Bilo da upravljate svoj život na način da zadovoljavate primarne i sekundarne potrebe, u pojedinoj prilici i tercijarne kada ihte iste prilike dopuste, a bilo da živite život punim plućima jer imate takve financijske i ostale mogućnosti – uvijek je važno poslagati prioritete i znati što želimo, kao i to kako želimo.

No, na žalost većina ljudi, bez obzira na prilike u kojima žive, ne zna što želi u životu, neki žive dan za danom, a veliki dio ljudi živi poneseni takozvanom „društvenom inercijom“. Dakle žive prema društvenom obrascu unutar zajednice, poslovnih ili privatnih krugova, kao i onoga što diktiraju institucije koje upravljaju državom u kojoj žive.

No bez obzira kojoj grupi ljudi pripadali,bez obzira kojem uzrastu pripadali – dakle jeste li tek napunili punoljetnost, jeste li u naponu snage za posao i život ili pak u zlatnoj životnoj dobi – za kvalitetan smjer života, važno je imati određene ciljeve, a još važnije u što trebate investirati živeći taj život.

Najvažnija investicija u životu je zdravlje. Zdravlje je najveće bogatstvo koje možete imati. Ne kaže bez razloga narodna mudrost kako zdrav čovjek može imati tisuću želja, a bolestan ima samo jednu i to - biti zdrav. Životni vijek se znatno produljio, te je puno kvalitetniji nego onaj naših predaka, pa čak i kad pogledamo onih koji su živjeli svega dvije do tri generacije prije nas. Živimo kvalitetnije i dulje, bolesti se lakše liječe, a prevencija je učinkovitija. U takvim uvjetima imamo doista puno toga čime ispunjavamo preduvjete najvažnije investicije našeg života – da budemo zdravi i da to čuvamo i održavamo što je moguće bolje, kvalitetnije i učinkovitije – ističe  futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Ova futurologinja dodaje i kako budućnost donosi veliki napredak u medicini, uz veliko etično pitanje – hoće li dostignuća medicine biti dostupna samo bogatima i materijalno osiguranima, dok će većina onih koji nemaju novaca ustvari životariti od mrvica koje im padnu sa stola velikih.

Da, veliki su izgledi da će bogati imati i više zdravlja, uostalom zar to nije i danas tako, ma koliko se mi zavaravali da nije. No, svaki čovjek jedinka je za sebe, a današnji lijekovi se baziraju na rezultatima dobivenim istraživanjem na natpolovičnoj većini ispitanika. To znači da već i lijek kojega je dobro prihvatio 51% ispitanika, može ući u opću uporabu, iako onih 49 nije imalo značajne pomake u istraživačkom liječenju. Personalizirana medicina dat će odgovore koje traži naše zdravlje – bilo kroz prevenciju ili pak liječenje, potrebne samo nama. Lijekove koji odgovaraju našem tlaku, stanju imuniteta, visini kolesterola ili pak šećera u krvi, zdravim navikama koje njegujemo, kilaži koju imamo… Naši unuci bez problema će dosezati duboku starost od 130 – 150 godina, ali u izvrsnoj formi, dobrom tjelesnom zdravlju i oštrom umu. Stoga na nama je kakvo zdravlje želimo, te koliko se za njega trudio kao najvažnija investicija u našem životu – ističe Sanela Dropulić.

Druga najvažnija investicija u životu je vrijeme. Vrijeme neumoljivo prolazi i svima nam se čini kao da ga imamo u izobilju, trošimo ga nemilice, nerijetko i bez previše angažmana i volje za akcijom, nesvjesni da je upravo vrijeme iznimno važan resurs, vrijednost i imovina našeg života kojeg ne trebamo olako propuštati kroz ruke, nego čvrsto upravljati sa svim što nam vrijeme pruža.

Vrijeme koje prolazi – sveprisutno, sigurno i sveobuhvatno mijenja naše živote – željeli mi to ili ne. Na nama je da izaberemo u tom neizbježnom procesu svoj status – hoćemo li biti pasivni ili aktivni. Čekati da nas „pregazi” sve što se događa s nama kao pasivnim promatračima, ili ćemo pak se prilagoditi onome što se događa bez obzira na naše „godište proizvodnje“… Sadašnja društvena erozija mijenja naše živote – međuljudski odnosi poprimaju sasvim nove dimenzije – najčešće površnosti, kratkoće trajanja, slabog intenziteta povezanosti, dominaciju koristoljublja i materijalnog benefita na uštrb onog drugog. Ali i u takvim uvjetima ne smijemo zaboraviti da smo upravo mi ti koji čine razliku – da smo mi ti koji možemo vrijeme iskoristiti na najbolji način čineći promjene prema boljem rezultatu. Najgore što možemo napraviti jeste vrijeme trošiti uzalud, ne čineći ništa i pasivno promatrati ono što se događa oko nas kao da nas se to ne tiče – upozorava ova futurologinja koja ističe da građani Hrvatske “previše” čekaju i previše očekuju od svih drugih, a očito najmanje od samih sebe. Naglašava i kako u tom čekanju vrijeme za djelovanje nezaustavljivo prolazi, a onda dobivamo ono što dobivamo – a to su rezultati našeg “nedjelovanja”.

Treća najvažnija investicija je ulaganje u obrazovanje, cjeloživotno učenje i edukaciju.

Porazna je činjenica da prije svega prosječan građanin Hrvatske, primjerice, sve manje i manje ulaže u sebe, svoje kompetencije, vještine, osobni razvoj.

Žalosno je što mnogi kada završe „konvencionalno“ obrazovanje u Lijepoj našoj – zakonom obavezno osnovno te srednjoškolsko, za nekih 28 posto građana Hrvatske (istraživanje Eurostata) i visokoobrazovanje, više ne ulože niti sata u svoj osobni razvoj i edukaciju do kraja života. Trenutačno smo na začelju Europske Unije po broju osoba koje su završile visokoobrazovanje, ali i po broju osoba koje ulažu u cjeloživotnu edukaciju. A upravo je ulaganje u sebe najvažnije ulaganje koje će značiti pomak na bolje glede karijernih očekivanja u budućnosti, posebice glede očekivanja od našeg života – pojašnjava futurologinja Sanela Dropulić.

Gledajući na ovu nemilu statistiku reklo bi se da građani Hrvatske sve više postaju ambalaža bez sadržaja, što će se pogubno odraziti na kvalitetu standarda i ekonomskog rasta (bude li ga uopće)!

Do 2025. godine – 35 posto svih radnih vještina koje danas poznajemo te koje koristi sadašnja radna snaga, će se promijenit. Dolazi nam već sada puno novih znanja u području robotike, autonomnog prijevoza, umjetne inteligencije, kao i biotehnologije, a mnogi se nisu ophrvali niti sa znanjima iz prošlosti (uvijek prisutno pitanje gdje je tko bio ’91 ili jesu li ratovali kao ustaše ili partizani). Bez ulaganja u sebe i nova znanja sve dok god živimo, nema nam niti budućnosti. Stupanj ulaganja u naša znanja, bit će i stupanj našeg profesionalnog napredovanja, ali i mogućnosti da uspijemo, a ne samo životarimo. Promjene nas neće čekati da se probudimo, a pitanje je i koliko ćemo kvalitetno loviti korak s njom. Morat ćemo biti cijelog svog života aktivni u usavršavanju te prekvalifikacijama radi pravovremenog odgovora na razvoj tržišta. Život bi trebao biti za one koji se spremaju na učinkovitu budućnost jedno veliko i stalno – iskustvo učenja. Od prvog do zadnjeg dana imperativ kojega trebamo imati pred sobom je širenje granica našeg znanja i ulaganja u vlastite potencijale – zaključuje ovu temu futurologinja Sanela Dropulić osvrćući se na tri najvažnije investicije u životu: zdravlje, vrijeme i obrazovanje.