​Količina zlata koja se nalazi u neaktivnim mobitelima hrvatskih građana u svojoj ukupnoj novčanoj vrijednosti može narasti i do 20-ak milijuna eura, pokazuju rezultati nove analize elektronskog otpada.

Aurodomusističe kako 10 posto hrvatskih građana ulaže novac u investicijsko zlato, a mnogi ga posjeduju i u nakitu. Dok je takav način štednje rasprostranjen, većina ne zna da se manje količine tog plemenitog metala nalaze i u njihovim ladicama, u obliku elektronike.

U prosjeku, oko 51 posto stanovnika Europske unije drži stare mobitele kod kuće umjesto da ih baci, pokloni ili reciklira. U Hrvatskoj je ta brojka nešto niža, oko 41,22 posto, no broj čuvanih uređaja svejedno je ogroman, što otvara razne mogućnosti za njihovo recikliranje i ponovnu primjenu.

Analiza pokazuje da upravo odbačeni i zaboravljeni mobilni telefoni sadrže male količine zlata koje zbirno mogu dosegnuti veliku novčanu vrijednost. ​

Prema HAKOM-ovim podacima, u Hrvatskoj postoji preko 4,7 milijuna aktivnih mobitela, puno više od ukupnog broja stanovnika, dok se procjenjuje da je onih nekorištenih i još više, oko 5 milijuna.

Prosječan moderni smartphone u svojim komponentama poput konektora i matičnih ploča tako sadrži zanemarivih 0,034 grama zlata, no s obzirom na brojku od 5 milijuna neaktivnih mobitela u Hrvatskoj, ukupan zbroj iznosi 170 kilograma zlata koje skuplja prašinu u domovima hrvatskih građana.

Zlato se u mobitelima većinom nalazi u sljedećim komponentama:

• u tiskanoj pločici (PCB), gdje je prisutna najveća koncentracija zlata

• u električnim konektorima poput onih za bateriju i punjenje

• u čipovima i integriranim sklopovima

• u procesorskim i komunikacijskim modulima

Vrijednost takvog zlata svojom preradom može dostići čistoću onog investicijskog, čiji se jedan kilogram procjenjuje na 115.120 eura. 

Shodno tome, potencijalna zaliha zlata koja se krije u mobitelima hrvatskih građana u svojoj novčanoj vrijednosti može narasti i do otprilike 19,6 milijuna eura, što je više i od godišnjih prihoda najvećih hrvatskih zlatarni.

Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj čuva tri do četiri stara mobitela, što znači da u svakom domu spava otprilike 0,12 grama zlata. To se, dakle, pretvara u iznos od otprilike 13,95 eura novčane vrijednosti.

Pojedinačno, to nije puno, no njegovo izvlačenje količinski bi se isplatilo na industrijskoj ili reciklažnoj razini. Sveukupno, dovoljno je za uvidjeti kako je u Hrvatskoj rasprostranjena mala zlatna žila koje ljudi često nisu ni svjesni.