- Potpisivanje međunarodne građanske inicijativu za ulaganje u inovativni razvoj proizvodnje hrane
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada u spomen na osnivanje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). FAO poručuje da je nužno transformiranje poljoprivredno-prehrambenog sustava kako bi se izgradio održivi svijet i svim ljudima osiguralo pravo na redovitu i hranjivu prehranu. Udruga Prijatelji životinja stoga poziva sve da podrže međunarodnu građansku inicijativu kojoj je krajnji cilj prikupiti milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u spasonosnu tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja: „U cijeloj Europi, osim milijun potpisa koji se mogu ostaviti na https://eci.ec.europa.eu/025/public/#/screen/home, potrebno je i prijeći zadani prag u najmanje sedam država članica da bi se ovaj prijedlog iznio pred Europsku komisiju.”
Svojim potpisom građani podnose prijedlog Europskoj komisiji da počne više ulagati u proizvodnju biljnog i kultiviranog mesa, kao i da počne isključivati uzgoj životinja iz aktivnosti prihvatljivih za poljoprivredne subvencije, a da uključi ekološke alternative kao što su biljni proteini. Kao jedni od pokretača ove inicijative, Prijatelji životinja kažu da je Svjetski dan hrane prilika da se javno govori o nužnosti održive proizvodnje hrane za sve. To je rješenje za epidemiju gladi koja svakodnevno pogađa milijardu ljudi, a gotovo 40 posto svjetske populacije ne može si priuštiti zdravu prehranu.
FAO predlaže implementaciju rješenja koja će osigurati održivu budućnost za sve. No da bi se postigla ova transformacija, svijet treba promijeniti politiku, način razmišljanja i poslovne modele. Brojni stručnjaci i organizacije upozoravaju da to neće biti moguće bez prelaska na proizvodnju isključivo biljne hrane ili hrane za koju ne trebaju iznimno rasipne i devastirajuće farme i klaonice.
„U gotovo svim trgovinama dostupno je biljno meso od proteina graška ili soje, a proizvode ga i hrvatski proizvođači. Zahvaljujući začinima, ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso životinja. Osim toga, laboratoriji razvijaju kultivirano meso, koje ima identičnu strukturu i sastav kao i meso životinja. Prednost je što dobivamo čišće proizvode bez gnoja, antibiotika, krvi, tumora i životinjske patnje, uz veliku uštedu prirodnih resursa i znatno manji utjecaj na klimatske promjene”, ističu Prijatelji životinja.
Kultivirana (stanična) poljoprivreda tehnološka je grana koja nema veze s genetskim modificiranjem, a omogućava proizvodnju sigurnijeg, zdravijeg i „čišćeg” mesa, mlijeka i jaja u kontroliranim uvjetima počevši od nekoliko stanica koje se umnožavaju gotovo neograničeno. Stanice se uzimaju bezbolnom biopsijom pa je od kokoši dovoljno čak i otpalo pero.
„Bez obzira na to je li netko vegan ili još uvijek konzumira proizvode životinjskog podrijetla, neupitna je činjenica da bi drastično smanjenje uzgoja životinja i proizvodnje životinjskih proizvoda imalo golem pozitivan utjecaj na ekologiju i na veću dostupnost hrane svima. Pozivamo sve da upravo na Svjetski dan hrane smanje konzumaciju životinjskih proizvoda i prigrle veganska jela i proizvode koji su namijenjeni svima i dobri za sve”, preporučuju iz Udruge.
Prijatelji životinja svima predlažu da se povodom Svjetskog dana hrane prijave na Vege izazov na www.veganopolis.net, kroz koji će svakodnevno sljedećih 30 dana dobivati korisne informacije i recepte jednostavnih i ukusnih veganskih jela. Više o europskoj inicijativi za daljnji razvoj biljnog i kultiviranog mesamože se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.
Mesna prehrana izrazito je rasipna i povezana s bacanjem hrane zbog uzgoja životinja jer se diljem svijeta velike površine zemlje pretvaraju u farme peradi, goveda i drugih životinja te u goleme količine usjeva potrebnih da ih se prehrani. Primjerice, nevjerojatnih 97 posto svih usjeva soje pretvara u hranu za domaće životinje. Kriminalno je hraniti savršeno jestivom hranom životinje umjesto da se njome hrane ljudi. Jedenjem mesa podržava se glad u svijetu i neravnopravna distribucija hrane. Osim toga, tu je velika dodatna potrošnja fosilnih goriva, struje, pitke vode itd. Izbacivanjem mesa iz prehrane omogućava se da se pšenicom i drugim usjevima, kojima se sada tove milijarde životinja, prehrane i spase gladni ljudi.
Kultivirano meso, poznato i kao laboratorijski uzgojeno meso, a naziva se i čistim mesom, izvorno je životinjsko meso (uključujući plodove mora i meso od organa) koje se proizvodi izravnim uzgojem životinjskih stanica iz stanične kulture na čistoj biljnoj osnovi. Ova metoda proizvodnje eliminira potrebu za uzgojem i klanjem životinja za hranu. Kultivirano meso izrađeno je od istih vrsta stanica raspoređenih u istoj ili sličnoj strukturi kao i životinjska tkiva, čime se repliciraju okusni i nutritivni profili mesa životinja. Kompletan proces odvija se bez ikakve genetske manipulacije, tj. bez izmjena u genetskom materijalu stanica.