Promjena koncentracije NO₂, ozona i čestica (PM_2.5 i PM₁₀) procijenjena na 80% SI rezultata u 47 gradova u Europi. NO₂ i PM izraženi su dnevnom srednjom vrijednosti, a O₃ dnevnom maksimalnom 8-satnom-sredinom. Zasluge: Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu/Copernicus služba za nadzor atmosfere  -

Vladine akcije povezane s cestovnim prometom imale su najveći utjecaj na smanjenje koncentracije NO₂ i smanjenje broja smrtnih slučajeva, prema novoj studiji koju je objavila Copernicus služba za nadzor atmosfere zajedno s Londonskom školom za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje Europske unije, danas objavljuje svoj doprinos studiji o razinama onečišćenja zraka u Europi tijekom prve COVID-19 pandemije u proljeće i rano ljeto 2020. Recenzirani istraživački rad, koji vodi Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene & Tropical Medicine), uz doprinose CAMS-a i drugih vodećih institucija, ispituje kvantitativne učinke smanjenja razina onečišćenja i, po prvi put prema našim saznanjima, kvantitativno uspoređuje utjecaj različitih mjera politike koje su poduzete. Nalazi potvrđuju ranije procjene da je smanjenje onečišćenja rezultiralo stotinama izbjegnutih smrtnih slučajeva diljem gradova.

Najvažniji nalazi studije bili su:

• Utjecaj koje su različite mjere politike imale na kvalitetu zraka značajno se razlikovao među poduzetim mjerama.
• Mjere koje ograničavaju svakodnevni život, poput zatvaranja škola i radnih mjesta, imale su najveće učinke na razinu onečišćenja.
• Znanstvenici procjenjuju ukupno više od 800 izbjegnutih smrtnih slučajeva zbog poboljšane kvalitete zraka kao rezultat vladinih mjera poduzetih za ograničavanje širenja SARS-Cov-2 virusa.

Znanstvenici uključeni u studiju procijenili su povezanost između različitih vladinih mjera i smanjenja glavnih regulatornih zagađivača uključujući NO₂, ozon i fine čestice PM2.5 i PM10 u 47 velikih europskih gradova i povezanu kratkoročnu smrtnost tijekom razdoblja nastanka COVID-19 pandemije u Europi (od veljače do srpnja 2020).

Podaci iz prve COVID lockdown faze mogu pomoći u osmišljavanju učinkovitijih strategija onečišćenja zraka

Glavni nalaz istraživanja bio je da se ishod značajno razlikovao među različitim intervencijama. Na primjer, zatvaranje škola i radnih mjesta, otkazivanje javnih događanja i zahtjevi za ostankom kod kuće imali su najveće učinke na smanjenje razine NO₂. S druge strane, ograničenja unutarnjeg i međunarodnog putovanja pokazala su mali utjecaj na lokalnu razinu onečišćenja zraka.

Važno je da je studija kvantificirala promjene u preranim smrtima zbog kratkoročnih promjena u zagađenju u svim gradovima. Koristeći uočene promjene u dnevnim koncentracijama proučavanih onečišćujućih tvari, u kombinaciji s procjenom izloženosti ljudi, znanstvenici procjenjuju da je ukupno izbjegnuto više od 800 smrtnih slučajeva zbog poboljšane kvalitete zraka kao rezultata vladinih mjera poduzetih za ograničavanje širenja SARS-Cov-2 virusa. Pariz, London, Barcelona i Milano bili su među prvih šest gradova s najvećim brojem izbjegnutih smrtnih slučajeva.

Španjolski, francuski i talijanski gradovi imali su najveće smanjenje NO₂ od između 50% i 60% tijekom tog razdoblja, a taj je onečišćivač značajno smanjen u cijeloj Europi. Smanjenje za ostale onečišćujuće tvari bilo je manje izraženo. To je očekivano jer se oko polovice emisija NO₂ generira cestovnim prometom, koji je bio sektor najviše pogođen vladinim ograničenjima. Cestovni promet znatno manje pridonosi ukupnim emisijama ostalih proučavanih onečišćujućih tvari.

Ovo revolucionarno istraživanje koristilo je podatke s površinske razine koje je pružio CAMS koristeći skup regionalnih modela kvalitete zraka kako bi se usporedile koncentracije glavnih onečišćivača zraka dobivene s dva scenarija specifičnih emisija onečišćujućih tvari, od kojih jedan odgovara uobičajenim uvjetima, a drugi odgovara detaljnoj procjeni emisija koja proizlazi iz stvarnih vladinih mjera poduzetih tijekom prvog zatvaranja, koja se razlikuje za svaku zemlju, svaki dan i za svaki od glavnih sektora djelatnosti (cestovni promet, industrija…).

Vodeći znanstvenici za studiju koristili su ovaj jedinstveni skup podataka o onečišćenju zraka iz CAMS-a i napredni metodološki pristup za procjenu pojedinačnih intervencija politike u svakom gradu i njihovih učinaka na smanjenje razine onečišćenja. Iako su učinci očekivano varirali, primijetili su snažno smanjenje NO₂, i u manjoj mjeri, finih čestica PM2.5 i PM10 u područjima koja su nametnula strože mjere zatvaranja.

Vincent-Henri Peuch, direktor Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS), komentira: „Ovo istraživanje ima koristi od jedinstvenog skupa podataka koji pruža CAMS, koji omogućuje usporedbu, što je moguće realnije i točnije, europske kvalitete zraka kakvu smo doživjeli kao rezultat mjera protiv COVIDa-19 i onoga što bi se dogodilo u normalnim uvjetima. Time se nadilaze mnoga ograničenja drugih studija koje su uspoređivale, na primjer, različite godine ili različita razdoblja. CAMS-ov višemodelni ansambl koji je korišten za generiranje ovog skupa podataka ima mogućnosti koje nemaju ekvivalent u svijetu.”

“Nalazi su iznimno značajni jer objedinjuju kvantitativne dokaze da su vladine mjere povezane s COVID-om imale izravan učinak na područja razine onečišćenja zraka diljem Europe, posebno na NO₂. Osim analize smrtnosti tijekom prvih mjeseci pandemije, ova studija bi mogla pomoći u oblikovanju buduće politike budući da su dobrobiti smanjenja zagađenja u našim gradovima za javno zdravlje i učinkovitost određenih mjera jasno vidljivi”, dodaje.

Rochelle Schneider, počasna docentica znanosti o geoprostornim podacima na LSHTM-u, gostujuća znanstvenica na ECMWF-u i prva autorica studije kaže: „Politike vlade donesene tijekom proljeća i ranog ljeta 2020. dale su nam jedinstvenu priliku da proučavamo „stvarno-životni“ scenarij s nižim razinama onečišćenja zraka. Ovaj je rad prenio snažne poruke o potencijalu replikativnih, skalabilnih i kolaborativnih istraživanja provedenih uz komplementarnu stručnost i znanje sa sveučilišta javnog zdravlja i tropske medicine, Copernicusa i meteoroloških instituta. Brzo povezivanje stručnosti nakon i tijekom početka COVID-19 pandemije omogućilo nam je da procijenimo zdravstvene prednosti određenih vladinih mjera. Ova, i druge slične studije, mogu pomoći u pokretanju poruke da svakako moramo poboljšati kvalitetu urbanog zraka za ljudsko zdravlje i okoliš.”

Antonio Gasparrini, profesor biostatistike i epidemiologije na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene and Tropical Medicine) i seniorski autor studije kaže: „Zatvaranje tijekom prvog vala COVID-19 pandemije stvorilo je goleme zdravstvene i društvene troškove, međutim, ponudilo je jedinstvene uvjete za istraživanje potencijalnih učinaka strogih politika za smanjenje razine onečišćenja u urbanim područjima. Ovaj 'prirodni eksperiment' dao nam je uvid u to kako se kvaliteta zraka može poboljšati drastičnim mjerama javnog zdravstva koje bi bilo teško provesti u normalnim vremenima. Informacije mogu biti važne za osmišljavanje učinkovitih politika za rješavanje problema onečišćenja u našim gradovima.”