financijskim mogućnostima pacijenata, a ne o hitnosti zdravstvenog stanja. Time se dugoročno otvara pitanje jednakosti pristupa zdravstvenoj zaštiti – jednog od temeljnih principa na kojem bi sustav trebao počivati.