S ciljem povećanja razumijevanja i svijesti o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine 20. svibnja proglasili “Svjetskim danom pčela”.

Inicijativu za proglašenjem ovog dana pokrenula je Republika Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva. Stoljećima su pčele pružale brojne koristi biljkama i ljudima.

Međutim, pčele nisu jedine koje održavaju život na Zemlji. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele, leptiri, ptice, šišmiši i drugi oprašivači olakšavaju i poboljšavaju proizvodnju hrane, pridonoseći tako sigurnosti hrane i prehrani. Oprašivanje također ima pozitivan utjecaj na okoliš pomažući očuvanju bioraznolikosti i ekosustava o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja.

U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta. Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 % svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Direktne prijetnje oprašivačima predstavljaju promjene u korištenju i uporabi zemljišta, intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida, zagađenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni te promjene u klimi. Kako bi se pčele i oprašivači zaštitili, potrebno je održavati i obnavljati staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i ograničavanje korištenja pesticida.

Jeste li znali da…

• U pčelinjoj koloniji (zajednica) postoje tri vrste pčela: matica, radnice (radilice) i trutovi
• Jedna pčelinja zajednica se sastoji od 20 000 - 80 000 radilica, nekoliko tisuća trutova i jedne matice
• Pčelinja matica može dnevno snesti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu
• Pčelinja matica može živjeti do 5 godina
• Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi
• Proizvodi pčela su med, pelud, propolis, matična mliječ i otrov
• Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli
• Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom
• Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i kutove od objekata u prirodi

• Nektar prikupljen s dva milijuna cvjetova daje kilogram meda
• Iako su male pčele medarice mogu prilično brzo letjeti (između 40-60km/h)
• Korisni radijus leta pčela je od 1 do 2 km, ali ponekad traži hranu i na 5 km od košnice
• Ako je vanjska temperatura zadovoljavajuća, pčela radi dok ima svijetla (u ljeti od 4 sata ujutro do 21 sat navečer)
• Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan
• Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 tjedana
• Pčela tijekom zime živi od 4 do 6 mjeseci
• Medonosne pčele ne spavaju
• Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka
• Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina
• Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1.000 cvjetova
• Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice
• Slike iz pećina koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina prije Krista
• Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
• U Hrvatskoj imamo više od 20 sortnih vrsta medova
• Pčele radilice žalac koriste prvenstveno za obranu od drugih kukaca, dok trutovi nemaju žalac
• Pčela umire nakon što ubode čovjeka

Pčele od boja razlikuju bijelu, plavu, žutu, narančastu, zelenu i njihove nijanse te vide u ultraljubičastom spektru