Prema nekim istraživanjima, do 2025. godine umjetna inteligencija bit će viša od one koju ima 90 posto ljudi na Zemlji. Jedina područja gdje AI neće moći (za sada) ugroziti čovjeka bit će kreativnost i odnosi.

Na početku 20. stoljeća, dakle od 1.900 – 1.911 godine jedno od najpopularnijih zanimanja bio je sedlar – dakle osobe koje su izrađivale sedla bile su iznimno ugledne u društvenoj zajednici, dobri majstori sedla su bili vrlo cijenjeni, a sedla iznimno tražena. Danas – 123 godine kasnije – mnogi niti ne znaju što sedlo jeste, a kamo li što su to sedlari i kakvo je to zanimanje. Ali poruka je jedinstvena – bez obzira što je to zanimanje gotovo u cijelosti iščezlo, ostala je svevremenska poruka – a to je da ako ste vješti s rukama, u izradi nekih specifičnosti koje trebaju ljudima kao korisnicima (ili u slučaju budućnosti i nadolazećeg vremena) kao i robotima, umjetnoj inteligenciji – onda je to sigurno nešto što će trebati i u vremenu digitalizacije. Dakle i roboti trebaju vješte, kvalitetne i umjećem oblikovanja i stvaranja ljudske ruke u nekom obliku, kao i umjetna inteligencija. A to će biti održivo i svakako ono što će preživjeti tubulencije radnih odnosa – podsjeća futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Na stotine profesija koje znamo danas nestati u narednih deset godina. Baš kao i ime Vesna. To „staro“ i nekoć jako popularno ime među stanovnicima jugoistočne Europe, posljednjih nekoliko godina ne nosi ni jedno novorođeno dijete u Republici Hrvatskoj. Nekoć bilo, danas se samo spominjalo.

Prema analizi objavljenoj u časopisu Forbes, u sljedećih pet do deset godina nestat će između 40 do visokih 60 posto radnih mjesta koje poznajemo danas. Njih će nadomjestiti neka nova znanja, vještine i radne kompetencije, u tolikoj mjeri da možemo govoriti o novoj industrijskoj revoluciji.

Država postaje ekonomski sinonim nesigurnosti, a posljedica njezine opstojnosti (u percepciji prosječnog čovjeka) koja leži u vremenu pred nama (a ni sada nije puno bolje) na klimavim nogama nesigurnog tržišta rada, pozornog mirovinskog sustava i potpune nesigurnost u karijernim izborima. Agenti za putovanja, prevoditelji, odvjetnici, prijevoznici različitih vrsta (posebice taksi usluga), blagajnice u trgovinama, tiskari, drvosječe – sve je to dio velike palete zanimanja koja će „odumrijeti“ vrlo izgledno kroz najviše 10 godina - uočava Sanela Dropulić.

Dropulić naglašava kako će fleksibilnost i spremnost na promjenu karijere bit će važan imperativ na budućem tržištu rada. Brojne inovacije te digitalizacija i automatizacija, kao i umjetna inteligencija posljednjih godina također su promijenili proizvode, usluge i profesije na tržištu. Danas više nego ikada ranije iznimno je važno nikako se ne fokusirati i ne usredotočiti se na jedno vrlo usko karijerno područje.

Trendovi pokazuju da ćemo u vremenu pred nama mijenjati i poslodavce, ali i  profesije u našim poslovnimkarijerama. Glavni izvor promjena u sljedećih 10 godina kada

govorimo o zanimanjima budućnosti bit će demografske promjene (sve više starijih ljudi, sve manje rođene djece), kadrovsko propadanje zdravstva, porast zanimanja za osobne financije te rastuće „Zelene“ tehnologije, kao i evolucija tehnološkog napretka (novi izumi, digitalizacija, robotizacija, automatizacija)....Stoga se s pravom mnogi već danas pitaju hoće li umjetna inteligencija i roboti preuzeti i moje radno mjesto? - zapitala se futurologinja Sanela Dropulić.

Unatrag jedno desetljeće dogodio se svojevrsni procvat na području tehnologije zbog čega danas koristimo čak sedam povezanih uređaja na koje pogledamo i do 100 puta dnevno. S jedne strane to je prirodno loše, s druge strane nove tehnologije, digitalizacija i robotizacija donose ogroman potencijal, samo da to moramo znati iskoristiti.

Svijet se mijenja, a obrazovanje mu se nije prilagodilo. Ni vremenu koje rapidno prolazi, ni uvjetima u kojima živimo. Mnoga djeca nauče stvari koje im nikada neće trebati kasnije u životu. Neprilagođenost obrazovnog sustava danas je boljka broj jedan prilikom izbora zanimanja. Jedno Harvardsko istraživanje je pokazalo kako je 85% svega što postignemo u životu rezultat našeg ponašanja, a ne sposobnosti i naučenog znanja. Stoga u vremenu pred nama najviše moramo paziti i ulagati u naše ponašanje kako bi prihvatilo prilagodbu na sve što dolazi. Posebice pri odabiru zanimanja koja će nam sada biti budućnost, ali vrlo brzo i naša sadašnjost – uočava Sanela Dropulić.

2023 godina je godina ulaganja u sebe i svoje kompetencije, znanja i vještine, a jedna od prvih svakako je odabir zanimanja i profesije koja će pratiti promjene na tržištu na učinkovit i prilagodljiv način.

Očekuje se da će različiti liječnici i specijalisti u medicinskoj branši biti vrlo tražena zanimanja u budućnosti. Trebala bi porasti i potražnja za dermatolozima, estetskim kirurzima i stomatolozima, a u vezi sa zdravljem bit će izražena i potražnja za osobnim savjetnicima za zdravu prehranu i njegovateljima, posebice geronto-njegovateljima. Paralelno s potrebama za ovim zanimanjima, rasti će i potražnja za medicinskim sestrama i ostalim pomoćnim osobljem u medicinskoj branši.Predviđa se da će u budućnosti društvo trebati još više programera, računalnih inovatora, stručnjaka online komunikacija i usluga, kao što su npr. menadžeri društvenih sadržaja i ostala tehnološka zanimanja – predviđa Sanela Dropulić i dodaje kako će u nadolazećim vremenima do izražaja doći i organizacija događanja koja je sve složenija i zahtjevnija.

Profesija financijski savjetnik već je sada izrazito nezamjenjiva u sektoru poduzetnštva, u prvom redu kako bi tvrtke i obrti mogli upravljati novcem i držati svoje financije u plusu. Koliko god postoji virtualna inteligencija koja matematiku može raditi bolje od ljudi, ova pozicija također dolazi s odgovornošću donošenja odluka, ulaganja, štednje, kontrole troškova, koje računala još nisu u stanju ostarivati.

U području marketinga dolaze do izražaja kreativne ideje i novi pristupi prodaji.

Svakako ne smijemo zaboraviti ekologiju i obnovljive izvore energije – kao i zanimanja iz područja energetike i održivog razvoja – zaključila je direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.