Građani Hrvatske ne vole korupciju i nepoštenje, vole svoju državu, sretni su kad mogu biti na Jadranu i uživati uz hrvatsku gastronomiju -
Uz Dan sreće koji obilježavamo 20. ožujka, ove godine obilježava se po 10. puta za redom u svijetu pa tako i kod nas, s pravom se postavlja pitanje koliko su istinski građani Hrvatske (ne)sretni ljudi.
Prema kriterijima UN-a po kojima se mjeri standard ljudi, a posredno i sreća, potrebno je promatrati: dostupnost pitke vode, dostupnost hrane, izostanak ratnog sukoba, pristup edukaciji, zdravstvenoj zaštiti i općoj sigurnosti zajednice u kojoj se živi, kao i mogućnost za stanovanje u zaštićenom objektu s krovom iznad glave.
Sve nabrojano i te kako uživa velika većina građana Hrvatske, uz nepobitnu činjenicu – da je Hrvatska iznimno sigurna država, s niskom stopom kriminala (u odnosu na ostale države u Europskoj Uniji te svijetu).
No, unatoč UN kriterijima za dobar standard, život i sreću - opet se sreća rijetko osjeti u posljednje vrijeme među građanima Hrvatske. Stoga je futurologinja Sanela Dropulić, idejna začetnica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku specijalizirana za futurologiju poduzetništvo i socijološke odnose, proučavala od siječnja 2021. do siječnja 2022 godine, uz ostalo i koliko su građani Hrvatske – sretni ljudi. - Istraživanje koje sam provela nedavno uz ostalo i na temu sreće, pokazalo je kako, jednako i među muškarcima i među ženama gotovo svih uzrasta prevladava pesimizam i manjak vjere u bolje sutra te u vlastite potencijale. No na poticaj u komunikaciji s optimističnim prizvukom dokazivanja da smo tvorci vlastite sreće, uz pozitivne misli i nerijetko djela, vrlo brzo građani Hrvatske obuhvaćeni u mom istraživanju bi budili u sebi osjećaj sreće, zadovoljstva i dobre volje što je dokazivalo da im nedostaje poticaja za zaokret prema većem samopouzdanju i prije svega vjeri u sebe - komentirala je Dropulić.
Izrazito negativno, u više od 74 posto slučajeva ispitanika, građani Hrvatske izražavali su se prema korupciji i nepoštenju, koji se čini se, osjete gotovo u svakoj pori hrvatskog društva. Najviše ih boli kada se nepoštenje i korupcija otkriju u najvišim krugovima političke uprave državom, od strane ljudi kojima su građani Hrvatske poklonili svoje povjerenje kroz nacionalne ili lokalne izbore. Ne vole i što na izborima bilo koje vrste najčešće biraju protiv nekoga, umjesto da imaju izbor birati za nekoga.
Građani Hrvatske izrazito su se pozitivno, više od 87 posto ispitanika, izražavali glede svoje ljubavi prema svojoj državi (po kriterijima ljepote, uspjeha u sportu, sigurnosti života, dostupnosti određenih dobara poput besplatnog školovanja), a dominantno im se sviđaju i izaziva osjećaj sreće - Jadran kao i hrvatska gastronomija (mlada janjetina s ražnja, teletina ispod peke, sarma, kulen, pršut, dalmatinska riba, fuži s tartufima, salenjaci, štrukle, kremšnite...)
Sve je to dio drugog dijela istraživanja, koji je napravljen izravnim razgovorom na ulici, u kafiću, na stubištu, liftu, u čekaonici liječnika, u Zavodu za zapošljavanje, restoranu ili trgovinama, u čak 15 gradova u Hrvatskoj. Istraživanje je od siječnja 2021 do siječnja ove godine obuhvatilo 981 osobu od 18 do 72 godine, u 15 gradova Hrvatske (Rijeka, Zadar, Poreč, Kutina, Daruvar, Požega, Prelog, Grubišno Polje, Zabok, Zaprešić, Zagreb, Glina, Ogulin, Varaždinske Toplice, Nova Gradiška) te Bled u Sloveniji. Bilo je tu studenata, nezaposlenih osoba, doktora znanosti, grafičkih dizajnera, policajaca, frizerki, spremačica, prodajnih managera, novinara, konobara, službenika, učitelja, ali svi oni nose zajednički nazivnik – građani Hrvatske, pripadnici i ženskog i muškog spola. - U istraživanju sam uočila (a drago mi je da se to osjeti i na ulici bez istraživanja) da građani Hrvatske ne vole nepoštenje i da ih to jako čini nestretnima, a kojega kako ističu, ima posvuda – od vrtića do groblja ... dominantno među političarima svih razina i stranačke pripadnosti, ali i majstorima različitih vrsta (vulkanizeri, građevinski radnici, čistačice, prodavači na tržnici), dok s druge strane ističu pak poštenje opet u navedenoj profesionalnoj populaciji kao nešto ugodno što su doživjeli (prometni policajac koji im nije napisao kaznu nego oprostio prekršaj, frizerka koja je priznala da je fulala s frizurom i nije htjela naplatiti račun, prodavačica mandarina koja je upozorila da ih se ne kupuje jer ih ima trulih....) - istakla je autorica istraživanja Sanela Dropulić.
Zanimljivost ovog drugog dijela istraživanja svakako je i ispitivanje što bi građane Hrvatske učinilo sretnima, a da ne traži nikakav angažman države, vlasti, socioloških struktura.. - Muškarci u istraživanju su odgovarali da bi osjećali sreću kada bi vidjeti više žena u štiklama i suknjama na hrvatskim ulicama, dok bi s druge strane žene bile sretnije u takvim okolnostima kada bi muškarci bili više kavaliri i da ne zaboravljaju na fine manire. I jednima i drugima smeta što se izgubio osobni kontakt ljudi, što su građani Hrvatske sve više na internetu, a sve manje u međusobnim druženjima, te što se neke generacije niti ne znaju družiti ako nisu i mobiteli uz njih. Smeta ih što previše komuniciramo porukama, a što zaboravljamo zvati mobitelom, što je jako puno materijalizma, te što zaboravljamo da novac ne čini ljudsku sreću.
- Iz ovog istraživanja je vidljivo da su građani Hrvatske „zapušteni“ i da im nedostaje dobrote, lijepih riječi, da su umorni od negativizma, pesimizma pa čak i panike koju izaziva aktualna situacija. S druge strane hrvatski građani su jako dobri ljudi i vrlo brzo ispod „krute površine“ koja je sustav obrane, izlazi na vidjelo njihova volja pomoći i biti susretljiv, pa čak i biti sretan uz sam malo poticaja – zaključila je Dropulić.