Svjetski dan veganstva obilježava se 1. studenoga diljem svijeta slaveći suosjećanje, zdravlje i brigu za planet. Počeo se obilježavati u Engleskoj 1994. godine, a pokrenula ga je Louise Wallis, tadašnja predsjednica britanskog Veganskog društva (Vegan Society). Cilj je naglasiti brojne pozitivne aspekte veganstva i nadahnuti ljude da razmisle o načinu života koji ne uključuje iskorištavanje životinja. Prijatelji životinja tim povodom potiču sve da istraže brojne prednosti veganske hrane i proizvoda te da isprobaju nove recepte za fina biljna jela zanimljiva svima.

Veganstvo svakodnevno bilježi značajan porast popularnosti, a to je vidljivo svuda u trgovinama diljem Hrvatske, čak i u manjim sredinama. Izbor veganskih proizvoda značajno se proširio. Dostupni su razni biljni mliječni proizvodi i biljna mlijeka, biljni proteini i proizvodi od biljnog mesa poput kobasica, burgera, salama, odrezaka i mesnih okruglica. Na televiziji i streaming platformama vrte se dokumentarci koji promiču takav način života, kao što su The Game Changers, Cowspiracy i What the Health. Milijuni ljudi potaknuti su na raspravu o veganstvu i održivosti.

Brojni ljudi koji žive veganskim načinom života žele poslužiti kao primjer svojim svjesnim životnim stavom pokazujući svima put prema mirnijoj i ekološki čišćoj budućnosti. Tako mnogi poznati influenceri, treneri fitnessa i food blogeri dijele savjete o veganskoj prehrani i načinu života, što dodatno potiče interes mlađih generacija. Usporedno s time, sve više profesionalnih sportaša prelazi na vegansku prehranu zbog lakšeg ostvarenja rezultata. Mnogi ljudi žele se barem približiti veganstvu i biraju što češće ili barem povremeno biljne proizvode i jela. 

Veganstvo se sve više učvršćuje u našem društvu kao način života, a ne prolazni trend. Veliku ulogu u rastu veganskog pokreta ima i činjenica da uzgoj životinja za hranu troši goleme resurse: od uzgoja biljaka za stočnu hranu, ogromne potrošnje pitke vode i deforestacije do transporta i bacanja hrane, što sve rezultira visokim emisijama stakleničkih plinova. Prema izvještaju FAO-a, uzgoj životinja za hranu odgovoran je za globalno zagrijavanje više od ukupnog svjetskog prometa. Izbjegavanje mesa i mliječnih proizvoda, odnosno odabir biljne hrane i proizvoda, najbolji je pojedinačni način pomoću kojega možemo smanjiti svoj utjecaj na klimatske promjene.

Više o tome kako izborom onoga što stavljamo na svoje tanjure možemo igrati veliku ulogu u spasu jedinog doma kojeg imamo može se vidjeti i u kuharici „Biraj biljno, jedi fino”, koja je izašla upravo povodom Svjetskog dana veganstva. Kuharica osim 20 recepata koji povezuju ljubav prema hrani s ljubavlju prema planetu, sadrži i razne zanimljivosti o veganskoj prehrani i utjecaju koji izbor hrane ima na okoliš, korisne savjete kako smanjiti ugljični otisak u svojoj kuhinji te naputke kako što lakše svako jelo učiniti veganskim i povećati upotrebu biljnih namirnica. Kuharica je besplatna i može se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.