Građanima Hrvatske manjka samopouzdanja, emotivne topline, uvažavanja različitosti i tolerancije, ali su generalno gledajući dobri ljudi spremni pomoći  -

Izravnim razgovorom na ulici, u kafiću, na stubištu, liftu, u čekaonici liječnika, u Zavodu za zapošljavanje, restoranu ili trgovinama, u čak 15 gradova u Hrvatskoj te u jednom slovenskom gradu, futurologinja Sanela Dropulić, idejna začetnica projekta Osjeti Hrvatsku www.OH.hr, koja se specijalizirala za poduzetništvo i socijološke odnose, proučavala je (siječanj 2021. - siječanj 2022 g.) kakvi su prema sebi i drugima građani Hrvatske nakon toliko vremena od početka covid zaraze, kako formiraju i izražavaju svoje stavove i emocije, a u susret okončanju vjerujemo za stalno ove pandemijske situacije te s kakvim emotivnim raspoloženjem građani Hrvatske kane proživjeti 2022 godinu.

Želja mi je bila vrlo jednostavna - kao izrazito komunikativna osoba kojoj su komunikacije i struka, kao izrazito ekstrovertirana u dijalogu, a potaknuta novim projektima koje sam donijela na hrvatsko tržište, u svakodnevnim situacijama „provocirala sam“ svoje sugovornike na interakciju, komunikacijski angažman, iznošenje privatnosti, komentar i analitiku trenutačnog stanja u kojemu živimo, te ponajprije ocjenu vlastite osobnosti u vremenu u kojemu jesmo te u vremenu koje nam dolazi. Gotovo da nije bilo situacije u kojoj se nisam potrudila potaknuti građane Hrvatske (pa tako i na slovenskom skijalištu Vogel s grupom skijaša iz Rijeke) na razgovor za kojega je velika većina mislila da je trivijalan, usputan ili pak „too frendly“ s obzirom da sam im prilazila kao totalni stranac, a opet su pomogli u mom istraživanju i dokazivanju tvrdnje da su građani Hrvatske generalno gledajući jako dobri, pozitivni i susretljivi ljudi, samo ih treba na navedeno potaknuti – istaknula je za svoje nedavno istraživanje Sanela Dropulić, idejna začetnica projekta Osjeti Hrvatsku www.OH.hr, koja se specijalizirala za poduzetništvo i socijološke odnose.
Istraživanje je od siječnja 2021 do siječnja ove godine obuhvatilo 981 osobu od 18 do 72 godine, u 15 gradova Hrvatske (Rijeka, Zadar, Poreč, Kutina, Daruvar, Požega, Prelog, Grubišno Polje, Zabok, Zaprešić, Zagreb, Glina, Ogulin, Varaždinske Toplice, Nova Gradiška) te Bled u Sloveniji. Bilo je tu studenata, nezaposlenih osoba, doktora znanosti, grafičkih dizajnera, policajaca, frizerki, spremačica, prodajnih managera, novinara, konobara, službenika, učitelja, ali svi oni nose zajednički nazivnik – građani Hrvatske, pripadnici i ženskog i muškog spola.
Tužna je bila situacija kada sam ispitivala jednog konobara pod imenom Ivo u poznatom zagrebačkom restoranu kada mi se požalio da se cijeli dan na njega „otresaju“ gosti iako je usluga besprijekorna, u što sam se i sama uvjerila tijekom moje istraživačke večere. Konobar mi je pun topline prilazio željan emotivnog priznanja njegovog djelovanja, umoran od kritika i negativnosti, „gladan“ samo jedne ugodne riječi. Otkrio mi je tada da su ljudi na izmaku mentalnih snaga vezanih uz covid situaciju bez obzira jesu li cijepljeni, preboljeli, necijepljeni, antivakseri i da ih mentalno zdravlje sve lošije služi. Sve je to još više učvrstilo moju volju, a kao snažan zamašnjak mom projektu Osjeti Hrvatsku, provesti planirano istraživanje i pronaći argumente pro et conta o tome kakvi su građani Hrvatske uskoro dvije godine nakon početka covid zaraze, u susret okončanju vjerujemo za stalno ove pandemijske situacije te s kakvim emotivnim raspoloženjem građani Hrvatske kane proživjeti 2022 godinu – komentirala je autorica istraživanja Sanela Dropulić.
Istraživanje je pokazalo, jednako i među muškarcima i među ženama gotovo svih uzrasta kako prevladava pesimizam i manjak vjere u bolje sutra te u vlastite potencijale. No na poticaj u komunikaciji s optimističnim prizvukom dokazivanja da smo tvorci vlastite sreće, uz pozitivne misli i nerijetko djela, vrlo brzo bi budili u sebi osjećaj sreće, zadovoljstva i dobre volje što je dokazivalo da im nedostaje poticaja za zaokret prema većem samopouzdanju i prije svega vjeri u sebe, komentirala je Dropulić.
S obzirom na kriterije koje sam htjela ispitati, a to je prije svega koliko su građani Hrvatske dobri ljudi, bila sam motivirana i izjavom pokojnog akademika Ivana Supeka. On je u svojoj 92 godini života, vrlo bogatog iskustva u bezbrojnim poljima ljudskog djelovanja, poručio da trebamo život živjeti tako da budemo dobri ljudi, dok je sve ostalo manje važno. Drago mi je da su moji istraživački porivi u obavljenom ispitivanju osoba oba spola, u mnogim gradovima Hrvatske i u najobičnijim situacijama doveli do toga da sam mogla dokazati da su građani Hrvatske, suprotno jednom uvriježenom mišljenju daleko od one poznate popularizirane uzrečice Thomasa Hobbesa - homo homini lupus est. Ljudima u Hrvatskoj manjka samopouzdanja, emotivne topline, uvažavanja različitosti i tolerancije, ali su generalno gledajući dobri ljudi spremni pomoći. I ovom potonjem se jako radujem jer je to dokaz na kojemu se mogu graditi mnoga pozitivna djela, pa i moj projekt zbog čega sam sve ovo pokrenula – smatra idejna začetnica projekta Osjeti Hrvatsku www.OH.hr,
Projekt Osjeti Hrvatsku izrastao je iz gospodarskih aktivnosti koje smo gradili dulje od sedam godina stvarajući kroz nevladinu udrugu Centar poduzetnica www.poduzetnica.hr (nekadašnji Ženski poduzetnički centar) najveću i najučinkovitiju mrežu poduzetnica i svih onih koji će to tek postati (s više od 2.300 članica) kao i naših dragih kolega (128 članova) od 2015 do 2021. godine.
Projekt Osjeti Hrvatsku nije samo nova dimenzija komunikacije za predstavljanje, povezivanje i promociju hrvatskih proizvođača i proizvoda te pružatelja usluga, lokalne zajednice, kao i svega onoga što se nalazi na hrvatskom tržištu, nego i sustavan rad na podizanju svijest domaćih kupaca, ali i svih korisnika na hrvatskom tržištu koji će imati cijeli niz projekata u tom pravcu.
Želja nam je učinkovito raditi na organskom rastu i razvoju kroz brojne primjere o uspjehu iz svih krajeva Hrvatske od malih OPG-ova do velikih prehrambenih divova i od malog, "običnog čovjeka" do svjetskih zvijezda hrvatskih korijena jer samo tako dolazimo do najboljeg što Hrvatska može ponuditi onima koji su jedini mjerodavni ocijeniti – a to su upravo sadašnji i budući kupci i potrošači.
. .